NEMATE ZA STAN, A NI ZA NAJAM? U Hrvatskoj se razvija stambena zadruga

Rješavanje stambenog pitanja jedno je od najvažnijih ne samo ekonomskih, već i društveno-političkih pitanja u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Velik broj ljudi danas nema ni financijske ni kreditne uvjete za stambeno zbrinjavanje pa godinama ostaju podstanari, a sve to događa se usred strelovitog rasta cijena nekretnina i najma, piše T-portal.

Naravno, u središtu svega je pitanje priuštivosti. Brojni gradovi svojim stanovnicima ne mogu osigurati stambeni prostor, a posljedice najviše osjećaju mladi, starije osobe, obitelji s nižim primanjima te osobe s nesigurnim uvjetima rada.

Statistike pokazuju da na nivou Europske unije od 1990. pada broj mladih koji nakon najma ulaze u kredit, a u Hrvatskoj 70 do 80 posto ljudi između 18 i 34 godine živi u roditeljskom domu. Međutim uz kupnju vlastite nekretnine i najam stana postoji i 'treća opcija'.

Pojašnjavaju to arhitekti Darovan Tušek i Ivan Vadanjel, članovi Otvorene arhitekture, zadruge koja je odlučila doskočiti problemu rješavanja stambenog pitanja, pokrenuvši u Križevcima pilot-projekt razvoja zadružnog stanovanja u Hrvatskoj, modela koji je u Europi raširen i sve više prihvaćen – od Nizozemske, Španjolske i Njemačke pa sve do Švicarske i Austrije – i čijim se primjerom Otvorena arhitektura i vodi.

S tim su ciljem 2016. godine i osnovani: radi razvoja i realizacije projekata koji se temelje na ekonomski održivom te društveno i ekološki prihvatljivom poslovanju u području arhitekture i graditeljstva.

Hrvatske građane odlučili su stoga educirati o modelu 'kolektivnog vlasništva i kolektivnog upravljanja stambenim prostorom', tome da se građani sami organiziraju te u suradnji s jedinicama lokalne samouprave ustvari grade svoju zgradu. Pritom, kaže Tušek, zaobilaze tržište, investitore koji ostvaruju profit, stvarajući stambene kvadrate koji su puno povoljniji i pristupačniji.

'Ovdje se zaobilazi i problem građana koji nisu kreditno sposobni jer stambena zadruga diže kredit. S obzirom na to da je vlasnik stambene zgrade zadruga, a zemljište na kojoj je sagrađena ostaje u vlasništvu i nadzoru jedinice lokalne samouprave, ne postoji mogućnost prodaje stambenog prostora prema tržišnim cijenama, već one ostaju stabilne i onemogućavaju tržišne spekulacije', kaže Tušek.

Glavne prednosti zadrugarstva:

- povoljniji stambeni prostor zbog izuzimanja cijene zemljišta i profita posrednika

- pristup pristupačnom stanovanju i za osobe koje nisu kreditno sposobne

- veća kvaliteta života kroz zajedničko sudjelovanje u stambenoj zajednici i korištenje velikog broja zajedničkih prostora

- stanari su uključeni u fazu projektiranja zgrade – projektirana je prema stvarnim potrebama poznatih stanara, čime se omogućuje kvalitetnije stanovanje i stanari su zadovoljniji

- cijena najma nije pod utjecajem tržišnih kretanja

- javni prostorni resursi koriste se za društvenu korist

 -lokalna samouprava zadržava vlasništvo i nadzor nad javnim zemljištem, čime se sprječavaju potencijalne spekulacije

- pozitivan utjecaj na ekologiju – korištenjem obnovljivih izvora energije te gradnjom prirodnim i recikliranim materijalima doprinosi se smanjenju ekološkog otiska.

Tušek je upitan i koliko bi takva stambena zgrada s primjerice šest stanova bila jeftinija u odnosu na istu takvu sagrađenu bez zaobilaženja tržišta i investitora?

'Iskreno, to jako ovisi o tome gdje se nalazi ta stambena zgrada. Npr. u Zagrebu i Križevcima je financijska računica apsolutno drugačija. Pitanje je ustvari koliko je najamnina jeftinija od najma nekog stana u istom gradu na sličnoj lokaciji. U Barceloni su uspjeli imati upola manju cijenu. Prema računicama u našem kontekstu, cijena gradnje bila bi otprilike 20-30 posto niža, a cijena rente bila bi ovisna o financijskom planu svakog specifičnog projekta stambene zadruge, no pratila bi uštede ostvarene pri gradnji', odgovara Tušek.

Nadalje, stambena zadruga omogućuje svojim članovima doživotno pravo najma, uz mogućnost nasljednog prava. To je pravo zaštićeno pravilima zadruge, naravno ako član poštuje pravila i izvršava svoje financijske obveze. Iznos najamnine također je definiran pravilima zadruge i ne prilagođava se tržišnim kretanjima, navodi Tušek.

Radi osiguranja otplate kredita zadruga mora voditi Fond solidarnosti koji se financira od najma stambenih prostora. Njegova svrha je da u slučaju nemogućnosti plaćanja (zdravstveni problemi, otkaz ugovora o radu) najma pojedinog člana zadruge pokrije njegove troškove najma te mu omogući sigurno stanovanje u teškim životnim periodima. Nakon oporavka taj član mora u određenom periodu, bez kamata, vratiti sredstva osigurana iz Fonda solidarnosti.

Tušek navodi da iznos početnog članskog uloga zadrugara ovisi o financijskoj konstrukciji konkretnog projekta, ali u prosjeku on će iznositi oko 20 posto cjelokupne investicije. Pri eventualnom izlasku iz zadruge članovi dobivaju povrat uloženog članskog uloga i dijela uplaćene stanarine u iznosu njihovog procijenjenog udjela u zadruzi.

No nije sve samo u pogodnostima s financijske strane, već je tu i život u zajednici, u vrijeme u kojem su se ljudi otuđili jedni od drugih. Naime takve zgrade, kao što je vidljivo na fotografijama iz drugih zemalja, obuhvaćaju velik broj zajedničkih prostorija kojima stanari zajedno upravljaju; od kuhinje, prostorija za druženje i vježbanje, prostorija za goste, terasa, zajedničkih spremišta do različitih događanja, pa i zajedničkog 'vešeraja', što je naposljetku ne samo povoljnije, već i ekološki.

'Stanari čine veliku zajednicu koja zajedno gradi, kasnije i upravlja takvom zgradom, čime se pozitivno utječe na mnoge probleme suvremenog života u gradovima, poput alijenacije i usamljenosti. U današnje vrijeme ne znamo ni tko su nam susjedi', kaže Tušek.

Centralni prostor s pogledom na zajedničku prostoriju zadrugara i parking bicikala, Stambena zadruga La Borda, Barcelona. Fotografija: Institut Municipal de l'Habitatge i Rehabilitació de Barcelona

Iako je taj model u Europi sve popularniji, u Hrvatskoj još nije realiziran nijedan projekt stambene zadruge. Međutim velik je interes među građanima za njegovu implementaciju, a upravo to Otvorena arhitektura želi postići edukacijom građana.

'Da se to i realizira, treba razviti još neke preduvjete i tu prvenstveno mislimo na ostvarivanje dostupnog kreditiranja komercijalnih banaka. Upravo na tom segmentu surađujemo s našim partnerima iz zadruge za etično financiranje i europskom zadrugom MOBA housing SCE, u sklopu koje razvijamo regionalni fond, MOBA akcelerator, čija će svrha isključivo biti financiranje razvoja stambenih zadruga', pojašnjava.

U Križevcima su trenutno u procesu definiranja finalne lokacije koju će budući stanari dobiti od gradske uprave na dugotrajno korištenje. Istovremeno provode radionice, na kojima Darovan Tušek i Ivan Vadanjel sve zainteresirane educiraju o načinu funkcioniranja stambenih zadruga, uz potrebnu organizacijsku i pravnu pomoć kako bi oni mogli samostalno osnovati ovakvu stambenu zadrugu.

'U gradskoj upravi u Križevcima postoji kvalitetna podrška i politička volja da se ovaj projekt i realizira, a istovremeno dogovaramo sastanke s drugim zainteresiranim gradovima kako bismo ovaj inovativan model osiguravanja pristupačnog stambenog prostora proširili i u ostatku Hrvatske', kažu Tušek i Vadanjel.

Upitan očekuje li da će hrvatski građani s vremenom prigrliti ideju takvog modela stanovanja, Tušek nam odgovara da na primjeru Barcelone možemo vidjeti da je najteže ostvariti upravo pilot-projekt. Naveo je pritom primjer zadruge La Borda u Barceloni, od čije je inicijative do useljenja zadrugara 2019. godine prošlo sedam godina, te da se u svega nekoliko godina pojavilo 20-ak novih inicijativa i projekata u izgradnji.

'Lavina se zakotrljala', kaže Tušek. 'Što je još važnije, osnovani su udruženja i fundacije koji pružaju podršku svim zainteresiranim građanima. Vjerujemo da će i u Hrvatskoj trebati malo vremena da se ostvari prvi projekt, ali isto tako vjerujemo da će njegov uspjeh motivirati i jedinice lokalne samouprave i građane da pokrenu nove inicijative za izgradnju ovakvih zgrada', ističe.

Tijekom veljače i ožujka u Križevcima se održavaju radionice o stambenom zadrugarstvu, na koje su pozvani svi zainteresirani građani. 'Prijave su kontinuirano otvorene, a možete se prijaviti mailom na info@otvorena-arhitektura.hr. Projekt Poticanje razvoja zadružnog stanovanja u Hrvatskoj sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda', navodi Tušek.

Ako, pak, tražite stan za najam, vrijedi započeti pretragu na web stranicama sa širokim izborom ponude. Primjerice, na stranici Rentola mogu se pretraživati ​​i uspoređivati ​​cijene stanova, kuća i apartmana za iznajmljivanje na raznim svim lokacijama.