Ženska mreža oštro osudila postavljanje 'Prozora života': 'Potiče na počinjenje kaznenog djela napuštanja djeteta'

Ženska mreža Hrvatske oštro osuđuje postavljanje 'Prozora života', mjesta za ostavljanje neželjene djece u sklopu samostana 'Pohoda Marijina' uz kapelu Corpus Domini na Trešnjevci u Zagrebu

'Upozoravamo javnost i institucije na protuzakonitost i kažnjiva obilježja ovog čina.

Zahtijevamo hitno uklanjanje ovog 'prozora' za ostavljanje djece i sankcioniranje odgovornog postupanja sukladno važećim zakonima Republike Hrvatske, jer potiče na počinjenje kaznenog djela napuštanja djeteta.

Ovakva praksa prisiljava žene da okončaju neželjene trudnoće porodom, izlažući ih nesigurnim uvjetima, ugrožavanju fizičkog i mentalnog zdravlja te postupanjima na vlastitu štetu.

'Prozor života' je protuzakonit, opasan i suprotan najboljem interesu djeteta.

Njime se stvara paralelni, vaninstitucionalni sustav skrbi za djecu, koji je u suprotnosti s važećim zakonima RH.

Legalizacija takve prakse omogućila bi:

- Isključenje informiranog pristanka oba roditelja na odricanje od roditeljske skrbi.

- Onemogućavanje potpune evidencije identifikacijskih podataka, kao i medicinske i socijalne povijesti djeteta.

- Kršenje prava djeteta na identitet i pristup informacijama o vlastitom podrijetlu zajamčenih Konvencijom o pravima djeteta UN-a.

- Povećanje rizika od napuštanja djece neželjenog spola ili s posebnim potrebama.

- Uskraćivanje prava drugom roditelju i obitelji na skrbništvo i odgoj djeteta.

- Stvaranje pravne nesigurnosti i potencijalno rizičnih posvojenja zbog mogućih parnica bioloških roditelja ili rodbine.

Ova praksa također potkopava pristup zdravstvenoj i socijalnoj skrbi:

- Potiče žene da trudnoću drže u tajnosti, obeshrabrujući ih da potraže obiteljsku i profesionalnu pomoć.

- Odvraća ih od prenatalne i postnatalne skrbi, čime ih izlaže nesigurnim porodima bez medicinskog nadzora.

- Može prikriti ozbiljne zločine poput silovanja, incesta i zlostavljanja.

Iako je namjera tzv. 'prozora' za ostavljanje djece pružiti alternativu za majke u kriznim situacijama i potencijalno spriječiti opasnije oblike napuštanja djece, ova praksa otvara niz pravnih i etičkih pitanja. Posebno se ističe potencijalno kršenje prava djeteta na identitet i poznavanje vlastitog podrijetla, što je zajamčeno domaćim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama. Stoga je ova zabrinutost utemeljena na postojećim pravnim okvirima Republike Hrvatske.

Zbog svih zakonskih, zdravstvenih, socijalnih i psiholoških posljedica za žene i djecu, pozivamo institucije Republike Hrvatske da hitno poduzmu mjere za zabranu i sankcioniranje ove opasne i protuzakonite prakse te spriječe njezino širenje', stoji u priopćenju.