Svaka pogibija na hrvatskim cestama tragedija je za obitelj, prijatelje i društvo. Međutim, prometna sigurnost ne može se analizirati emocijama nego činjenicama, pravilima struke i zakonskim okvirom. Upravo zato slučaj pogibije mladog motociklista na dubrovačkom području treba promatrati prije svega kroz prizmu sigurnosti cestovnog prometa i postupanja policije, piše prometni stručnjak Željko Marušić za Autoportal.
Prema dosad poznatim informacijama, policijski službenici pokušali su zaustaviti motocikl bez registarske pločice radi utvrđivanja identiteta vozača i zakonitosti sudjelovanja vozila u prometu. Nakon što se vozač nije zaustavio nego je naglo ubrzao, policija, prema službenom očitovanju, nije pokrenula potjeru niti je koristila zvučne i svjetlosne signale, nego je nastavila vožnju uobičajenom brzinom.
Ako se službene činjenice potvrde dovršetkom istrage, takvo postupanje predstavlja primjer profesionalne i razmjerne primjene policijskih ovlasti.
Policija je imala obvezu pokušati zaustaviti motociklista
U prometnom sustavu policija nema samo pravo nego i zakonsku obvezu zaustaviti vozilo za koje postoji osnovana sumnja da sudjeluje u prometu protivno zakonu. Motocikl bez registarske oznake nije moguće naknadno identificirati sustavima videonadzora niti utvrditi identitet vozača bez neposrednog policijskog postupanja. Upravo zato pokušaj zaustavljanja nije stvar policijske procjene nego zakonske obveze.
Suprotan pristup značio bi da svaki vozač koji ukloni registarsku pločicu ili odbije zaustavljanje praktički dobiva imunitet od kontrole, što bi predstavljalo ozbiljnu prijetnju sigurnosti prometa.
Bijeg od policije jedna je od najopasnijih prometnih situacija
U trenutku kada vozač svjesno ignorira naredbu policije za zaustavljanje i nastavlja vožnju velikom brzinom, odgovornost za daljnji razvoj događaja prvenstveno prelazi na njega. Vozač tada svjesno prihvaća višestruko povećani rizik:
– gubitka nadzora nad vozilom,
– naleta na druga vozila,
– naleta na pješake,
– frontalnog sudara,
– vlastitog smrtnog stradavanja.
Motocikl zbog svojih dinamičkih karakteristika omogućuje vrlo velika ubrzanja, ali istodobno pruža minimalnu zaštitu vozaču. Dovoljna je mala pogreška, neravnina ili promjena smjera kako bi posljedice bile katastrofalne.
Statistika jasno pokazuje gdje je problem
Posebno zabrinjava podatak da vozači motocikala i mopeda čine gotovo trećinu svih poginulih sudionika cestovnog prometa u Hrvatskoj. Istodobno, prema prometnim pokazateljima, promet na dva kotača sudjeluje sa svega jedan do dva posto ukupnog prijevoza putnika i prijeđenih kilometara.
Drugim riječima, rizik smrtnog stradavanja na motociklu približno je dvadeset puta veći nego u osobnom automobilu. To nije slučajnost nego posljedica kombinacije nekoliko čimbenika:
– visokih i prekoračenih brzina,
– čestog pretjecanja preko pune crte,
– vožnje između kolona,
– neprilagođene brzine uvjetima na cesti,
– male pasivne sigurnosti motocikla,
– vrlo male vjerojatnosti da će najteži prometni prekršaji biti pravodobno sankcionirani
Niska vjerojatnost kažnjavanja stvara osjećaj nekažnjivosti
Najveći sustavni problem nije snaga motocikala nego percepcija da se prometni propisi mogu kršiti bez ozbiljnih posljedica. Brojni motociklisti svjesni su da zbog malih registarskih pločica, velikih ubrzanja i ograničenih mogućnosti policijskog nadzora mogu dugotrajno voziti znatno iznad dopuštenih brzina bez realnog rizika kažnjavanja.
Takav osjećaj nekažnjivosti postupno dovodi do sve rizičnijeg ponašanja. Upravo zato mnogi vozači snažnih motocikala gotovo svaku vožnju voze uz prekoračenje dopuštene ili neprilagođene brzine, što značajno povećava rizik nastanka prometnih nesreća s najtežim posljedicama.
Odbijanje zaustavljanja policiji mora postati jedan od najtežih prometnih prekršaja
Ignoriranje policijske naredbe za zaustavljanje nije običan prometni prekršaj. ime vozač svjesno dovodi policiju, ostale sudionike prometa i sebe u izrazito opasnu situaciju. Zbog toga bi zakon trebao propisati znatno strože posljedice nego danas. Potrebno je uvesti:
– poništavanje vozačke dozvole
– trajno oduzimanje vozila kojim je počinjen prekršaj, neovisno o vlasništvu,
– visoke novčane kazne,
– kaznenu odgovornost kada je odbijanjem zaustavljanja izazvana konkretna opasnost za druge sudionike u prometu.
Potrebne su sustavne mjere
Ovaj slučaj još jednom pokazuje da Hrvatska mora bitno odlučnije pristupiti sigurnosti motociklista i zaštiti svih sudionika cestovnog prometa. Nužne su sljedeće mjere:
1. Intenzivirati nadzor motociklista
Povećati broj specijaliziranih prometnih ophodnji, koristiti dronove, mobilne radarske sustave i videonadzor na prometnicama gdje se učestalo razvijaju ekstremne brzine.
2. Najstrože sankcionirati odbijanje policijskog zaustavljanja
Za ignoriranje izričite policijske naredbe potrebno je propisati poništavanje vozačke dozvole, trajno oduzimanje vozila i ponovno polaganje vozačkog ispita.
3. Oduzimati motocikle s uklonjenim ili skrivenim registarskim pločicama
Namjerno uklanjanje ili prikrivanje registarske oznake radi izbjegavanja policijskog nadzora mora rezultirati trajnim oduzimanjem motocikla.
4. Uvesti kazneno djelo za najopasnije oblike obijesne vožnje
Ekstremna prekoračenja brzine, prolazak kroz crveno svjetlo pri velikim brzinama, pretjecanje kolona uz višestruko prekoračenje brzine i slični oblici ponašanja trebaju biti posebno kazneno djelo s višegodišnjim zatvorskim kaznama.
5. Poseban režim za mlade motocikliste
Vozačima do 24 godine potrebno je ograničiti najveću dopuštenu snagu motocikla, uvesti privremenu vozačku dozvolu i zadržati nultu toleranciju na alkohol.
6. Povećati sigurnost prometnica
Na kritičnim dionicama u naseljima potrebno je postaviti uspornike, vibracijske trake i druga tehnička sredstva za smanjenje brzine.
7. Uvesti osigurateljski malus za snažne motocikle
Premije obveznog osiguranja trebaju više odražavati stvarni prometni rizik, osobito za motocikle velike snage.
Prometna sigurnost ne smije počivati na pretpostavci da će policija odustati od kontrole kako bi izbjegla mogućnost da se prekršitelj sam dovede u opasnost. Takav bi pristup poticao najopasnije oblike prometnog ponašanja i ozbiljno narušio provedbu zakona.
Ako istraga potvrdi službeno priopćenje da nije bilo policijske potjere niti uporabe zvučnih i svjetlosnih signala, tada se može zaključiti da su policijski službenici postupili profesionalno, zakonito i razmjerno okolnostima.
Istodobno, ova tragedija još jednom upozorava na potrebu odlučnije borbe protiv najtežih prometnih prekršaja motociklista. Ključ nije u ograničavanju policijskih ovlasti, nego u povećanju neizbježnosti otkrivanja i kažnjavanja najopasnijih oblika prometnog ponašanja. Samo će dosljedna provedba zakona, uz strože sankcije i učinkovitiji nadzor, dugoročno smanjiti broj poginulih na hrvatskim cestama', zaključuje Marušić.
