Radnici Čistoće u narednom će razdoblju raditi prema novim pravilima. Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na isplatu stalnog dodatka od 635 eura bruto, odnosno oko 500 eura neto, tijekom bolovanja. Taj će se dodatak obračunavati kao dio osnovice. To znači da će radnici tijekom bolovanja na teret poslodavca primati do 70 posto ukupnog iznosa, pod uvjetom da bolovanje ne traje dulje od 42 dana. Ako radnik prijeđe 42 dana i isplata ide na teret HZZO-a, stalni dodatak radnik neće vidjeti.
Odlukom direktora Vlade Pehara predviđene su i nagrade za radnike koji tijekom ljetnih mjeseci ne budu koristili bolovanje kao i stimulacija za one koji budu radili na poslovima vezanima uz festival Ultra Europe. Kolektivni ugovor, podsjetimo, istekao je u rujnu prošle godine, a Pehar je ranije izjavio kako se njegove odredbe primjenjuju do sklapanja novog ugovora. Međutim, zbog velikog broja bolovanja, Uprava je odlučila uvesti dodatne mjere za poticanje redovitog dolaska na posao. Radnici su s odlukom upoznati od danas.
U odluci stoji: 'S obzirom na to da je Kolektivni ugovor u Društvu istekao 1. rujna 2025. godine, kao i zbog povećanog opsega poslova u turističkoj sezoni, na temelju članka 31. stavka 2. Društvenog ugovora Čistoća d.o.o. Split donosi se sljedeća odluka: Stalni dodatak u bruto iznosu od 635 eura po radniku, počevši s plaćom za lipanj 2026., obračunavat će se i isplaćivati ovisno o stvarno odrađenim radnim satima radnika koji nisu na bolovanju. Radnicima na bolovanju na teret Društva isplaćivat će se stalni dodatak do iznosa od 70 posto, ovisno o odrađenim satima, dok radnici koji su cijeli mjesec na bolovanju na teret HZZO-a neće ostvarivati pravo na taj dodatak.
Neoporezive isplate, naknada za troškove prehrane u iznosu od 100 eura mjesečno te dodatak na plaću od 123,50 eura mjesečno, i dalje će se svim radnicima isplaćivati u punom iznosu.
Svi radnici, osim člana Uprave - direktora, koji od 1. srpnja do 30. rujna neće imati nijedan sat bolovanja, bilo na teret Društva ili HZZO-a, bit će nagrađeni s ukupno 450 eura bruto, odnosno po 150 eura bruto mjesečno, što će biti isplaćeno uz plaću za rujan.
Svi radnici, osim člana Uprave - direktora, koji budu aktivno sudjelovali na poslovima čišćenja vezanima uz događanja tijekom Ultra Europe festivala od 10. do 13. srpnja, ostvarit će stimulaciju u iznosu od 10 posto.'
Glavni sindikalni povjerenik Marin Jadrić, koji vodi pregovore o novom kolektivnom ugovoru, danas nije bio dostupan za komentar. O novim okolnostima govorio je Zoran Bakula, povjerenik drugog sindikata koji djeluje u Čistoći.
Bakulin Samostalni sindikat komunalaca Hrvatske zasad nije reprezentativan i ne može stoga sudjelovati u pregovorima, no uskoro bi to mogao postati. Sindikat je, kaže, narastao na devedesetak članova, podnio je zahtjev za utvrđivanje reprezentativnosti i sada čeka odgovor.
- Ne razumijem zašto nije potpisan kolektivni ugovor koji nam je ponuđen krajem svibnja? Jadrić ga je odbio, a njime su se zadržavala postojeća prava, uključujući i prava vezana uz bolovanje. Ovako nam se samo smanjuju prava i radnici se dovode u nepovoljniji položaj - rekao je Bakula.
U prvom obraćanju medijima nakon preuzimanja dužnosti direktora, Pehar je upravo bolovanja istaknuo kao jedan od najvećih problema tvrtke. Naveo je kako je neto plaća isplaćena za ožujak radnicima koji su radili puno radno vrijeme iznosila 1885 eura.
Otkrio je i da je prosječna neto plaća radnika na bolovanju iznosila 1.548 eura, a kada bi se uračunao dodatak za rad, dosezala bi prosječno 1.771 euro. Drugim riječima, razlika između primanja zaposlenih koji rade i onih na bolovanju bila je relativno mala.
Trenutačno je više od 60 radnika operative na bolovanju. Bakula smatra da se pritom gleda samo jedna strana priče te ističe kako su bolovanja uglavnom opravdana.
- Da imamo pravo koristiti godišnje odmore onako kako nam pripada po zakonu, ne bi bilo potrebe za tolikim brojem bolovanja. Ljude se iscrpljuje, a onda jednostavno puknu - kaže Bakula.
Dodaje kako se danas više ne može govoriti o dobrim plaćama ni uvjetima rada u Čistoći, kao što je to bio slučaj prije desetak godina.
- Posla je mnogo više, a plaće su manje. Radimo po velikim vrućinama, po ledu, u svakakvim uvjetima, prekovremeno, subotama, a i nedjeljama kad treba. Situacija nije crno-bijela - poručio je.
Neslužbeno doznajemo da kolektivni ugovor nije potpisan jer je Nezavisni sindikat tražio da sindikalni povjerenik zadrži zaštitu još pet godina nakon isteka mandata. Zanimljivo je da i sadašnji povjerenik Marin Jadrić uživa zaštitu dvostruko dulju od zakonskog minimuma, odnosno godinu dana nakon isteka mandata.
Osim toga, tražilo se i da sistematizacija radnih mjesta postane dio kolektivnog ugovora. Uprava je taj i slične prijedloge odbila, smatrajući da bi se time ovlasti za donošenje poslovnih odluka prenijele u ruke sindikalnih predstavnika i blokirao rad Čistoće.
Prijepor, dakle, nije bio vezan uz radnička prava ni bolovanja. Do potpisivanja novog Kolektivnog ugovora, vrijedi Peharova odluka.
