Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije potvrdio je kako je u tri pregledana stana višestambene zgrade na splitskim Plokitama utvrđena visoka infestacija stjenicama.
Riječ je upravo o zgradi čiji su stanari za naš portal ispričali da su im stjenice uništile život i da se s njima bore već više od tri godine. Objasnili su nam kako su bili prisiljeni napustiti svoje stanove, pokazali nam ugrize po rukama i upozorili da se problem, unatoč godinama upozoravanja, samo širio.
Prisjetili su se kako se među susjedima isprva sumnjalo da su stjenice u zgradu donijeli turisti jer se dio stanova iznajmljuje kao apartmani. Kasnije se, prema njihovim tvrdnjama, među susjedima proširila priča da je sve počelo nakon što je jedan suvlasnik u svoj stan unio fotelju pronađenu odbačenu na ulici. Sve je, kažu, krenulo od jedne fotelje i jednog stana.
U dokumentaciji koju smo ranije objavili navodi se i da baš taj suvlasnik nije dopuštao ulazak ovlaštenoj tvrtki radi provođenja dezinsekcije. Zbog toga ostali stanari smatraju da se problem, koji je tada možda još bilo moguće zaustaviti, s vremenom proširio na veći broj stanova.
Da priča nije ostala samo na tvrdnjama stanara potvrđuje i odgovor Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Njegovi djelatnici izašli su na teren te su u tri pregledana stana utvrdili visoku infestaciju stjenicama. Upozoravaju i da se bez zajedničkog djelovanja i pridržavanja uputa stjenice teško mogu iskorijeniti.
– Utvrđena je visoka infestacija stjenicama u tri pregledana stana. Već smo savjetovali stanare koji su nam se obratili o postupanju kod infestacije stjenica i slali im upute za postupanje. Za uspješno suzbijanje potrebna je koordinirano postupanje i suradnja vlasnika stanova uz strogo pridržavanje uputa. Ako stanari nisu suradljivi, problem će se teško riješiti – poručili su iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
'Suvlasnici moraju omogućiti dezinsekciju'
No, jedno od najvažnijih pitanja u ovoj priči jest što učiniti kada dio suvlasnika odbija surađivati. Odgovor smo zatražili od Državnog inspektorata.
U svom očitovanju predstavnici pojašnjavaju da je postupak provođenja dezinsekcije u višestambenim zgradama propisan Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada te da dezinsekcija spada u poslove redovitog održavanja zgrade. To znači da organizaciju takvih mjera trebaju osigurati predstavnik suvlasnika i upravitelj zgrade.
Istodobno, zakon propisuje obveze i za same vlasnike stanova.
– Svaki suvlasnik je u skladu s člankom 41. Zakona obvezan omogućiti redovno održavanje zgrade i dopustiti ulaz u svoj poseban dio zgrade radi održavanja odnosno provedbe mjera bilo deratizacije bilo dezinsekcije – navodi se u odgovoru Državnog inspektorata.
Drugim riječima, vlasnik stana ne može odbiti provođenje dezinsekcije ako je ona organizirana u skladu sa zakonom.
Inspektorat je odgovorio i na pitanje tko je nadležan ako se zakonske obveze ne poštuju.
– Sukladno članku 56. navedenog Zakona, nadzor nad provedbom ovog Zakona kao i donošenje upravnih mjera u slučaju nesukladnosti provodi komunalno redarstvo – navodi se u odgovoru.
Podsjetimo, u dokumentaciji koju su nam ranije dostavili stanari, a koju je usvojilo Vijeće Gradskog kotara Plokite, navodi se da jedan suvlasnik nije dopuštao ulazak ovlaštenoj tvrtki radi provođenja dezinsekcije. Upravo zato od Grada Splita zatražili smo odgovor što je u ovom slučaju poduzelo komunalno redarstvo, jesu li provedene zakonom propisane mjere te planiraju li reagirati ako se utvrdi da pojedini suvlasnici i dalje odbijaju omogućiti provođenje dezinsekcije.
Odgovor Grada Splita još čekamo, a objavit ćemo ga čim ga zaprimimo.
Što savjetuje Nastavni zavod?
Iz Nastavnog zavoda upozoravaju da se kod pojave stjenica najprije moraju pregledati i tretirati potvrđena izvorišta infestacije. Dezinsekciju je često potrebno ponavljati sve dok više nema tragova stjenica, a bez temeljite pripreme prostora ni sam tretman neće biti dovoljan.
Brzina širenja ovisi o razini infestacije, karakteristikama zgrade i ponašanju stanara. U početku se stjenice najčešće tjednima ili mjesecima zadržavaju u jednom stanu, no ako se ne suzbijaju, mogu se proširiti na susjedne stanove. Njihovu širenju pogoduju visoka infestacija na izvoru, velik broj skrovišta, djelomično provedeni tretmani te često premještanje stvari i namještaja.
– Stanarima se savjetuje da posteljinu, odjeću, ručnike, zavjese i drugi perivi tekstil iz zaraženih prostorija prije iznošenja stave u čvrste plastične vreće. Potom ih treba oprati na najmanje 60 Celzijevih stupnjeva tijekom najmanje 30 minuta, a preporučuje se i sušenje u sušilici na visokoj temperaturi. Tekstil koji nije moguće prati može se zamrznuti na temperaturi od najmanje minus 18 Celzijevih stupnjeva tijekom 72 sata ili, ako je prikladno, kemijski očistiti. Oprani tekstil treba čuvati u zatvorenim vrećama ili spremnicima do završetka tretmana – navode stručnjaci.
Madrace nije potrebno automatski odbacivati. Potrebno ih je pažljivo pregledati, usisati i prema potrebi tretirati insekticidnim ili toplinskim postupkom. Nakon tretmana preporučuje se korištenje zaštitnih navlaka koje sprječavaju izlazak ili ulazak stjenica. Tek teško oštećene ili izrazito infestirane madrace koje nije moguće sanirati treba zbrinuti kao glomazni otpad, uz prethodno zaštitno omatanje kako bi se spriječilo širenje infestacije tijekom prijevoza.
Jednako vrijedi i za tapecirani namještaj. Njega nije potrebno odmah bacati, već ga treba detaljno pregledati, osobito šavove, spojeve i skrivene dijelove, temeljito usisati te tretirati prema procjeni ovlaštenog izvođača DDD mjera. Namještaj se ne smije premještati u druge prostorije niti iznositi iz objekta prije provedbe odgovarajućih mjera.
Knjige, obuću, igračke, elektroničku opremu i druge predmete potrebno je pregledati pojedinačno. Predmeti koji podnose toplinu mogu se termički obraditi, dok se manji predmeti koji podnose niske temperature mogu zamrznuti. Sve što nije tretirano treba držati u zatvorenim vrećama ili spremnicima do završetka postupka.
Iz Zavoda posebno upozoravaju da iznošenje namještaja ili tekstila bez zaštitnog pakiranja može dovesti do širenja infestacije na zajedničke prostore i druge stanove. Ističu i da odbacivanje madraca i namještaja treba biti iznimka, a ne pravilo, jer se u većini slučajeva pravilno provedenim integriranim mjerama mogu uspješno sanirati. Sve aktivnosti, naglašavaju, trebaju biti dio koordiniranog plana koji uključuje pripremu prostora, tretman ovlaštenog izvođača DDD mjera, kontrolni pregled i, prema potrebi, ponovni tretman.
Iz Zavoda podsjećaju i da kućna stjenica nije važan prijenosnik zaraznih bolesti, ali ima značajan javnozdravstveni utjecaj. Ugrizi mogu izazvati lokalne i alergijske reakcije na koži, nesanicu, poremećaje sna, kronični stres, depresivne simptome, osjećaj srama i stigme te znatno narušiti kvalitetu života.
Upravo su to u razgovoru za naš portal potvrdili i stanari zgrade na Plokitama, koji su svoju višegodišnju borbu sa stjenicama opisali riječima: 'Uništile su nam život.'
