Zoološki vrt na Marjanu danas je proslavio velikih 100 godina postojanja. Čak stoljeće jedne ustanove koja je kroz povijest prošla kroz razne faze - od vremena kada je bila ponos tada značajno manjeg grada, preko godina zapuštenosti i kritika, pa do današnjih nastojanja u stvaranju toplijeg i drugačijeg prostora u kojem životinje više nisu atrakcija iza rešetaka, nego dio priče o suživotu čovjeka i prirode.
Velika prekretnica dogodila se 2015. godine, kada su zoološki vrt napustile egzotične životinje. Time je zatvoreno jedno poglavlje njegove povijesti, ali i otvoreno potpuno novo. Umjesto koncepta klasičnog zoološkog vrta, prostor na Marjanu postupno je pretvoren u edukacijski centar za domaće i tradicijske životinje, mjesto gdje djeca mogu hraniti zečeve, maziti koze i magarce te životinje upoznati iz neposredne blizine, pa čak ih i prošetati.
A upravo se ta promjena danas najviše osjeti među ljudima koji ondje rade.
To možda najbolje opisuje Ivan Kovač, čovjek kojemu je gotovo nemoguće dati službeni opis radnog mjesta. Jer u zoološkom vrtu radi doslovno sve.
Hrani životinje, uređuje nastambe, prodaje karte, vodi posjetitelje, obnavlja kamene kućice, čisti, popravlja i uskače gdje god treba.
'Jedan trenutak uvodim posjetitelje, drugi čistim, treći prodajem karte, a onda gradim nastambu', smije se naš sugovornik.
I upravo u toj rečenici stane cijela priča splitskog zoološkog vrta. Uvijek je počivao na entuzijazmu zaposlenika koji su povezani sa životinjama o kojima svakodnevno brinu.
Kovač priča kako posjetitelji danas najviše vole upravo ono što je nezamislivo u klasičnom zoološkom vrtu, a to je neposredan kontakt sa životinjama.
'Ljudi nam najave da su došli na kratko, a onda uđu među životinje i ostanu po sat vremena. Djeca hrane zečeve, maze kozice, sve im je zanimljivo. To im ostane u sjećanju', kaže.
Na pitanje hoće li se magarci i koze udebljati od toliko slastica, sa smijehom odgovara:
'Ne debljaju se od povrća, ali sve je strogo kontrolirano. Povrće koje se koristi unaprijed je raspoređeno i kontrolirano kroz dnevne količine. Imamo točno određene tablice i raspored hranjenja, a ono što eventualno ostane daje se kasnije prema planu. Nama je najvažnije da su životinje dobro zbrinute', govori.
A upravo je taj odnos prema životinjama posljednjih godina postao novi identitet zoološkog vrta na Marjanu. Nestaju kavezi i teške željezne ograde, a mijenjaju ih drvo, kamen i otvoreniji prostor u kojem posjetitelji mogu ostvariti kontakt sa životinjama.
Ravnateljica Prirodoslovnog muzeja i Zoološkog vrta Sanja Bašić priznaje kako nije uvijek bilo lako.
'To je 100 godina rada, predanosti, uspomena i izazova, ali i 100 godina povezanosti čovjeka, prirode i životinjskog svijeta', rekla je Bašić te posebno istaknula kako je veseli što su građani prihvatili novi koncept vrta.
‘U početku su ljudi pitali kada će doći neke nove egzotične životinje, ali danas vidimo da im se upravo ovaj pristup sviđa. Ljudi žele kontakt, žele prirodniji prostor i osjećaj bliskosti sa životinjama', kazala je ravnateljica.
Njezine riječi potvrđuje i broj posjetitelja koji posljednjih godina stalno raste, tako da je vrt od nekadašnjih 20 tisuća posjetitelja godišnje došao na više od 40 tisuća.
Veliki dio današnjeg programa bio je posvećen i budućnosti vrta. Predstavljen je idejni projekt obnove koji uključuje uređenje cijelog prostora, ali i obnovu povijesnih objekata unutar kompleksa.
Projekt obuhvaća ne samo uređenje vanjskog prostora, nego i obnovu dviju secesijskih zgrada - bivše zgrade Prirodoslovnog muzeja iz 1913. godine i zgrade malog restorana iz 1909. godine. Oba objekta imaju neprimjerene nadogradnje koje treba ukloniti.
Planirana je i rekonstrukcija starog akvarija koji je Split imao još 1928. godine. U njemu više neće biti akvarij, nego prostor za suvenirnicu i blagajnu, ali taj objekt predstavlja važan dio povijesti i identiteta grada.
'Ne planiramo širiti zoološki vrt, nego ostajemo u postojećim gabaritima od 0,65 hektara. Cilj nam je oplemeniti prostor dodatnim sadržajima, uz naglasak na edukaciju i sadržaje za djecu', poručila je Bašić.
U nadi da će do kraja 2026. godine kompletna projektna dokumentacija biti spremna, radovi bi mogli početi iduće godine.
Gradonačelnik Tomislav Šuta rekao je kako Grad Split želi konačno ozbiljnije krenuti u obnovu prostora koji je desetljećima bio zapostavljen.
'Prošlo je mnogo godina i Split zaslužuje drugačiji izgled ovog prostora. Uvjeren sam da ćemo kroz sredstva gradskog proračuna, ali i kroz druge izvore financiranja, uspjeti realizirati projekt na ponos svih Splićanki i Splićana te dodatno povećati broj posjetitelja', rekao je Šuta.
Dok se govorilo o projektima, rokovima i obnovi, otvoreno je i pitanje Prirodoslovnog muzeja, koji već godinama djeluje u neadekvatnom prostoru.
Novinari su podsjetili kako se muzej trenutno nalazi u prostoru koji zaposlenici i sami nazivaju 'kadom', bez adekvatnih uvjeta za rad, izlaganje i skladištenje vrijedne građe.
Ravnateljica Sanja Bašić ranije je istaknula kako sadašnji prostor nikako ne odgovara potrebama ustanove koja je također proslavila 100 godina djelovanja.
'To je trebalo biti privremeno rješenje, a traje već 25 godina. Prirodoslovni muzej zaslužuje trajni i primjeren prostor', rekla je Bašić.
Na pitanje što Grad planira poduzeti po pitanju muzeja, gradonačelnik Tomislav Šuta odgovorio je kako se rješenje aktivno traži.
'Slažem se da sadašnji uvjeti nisu adekvatni i na tome se radi. Kroz rekonstrukciju prostora na Bačvicama planira se novi muzejski sadržaj, a traže se i dodatna rješenja za trajni smještaj Prirodoslovnog muzeja’, kazao je Šuta.
Dodao je kako u ovom trenutku ne želi izlaziti s detaljima dok sve ne bude potpuno definirano.
'Uvjeren sam da ćemo pronaći odgovarajuće rješenje, ali kada budemo imali konkretne informacije i jasne planove, pravovremeno ćemo o tome obavijestiti javnost', poručio je gradonačelnik.
