Scenografija je bila spremna. Svjetlosni i zvučni efekti, uz prelete dronova iznad glava uzvanika, pridonijeli su da trenutak proboja na drugu stranu Kozjaka izgleda što svečanije. Svi su više puta ponovili da je riječ o povijesnom trenutku pa se puno uložilo u to da okupljeni taj prizor dugo pamte.
Tek nakon što su stigli svi uzvanici, moglo je početi ceremonijalno razbijanje posljednje stijene koja je razdvajala mrak tunela od svjetla i pogleda na Kaštelanski zaljev.
U prvom redu bili su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, gradonačelnik Splita Tomislav Šuta i gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović kao i brojni načelnici i gradonačelnici okolnih gradova i općina.
Pljeskom su dočekali svjetlo na kraju tunela Kozjak, dugog 2,5 kilometra, čime je završena jedna od najvažnijih faza projekta 'Novi ulaz u Split'.
– Ovo su sigurno povijesni trenuci. Nakon svih izazova oko osiguravanja financijskih sredstava, izrade projektne dokumentacije, studija i svih potrebnih dozvola uspjeli smo završiti ovu fazu projekta. Projekt ide dalje. Ostaje nam spoj na državnu cestu D8, nakon čega slijedi opremanje tunela i njegovo puštanje u promet. Posao nije gotov, traju upravni postupci i izvlaštenja koja treba ubrzati kako bi se projekt što prije završio – rekao je ministar Butković.
Probijanje tunela ne znači i skori završetak projekta. Ni blizu. Na posljednjoj dionici, dugoj 4,3 kilometra, koja bi trebala spojiti južni izlaz iz tunela s državnom cestom D8 u Kaštel Kambelovcu, radovi još ne mogu početi zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i postupka ishođenja građevinske dozvole. Dok se to ne dovrši, tunel će biti zatvoren za promet.
Među najvećim preprekama nastavku projekta pet je privatnih objekata izgrađenih na koridoru buduće prometnice, većinom luksuznih vila s bazenima. Upravo zbog njihove gradnje i legalizacije USKOK već neko vrijeme provodi izvide, pa smo ministra Butkovića, predsjednika Uprave Hrvatskih cesta i kaštelanskog gradonačelnika pitali kako je moguće da su se objekti našli na trasi državne ceste koja je u prostornim planovima predviđena još prije petnaestak godina. Ministar se nije izjašnjavao o tom problemu, uputio nas je na šefa Hrvatskih cesta.
Budimir je priznao kako je najveći izazov trenutačno dovršetak imovinsko-pravnih postupaka i ishođenje građevinske dozvole kako bi kineski izvođač mogao nastaviti s radovima.
– Na ova četiri kilometra prema magistrali D8 pojavile su se određene poteškoće. Malo se rastegnuo postupak ishođenja građevinske dozvole jer je bilo negodovanja oko trase pa nismo mogli pristupiti u posjed radi dokazivanja pravnog interesa. To se sada rješava i nadam se da ćemo uskoro ishoditi građevinsku dozvolu te nastaviti s projektom. Za taj dio planiramo raspisati natječaj vrijedan oko 20 milijuna eura – rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta i zbog toga smatra da će proći još najmanje dvije godine do građevinske dozvole.
Na pitanje nalaze li se na trasi legalizirani objekti, Budimir je rekao kako situacija nije jednaka za sve.
– Prema mojim saznanjima, neke su kuće legalizirane, neke nisu. Neke su legalizirane, a poslije su i dograđivane nelegalno. Time se sada bave oni koji su za to nadležni – rekao je i najavio da će se srušiti sve što je na trasi i smeta izgradnji ceste.
Osim prvih pet objekata, na čvoru gdje bi se trebala prometnica spojiti s magistralom čeka ih još šest objekata koji bi se trebali rušiti.
U Hrvatskim cestama uvjeravaju da će projekt biti nastavljen čim se dovrše postupci izvlaštenja i ishodi građevinska dozvola za posljednju dionicu prometnice. Osim objekata, Budimir je rekao da se na trasi buduće prometnice nalazi oko 300 katastarskih parcela za koje Hrvatske ceste provode postupke otkupa i izvlaštenja.
– Otkupljeno je možda stotinjak parcela. Za još stotinjak dobili smo privolu, a imamo možda još stotinjak parcela na koje trebamo ući uz policiju i zaštitare kako bismo osigurali dokaz pravnog interesa. Nakon toga ide izvlaštenje po proceduri – rekao je Budimir.
Najkonkretniji odgovor na pitanje kako je moguće da se na koridoru buduće ceste, određenom još 2012., sagrade vile i još se legaliziraju, novinarima je pružio Denis Ivanović. Nakon današnje ceremonije probijanja tunela otkrio dosad nepoznatu informaciju kako su suglasnost na legalizaciju takvih objektata dale su upravo - Hrvatske ceste!
– Koliko sam upoznat, riječ je o legaliziranim objektima i za njih se tražila suglasnost Hrvatskih cesta. One su dale suglasnost. Zašto i kako, doista ne znam i to ćete morati pitati predstavnike Hrvatskih cesta. Koliko znam, za svaki objekt tražila se njihova suglasnost, i ona je izdana – rekao je Ivanović.
Na dodatno pitanje jesu li Hrvatske ceste odgovorne za situaciju odgovorio je da ne želi govoriti o tome tko je kriv.
– Neću govoriti tko je kriv. Činjenica je da su Hrvatske ceste dale suglasnost da se te kuće mogu graditi i legalizirati. Dio postupaka vodio se prije nego što sam stupio na dužnost, a dio možda i tijekom mog prvog mandata – rekao je.
Ivanović je dodao da u ovom trenutku ne zna koliko se točno objekata nalazi na trasi, ali da je za pet objekata iz gradske uprave Kaštela izuzeta dokumentacija radi daljnjeg postupanja.
Komentirajući probijanje južnog portala tunela, Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban rekao je da tunel Kozjak predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata za županiju.
– Ovo je drugi ulaz u Split. Kada pogledamo druge priobalne gradove koji imaju dva, tri ili više ulaza, Split zaslužuje još jedan kvalitetan prometni pravac. Ovaj projekt važan je za grad Split, Splitsko-dalmatinsku županiju, turizam, Zračnu luku Split, ali i za povratak mladih ljudi u Dalmatinsku zagoru. Već sada raste interes mladih obitelji iz Kaštela, Solina i Splita za život u Zagori jer će prometna povezanost biti znatno bolja – rekao je Boban.
Najavio je i nastavak velikih prometnih projekata u županiji, među kojima je izdvojio prometnicu od Zagvozda prema Imotskom te budući tunel između Drvenika i Ravče, koji bi dodatno povezao južni dio županije s autocestom.
Iako je u danas svečano, ali simbolično probijena posljednja stijena tunela Kozjak, vozači njime još neće tako skoro prometovati. Prije otvaranja potrebno je dovršiti opremanje tunela, riješiti imovinsko-pravne odnose, ukloniti objekte na trasi i izgraditi posljednja 4,3 kilometra ceste koja će novi ulaz u Split spojiti s državnom cestom D8. Čeka ih još puno posla dok se tunel cestom spoji do kaštelanske magistrale, a nitko od prisutnih nije niti htio govoriti o procjenama koliko će to trajati. Podsjećamo, Tunel Kozjak tek je prva dionica budućeg prometnog koridora koji bi u konačnici trebao povezati čvor Vučevica na autocesti A1 sa Splitom i trajektnom lukom.
Tako da ni završetkom spojne ceste prema D8 projekt 'Novi ulaz u Split' neće biti dovršen. Nakon izlaska iz tunela prometnica bi se trebala nastaviti prema Kaštel Sućurcu, gdje je planirana gradnja mosta preko Kaštelanskog zaljeva, poznatog kao Most svetog Duje. Most bi spojio Kaštela i Split, a potom bi nova cesta vodila do trajektne luke, čime bi se uspostavila izravna veza između autoceste i najveće putničke luke na Jadranu te znatno rasteretio promet kroz Solin i ulaz u Split.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir rekao je kako se priprema i nastavak tog dijela projekta.
– Čim Grad Split i Grad Kaštela dovrše izmjene prostornih planova, nastavljamo s projektom mosta. Hrvatske ceste već su ugovorile izradu studije utjecaja na okoliš i idejnog projekta s prvonagrađenim projektantom. Potrebno je još uskladiti plansku dokumentaciju, nakon čega nastavljamo s daljnjim postupcima – rekao je Budimir.
I gradonačelnik Splita Tomislav Šuta poručio je kako se paralelno radi na prometnim projektima koji će omogućiti povezivanje budućeg mosta s gradom.
– Projekt Istočne obale ide dalje. S Hrvatskim cestama dogovorili smo cijeli proces i uskoro očekujemo raspisivanje natječaja za nastavak projektiranja ulaza i izlaza iz trajektne luke. Očekujem i da izmjene Generalnog urbanističkog plana budu što prije usvojene kako bi se mogao nastaviti projekt mosta preko Kaštelanskog zaljeva – zaključio je Šuta.
