Splitski gradski vijećnik platforme Možemo! Marinko Biškić upozorio je na problem koji prati cijelo područje splitskog bazena desetljećima, ustvrdivši kako se sustavno gura na stranu dok ne postane katastrofa nalik onoj u Gospiću koja je trenutačno najgora, ali, prema njegovim riječima, nipošto jedina.
'U Vranjicu od 2008. znamo za ekološku bombu koju je ostavio Salonit. Otad se izmijenilo sedam vlada, njih šest HDZ-ovih. U Vranjicu i okolici od mezotelioma je umrlo i oboljelo nekoliko stotina ljudi.
Jučer je premijer Andrej Plenković na press konferenciji najavio da je Salonit 'riješen'. Podsjetimo, projekt sanacije Kosice predstavljen je prije mjesec dana. Dakle, od prvih informacija o zagađenju do ovog 'rješenja' prošlo je skoro 20 godina, a ni ono što je sada na stolu nije konačno i potpuno rješenje. Nadamo se da će u Gospiću ići brže. I isti taj azbestni otpad iz Salonita završio je u Mravinačkoj kavi, uz izvor Jadra, uz vodu koju pijemo.
U Sjevernoj luci imali smo nepropisno skladištenje Cemexove troske. Mjerni uređaji za zagađenje zraka u sjevernom dijelu Splita mjesecima su bilježili ekstremne vrijednosti dok se izvor zagađenja nije pronašao i pokrio.
U svibnju je Cemex najavio skladištenje do dva milijuna tona troske na lokaciji Sveti Kajo. Ni Ministarstvo zaštite okoliša ni Grad Solin nisu tražili cjelovitu studiju utjecaja na okoliš. Dozvola je izdana bez studije, uz obrazloženje da 'nije obavezna'. Cemex je poslije sam odustao od ovog načina skladištenja, vjerujemo zbog pritiska javnosti.
U Dugom Ratu već desetljećima stoji 260 tisuća tona toksične troske. Privatnici su iz nje eksploatirali što se dalo, a onda je odgovornost vraćena državi. Skoro dvije godine čeka se novi idejni projekt, zatim lokacijska dozvola, i tako dalje. Još jedno 'rješenje' koje se čeka desetljećima.
U Solinu, Kaštel Sućurcu, Sitnom Gornjem i okolici Omiša postoji više ilegalnih odlagališta s desecima tisuća kubika građevinskog i drugog neregistriranog otpada. O tome se pisalo. Sve su to krške i propusne lokacije, potencijalno opasne za tlo i vodu. Za neke od njih Državni inspektorat je odavno izdao rješenje o uklanjanju. Uklanjanja nema.
Zbog ovih odlagališta, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Dušica Radojčić u ožujku je podnijela kaznenu prijavu protiv počinitelja, od kojih su neki poznati. Tražimo informaciju u kojoj su fazi te prijave. I odgovor na to pitanje pokazat će je li državi doista stalo obračunati se s onima koji sustavno provode ekocid bez posljedica, ili je riječ o još jednoj temi koju će netko pokušati proglasiti 'histerijom oporbe'.
Znamo da je dio ovoga već poznat javnosti, ali lista crnih točaka samo u ovoj županiji dovoljno je duga da je treba ponavljati stalno - sve dok se nešto ne promijeni. Ako se o ovome šuti danas, za deset godina brojat ćemo mrtve kao što ih broje u Vranjicu', iznio je Biškić.
Naglasio je potom kako slučaj iz Gospića nije izoliran. Ondje je, napomenimo, izbio ekološki skandal zbog 37 tisuća tona zakopanog otpada.
'To je samo dokaz tome Hrvatska nema sustav koji građane štiti od ilegalnih odlagališta otpada ni ekoloških katastrofa koje mogu završiti ljudskim žrtvama. Ova vlada nema stvaran nadzor, a čini se da nema ni volju da se problemi stvarno riješe i da ne nastaju novi.
Građani mjesecima, ponekad godinama, upozoravaju na odlagališta u svojoj blizini. Postoje dokumenti, inspekcijski nalazi, rješenja o uklanjanju. Institucije ili ne reagiraju ili reagiraju prekasno. U međuvremenu raste zdravstveni rizik, a odgovornost se prebacuje s jedne razine vlasti na drugu.
Otpad nije samo lokalni problem i lokalna vlast nema ni novaca ni kapaciteta sama rješavati ovakve stvari. Kad se nešto godinama ne rješava na terenu, to je pitanje državne odgovornosti.
Jučer je premijer eko-katastrofu u Gospiću praktički proglasio netemom. Zagađeno tlo i strah građana za vlastito zdravlje, zdravlje djece i budućnost svoje zajednice ne mogu biti netema. Svi koji žive kraj ekoloških bombi u svom susjedstvu imaju pravo biti u strahu, pitati, tražiti rješenja, i to hitna, trajna i efikasna.
Zato molimo građane da nam budu saveznici u borbi protiv ovakvih katastrofa, prijavljujte nam ilegalna odlagališta otpada u svojim mjestima. Prijavljujte svima - inspektoratu, ministarstvu, medijima, udrugama za zaštitu okoliša, strankama. Prijavljujte ponovno ako se ništa ne dogodi. Neka se čuje. Ne odustajte. Šteta koja se nanosi tlu, vodi i zraku često je nepovratna, a odustajanje danas znači manje budućnosti za našu djecu', poručio je Biškić.
Na koncu je, u ime Možemo!, pred Vladu postavio tri jasna zahtjeva.
'Tražimo hitne sanacije odlagališta - u Gospiću i na svim ostalim lokacijama gdje inspekcijski nalazi i rješenja već postoje. Tražimo izvanrednu sjednica Sabora, na kojoj će se raspravljati o sustavu koji dopušta da se otpad godinama ne rješava. I tražimo izvanredne izbore - jer ova vlast pokazala je da se ne može ili ne želi brinuti za ono osnovno, zdravlje svojih građana.
Hrvatska treba sustav koji kontrolira svaku pošiljku otpada koja ulazi u zemlju, koji pooštrava uvjete za dobivanje dozvola tvrtkama koje preuzimaju otpad i koji napokon gradi javne kapacitete za gospodarenje otpadom, u javnom vlasništvu i pod javnom kontrolom', zaključio je.
