Veteran Domovinskog rata, bivši HDZ-ov saborski zastupnik Petar Škorić danas je u Bosanskom Grahovu, s obiteljima poginulih, suborcima, prijateljima, hrvatskim braniteljima te predstavnicima hrvatskih institucija iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, sudjelovao u obilježavanju 31. obljetnice stradavanja hrvatskih branitelja.
'Ponovno smo se okupili kako bismo s dubokim pijetetom, tugom, ali i neizmjernim ponosom odali počast hrvatskim braniteljima koji su svoje živote položili na grahovskoj bojišnici. Bosansko Grahovo mjesto je na kojem se na poseban način isprepliću hrvatska povijest, vjera, stradanje i borba za opstanak. Ovdje se ne prisjećamo samo jednog ratnog događaja, nego generacija Hrvata koje su kroz povijest podnosile teške žrtve kako bi hrvatsko ime na ovim prostorima opstalo', poručuje Škorić.
Obilježavanje je započelo svetom misom u župnoj crkvi sv. Ilije proroka u Obljaju, koju je predvodio drvarsko-grahovski župnik don Davor Klečina, uz suslavitelje.
'U zajedničkoj molitvi prisjetili smo se svih hrvatskih branitelja koji su svoje živote položili na Dinari i grahovskoj bojišnici, ali i svih hrvatskih žrtava ovoga kraja kroz njegovu tešku povijest.
Nakon svete mise komemoracija je nastavljena pred spomen-križem u središtu Bosanskog Grahova, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće. Uz počasni vod Oružanih snaga BiH, zvuk počasne trube i molitvu za poginule, odana je počast ljudima kojima dugujemo slobodu.
Potom smo obišli spomen-obilježje u dvorištu župne crkve, gdje su uklesana imena stradalih grahovskih Hrvata u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu', dodaje Škorić.
Prigodnim riječima obratio se prof. Slavko Galiot, podsjetivši na dugu povijest hrvatskoga naroda ovoga kraja, njegova stradanja i našu zajedničku odgovornost da žrtve i njihova imena nikada ne prepustimo zaboravu.
'Posebnu vrijednost obilježavanju dala je nazočnost roditelja i članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja, njihovih suboraca i veterana postrojbi koje su se borile na ovom području.
Počast poginulima odali su predstavnici Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja Splitsko-dalmatinske županije, Koordinacije braniteljskih udruga Hercegbosanske županije, Udruge veterana i prijatelja 141. brigade HV-a, 7. gardijske brigade 'Pume' te 81. gardijske bojne 'Kumovi' iz Virovitice, 6. Domobranske pukovnije, POTRD Zadar, uz predstavnike Grada Virovitice i Općine Špišić Bukovica.
Nazočan je bio Ivan Vukić, izaslanik potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja Tomislava Medveda, kao i Miroslav Jelić, vicekonzul Republike Hrvatske u Livnu', kaže Škorić.
Posebnu povezanost Dalmacije s Grahovom svojom su nazočnošću potvrdila i izaslanstva Grada Kaštela i Splitsko-dalmatinske županije. U izaslanstvu Grada Kaštela, predvođenom zamjenikom gradonačelnika Antoniom Budimirom i predsjednikom Gradskog vijeća Mariom Škopljancem, bio je i Jozo Vidić, dok je Splitsko-dalmatinsku županiju predstavljalo izaslanstvo na čelu s pročelnikom Damirom Gabrićem u kojem je bio i sam Škorić.
'Njihova nazočnost još je jednom potvrdila trajnu povezanost Splita, Kaštela i cijele Dalmacije s Bosanskim Grahovom i hrvatskim braniteljima koji su na ovoj bojišnici položili svoje živote. Nazočilo je i izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH, među kojima Mladen Begić, predsjednik Odbora za branitelje HNS-a BiH i ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Vladi Zapadnohercegovačke županije, te Dragan Konta, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Počast poginulim braniteljima odalo je i izaslanstvo Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH – hrvatske komponente. Hvala svima koji su i ove godine došli u Bosansko Grahovo, a posebno obiteljima naših poginulih suboraca i malobrojnim Hrvatima koji danas žive na ovim prostorima', prenosi Škorić.
Kada govorimo o hrvatskim žrtvama Bosanskog Grahova, Škorić ističe kako se ne može zaobići 27. srpnja 1941. godine.
'Toga dana i u danima koji su slijedili počinjeni su teški zločini nad hrvatskim katoličkim stanovništvom Bosanskog Grahova i okolnih sela. Ubijani su civili, među njima žene i djeca, a uslijedili su progoni i razaranje hrvatske katoličke zajednice ovoga kraja.
Među simbolima tog stradanja posebno mjesto pripada mladom župniku don Jurju Gospodnetiću, rođenom u Postirama na Braču, koji je ostao uz svoje vjernike te je nakon zarobljavanja mučen i ubijen.
Njegova sudbina na posebno bolan način povezuje Grahovo i Dalmaciju – došao je s Brača služiti hrvatskom katoličkom narodu ovoga kraja i ovdje je zajedno sa svojim narodom podnio mučeništvo.
Zato o 27. srpnja 1941. moramo govoriti cjelovito. Povijesni i politički kontekst ustanka ne može biti razlog za prešućivanje nevinih hrvatskih civilnih žrtava niti opravdanje za zločine počinjene nad njima.
Istina se ne gradi prešućivanjem žrtava, a istinsko pomirenje može počivati jedino na istini, pijetetu i poštovanju svakog nevinog života', naglašava Škorić.
Više od pola stoljeća poslije, u kolovozu 1995. godine, Grahovo ponovno postaje mjesto velike hrvatske žrtve.
Samo nekoliko dana nakon pobjedonosne VRO 'Oluja' i oslobođenja Knina, srpske snage pokrenule su snažan protuudar na položaje Hrvatske vojske na širem području Bosanskog Grahova.
Cilj je bio povratiti izgubljene položaje, ovladati strateški važnim prijevojem Derale, presjeći komunikaciju Bosansko Grahovo – Knin i ugroziti rezultate tek izvojevane hrvatske pobjede.
Najžešće borbe vodile su se na položajima Biljeg, Cigelj, Vidovića glava i Begovac.
'Posebno tešku cijenu platila je 141. brigada Hrvatske vojske iz Splita, čiji su pripadnici primili na sebe glavninu neprijateljskog udara. Na pojedinim položajima borba je vođena prsa o prsa, a brigada je u tim krv, Dragan Kikić, Oleg Ujević, Nenad Božan, Ranko Grbavac, Sead Jasenčić, Slaven Ujević, Ante Merćep, Ante Domazet, Zoran Karanović.
'Petnaest suboraca. Petnaest obitelji koje su toga kolovoza zauvijek promijenjene. Posebno pamtimo Olega Ujevića, koji se nakon izvlačenja vratio s pojačanjem svojim suborcima i ponovno ušao u borbu u kojoj je položio vlastiti život. To je bilo njihovo shvaćanje suborca. To je bila 141. brigada. Uz njih su rame uz rame ginuli i pripadnici drugih hrvatskih postrojbi', kaže Škorić.
Iz 6. domobranske pukovnije poginuli su Ognjen Krešić, Aljoša Ruspić i Igor Koprčina, dok se Drago Ilović vodi kao nestali.
Iz 7. gardijske brigade 'Pume' poginuli su Romano Ribić i Stjepan Križanec, a u nastavku borbi život su položili i pripadnici 126. domobranske pukovnije Mate Munivrana i Stipe Vrančić.
'Unatoč strašnim gubicima, hrvatska obrana nije slomljena. Pripadnici 141. brigade ostali su na bojištu i zaustavili daljnje neprijateljsko napredovanje. Uz pristigla pojačanja i snage drugih postrojbi Hrvatske vojske izgubljeni položaji su vraćeni, a hrvatske snage potom su nastavile napredovanje prema Drvaru. Pali su naši suborci, ali hrvatska obrana nije pala. Neprijatelj nije prošao!', prisjeća se Škorić.
Nadalje naglašava kako postoji još jedna duboka povijesna i duhovna poveznica ovoga kraja sa Splitom i Dalmacijom.
'To je sveti Jeronim, veliki crkveni naučitelj i zaštitnik Splitsko-dalmatinske županije.
Sveti Jeronim zapisao je da je rođen u Stridonu, na granici nekadašnjih rimskih provincija Dalmacije i Panonije. Točna lokacija Stridona nije konačno utvrđena, ali prema jednoj od poznatih hrvatskih teorija, koju je zastupao i veliki splitski arheolog don Frane Bulić, njegov se položaj tražio upravo na širem području Grahova i Grahovskog polja. Ta poveznica ima posebnu simboliku.
Od mogućeg Jeronimova Stridona, preko Bračanina don Jurja Gospodnetića, koji je ovdje služio i stradao sa svojim narodom, pa sve do mladića iz Splita, Kaštela i Dalmacije koji su 1995. na ovim planinama položili svoje živote, proteže se duboka nit koja Grahovo povezuje sa Splitom i Dalmacijom. Nije to samo zemljopisna povezanost, već je to povezanost ljudi, vjere, povijesti, žrtve i pripadnosti istom hrvatskom narodu.
Zato naša nazočnost u Bosanskom Grahovu nije samo protokolarna obveza. Ona je naš zavjet. Zavjet da nećemo zaboraviti naše poginule.
Da nećemo prešutjeti nevine hrvatske žrtve. Da ćemo biti uz Hrvate Bosanskog Grahova. I da ćemo istinu o njihovoj žrtvi prenositi generacijama koje dolaze.
Jer narod koji poznaje svoju prošlost i poštuje svoje žrtve ima snagu graditi svoju budućnost. Vječna slava i hvala svim poginulim hrvatskim braniteljima i svim nevinim hrvatskim žrtvama Bosanskog Grahova', poručuje Škorić.
