Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay Vrtoglave cijene nekretnina: 450 eura standard je za male, nikakve, bijedne stančiće!

Vrtoglave cijene nekretnina: 450 eura standard je za male, nikakve, bijedne stančiće!

Kupci najviše traže stanove od 40 ili 50 kvadrata

Iako se čini da su kuće izvan grada postale atraktivnije nego ikad prije, stručnjak za nekretnine Boro Vujović kaže kako mnoge kuće nisu prilagođene potrebama današnjih kupaca pa se najviše traže ipak stanovi s više od 40 ili 50 kvadrata.

- Znate kako je to bilo nekada, prizemlje za roditelje, pa kat za djecu, kat za unuke. To su kuće koje nisu prilagođene potrebama današnjih kupaca, zato se kuće baš i ne prodaju previše jer ne zadovoljavaju ono što kupci traže. Novogradnje su apsolutni hit zato što su tu ljudi sigurni da je građevina protupotresna, nova je, ima dizalo, parkirno mjesto i sve ono što stil života danas traži. Kad govorimo o Zagrebu, to je tramvaj-zona, najtraženiji su uvijek stanovi koji imaju više od 40, 50 kvadrata, odnosno do 100 tisuća eura, objašnjava Vujović za HRT.

Sa svojim je timom u posljednjih 18 godina Vujević zbrinuo više od 10 tisuća nekretnina, kako stanova i kuća, tako i zemljišta. Nije tu samo prodaja, nego i najam.

Puležanin Dan Pauletta jedan je od građana koji si u ovom trenutku mogu priuštiti jedino najam.

- Tražili smo stan baš dugo, cijene su vrtoglave, 450 eura standard je za male, nikakve, bijedne stančiće. Ima stanova koji su lijepi i komotni za 700 do 800 eura, ali ne znam tko si to može priuštiti u Hrvatskoj - kaže podstanar Dan.

Nakon pet godina iz Zagreba se preselio u rodnu Pulu, pa se nakon godinu i pol s obitelji vratio u Zagreb - i zgrozio se nad cijenama. Kaže, razlika između stanovanja u Puli i Zagrebu minimalno je 100 eura.

- Mislim da bi stanovanje trebalo biti besplatno i da bi svakome trebalo biti omogućeno - smatra Dan.

- Mislim da se polako mijenjaju mentaliteti i da su ljudi spremni iznajmiti svoj stan i otići negdje drugdje unajmiti nekretninu, ali znati da imaju nešto svoje - kaže Vujović.

Hrvati su u vrhu Europe po postotku vlasništva, posjeduju više od 80 posto svih dostupnih nekretnina na domaćem tržištu. Prosjek Europske unije je ispod 50 posto.

- To je dio genetskog koda, zato što se štedi u nekretninama. Rekao bih da nismo educirani ni za dionice, ni za fondove, kod nas se jednostavno ulaže u nekretnine - zaključuje Vujović.

Tijekom ove godine kupnja zemljišta u pojedinim županijama porasla je za 50 do 100 posto u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2022. Hrvatska ulazi u Schengen, to znači da će strani građani moći neopterećeno kupovati hrvatske nekretnine s francuskim ili njemačkim plaćama.

- Tu se ne može ništa napraviti, mi smo dio Europske unije, punopravna članica, a Europska unija jedinstven je teritorij, tako da se tu nažalost ili na sreću ne može ništa - pojašnjava Boro Vujović, stručnjak za nekretnine.

Cijene na tržištu nekretnina do daljnjeg neće padati, a kada se u ovu utrku 2022. uključi i Europa, tek onda izazov počinje.

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare