Profesorica s Ekonomskog fakulteta: 'Neće pasti cijene'

Prof. Marijana Ivanov s Katedre za financije EFZG-a smatra kako do pada cijena u trgovinama neće doći. Kazala je to u HRT-ovoj emisiji 'Intervju tjedna'. 

Naglasila je kako rast cijena energenata i visoka potražnja ne mogu biti preduvjet za pad cijena. Ustvrdila je ujedno kako se želja za bojkotom trgovačkih lanaca gasi te da smo toga trebali biti svjesni.

'Mislim da se gasi i da smo toga bili svjesni od početka. Ljudi si ne mogu dopustiti svaki petak bojkotirati trgovine. Vrijeme je najoskudniji resurs i ljudi kupuju kad im treba, kad mogu i kad stignu-

Prvi dan bojkota svi smo bili isti - i oni s jako visokim plaćama, oni sa srednjima i umirovljenici. Tada je postojalo jedinstvo i svi su se potrošači digli na noge. Sada interes polako pada', navela je. 

Komentirala je i Vladinu uredbu o ograničavanju cijena 70 proizvoda te se osvrnula na pojedine strahove potrošača koji neće kupovati te proizvode jer bi ih se moglo 'označiti siromašnima.'

'Mislim da se nitko ne bi trebao osjećati siromašnim zato što kupuje neku hranu ili robu kojoj je cijena ograničena. Nije sramota kupiti jeftinije. Dapače, to je racionalno i normalno ponašanje. Hoće li biti efekta na sporija kretanja cijena, to ćemo vidjeti kasnije. 

Bojim se da pada cijena neće biti. Jedino je što se može postići sporiji rast cijena. Okolnosti idu u prilog rasta cijena. Imamo novu situaciju onemogućenih tokova plina u Europu. Svi koji prodaju plin, prodavat će Europljanima skupi plin. Cijena plina već je jako narasla i to je, naravno, imalo efekte na cijene hrane', naglasila je.

Špekulacije o kretanju cijena plina, pojasnila je Ivanov, idu u prilog tome kako bi cijena mogla rasti.

'Dio proizvođača u prehrambenoj industriji neopravdano dizao cijene'

Ivanov je ukazala i na to da dobre prognoze za potrošnju, kada je riječ o turističkoj sezoni, također ne idu u prilog padu cijena.

'U Hrvatskoj se vrti velika masa novca. Recite mi razlog zbog kojeg bi cijene mogle pasti. Mogu pasti jedino u onom dijelu, što je bila i namjera Vlade, gdje bi se svi sudionici formiranja cijena - odrekli dijela svoje dobiti. Tu je jedini prostor koji postoji.

Ako gledate pokazatelje proizvođača u prehrambenoj industriji, jedan dio njih imao je brži rast prihoda nego što su ima rasli rashodi. Tu ima prostora za smanjenje zarade', pojasnila je. 

Proizvođači su, ustvrdila je Ivanov, podigli cijene, koje se nužno ne mogu opravdati povećanjem cijena sirovina. U javnosti se sve više spominje i pojam pohlepe - ona smatra kako svaka nova jedinica zarade donosi manje zadovoljstva i da se tako pohlepa perpetuira.

'Kad se upišete na ekonomiju, na prvoj godini vas nauče pojam granične korisnosti, a ona je opadajuća. Kada pojedete jednu jabuku, dvije, tri, četiri ili pet, isto tako vrijedi i za bogatstvo i pohlepu za zaradom. Svaka nova jedinica zarade donosi manje zadovoljstva i tako se kreira pohlepa', izjavila je. 

Za povećanje cijena, istaknula je Ivanov, dijelom je zaslužan i rast plaća.

'Plaće su u prosjeku rasle 13 posto, što je više od prosječne stope inflacije za cijelu 2024. U nekim djelatnostima, javnom sektoru, otišle su gore i više od 20 posto. Naravno da će se u tom trenutku cijene povećati', zaključila je.