'Moja prva dvorana bio je hodnik na ASK-u, gdje sam se zalijetala prema letvici koju nisam ni vidjela jer je hodnik bio u obliku slova L pa bih je ugledala tek u zavoju'. Priča je to koju je splitska atletičarka Blanka Vlašić ispričala već mnogo puta, ali svaki put jednako dobro oslikava uvjete u kojima su generacije splitskih sportaša stvarale rezultate, a dio njih s istim se izazovima suočava i danas.
Kasnije su, prisjetila se Vlašić, treninge održavali u dvorani na bazenima, gdje su prije svakog treninga morali postavljati tartanske ploče po košarkaškom parketu, a nakon treninga ih uklanjati. Tek je kasnije dobila malu prostoriju prilagođenu svojim potrebama.
'Da nije bilo te dvoranice, ne znam bih li mogla ostati u Splitu. Za atletiku je jako važno imati topao prostor sa svim uvjetima potrebnima za zimski dio priprema. Mene je ta dvorana spasila, to je za mene bio preokret', rekla je Vlašić.
Upravo pitanje sportske infrastrukture bilo je jedna od središnjih tema okruglog stola 'EUG Split 2028. – očekivanja vs. realnost', na kojem se raspravljalo o tome što Split stvarno dobiva organizacijom Europskih sveučilišnih igara i mogu li one postati pokretač dugo najavljene obnove sportskih objekata.
U raspravi su sudjelovali zamjenik splitskog gradonačelnika Ivo Bilić, splitsko-dalmatinski dožupan Stipe Čogelja, savjetnik za sport Grada Splita Toni Tomas, predsjednik Hrvatskog akademskog sportskog saveza Nikola Vincetić, predstavnici Ministarstva turizma i sporta, Blanka Vlašić te direktor Koordinacijskog odbora EUG 2028 Toni Gamulin. Razgovor je moderirao Bernard Jurišić.
U ljeto 2028. godine Split će ugostiti više od 5500 studenata sportaša iz cijele Europe koji će se natjecati u 21 sportu. Upravo zato Europske sveučilišne igre 2028., koje se predstavljaju kao najveći sportski događaj u Europi te godine, mnogi u sportskom sektoru vide kao priliku za dugo očekivanu obnovu sportske infrastrukture.
Organizatori ističu kako je Republika Hrvatska za projekte povezane s Europskim sveučilišnim igrama do sad osigurala više od 50 milijuna eura za sportsku infrastrukturu, a cilj im je osigurati da ta ulaganja i nakon Igara ostanu na raspolaganju sportašima i sportskim klubovima.
'Znate što su Mediteranske igre učinile za naš grad i sport. Ne samo da su popularizirale sport, nego su nam ostavile infrastrukturu u trajno vlasništvo. Međutim, ta infrastruktura već dugo traži renovaciju i u ovim Sveučilišnim igrama svi mi sportski djelatnici vidimo priliku za obnovu i novi dah splitskom sportu', istaknula je Vlašić.
Posebno je naglasila kako Splitu nedostaje adekvatnih sportskih prostora te da bi ulaganja povezana s Europskim sveučilišnim igrama mogla riješiti dio tog problema. Osim infrastrukturnog nasljeđa, očekuje i dodatnu popularizaciju sporta među djecom i mladima.
O konkretnim projektima koji bi trebali ostati kao trajno nasljeđe Igara govorio je zamjenik gradonačelnika Splita Ivo Bilić. Prema njegovim riječima, dio radova već je započeo.
'Na Gripama se već izvode određeni radovi, konkretno mijenjaju se stolice. Od Ministarstva turizma i sporta dobili smo šest projekata ukupne vrijednosti 5,4 milijuna eura, od čega Grad sufinancira dvije trećine tog iznosa. Jedan od tih projekata je i zamjena gotovo 4000 stolica u velikoj dvorani na Gripama', rekao je Bilić i naglasio kako je riječ tek o početku šireg investicijskog ciklusa.
'Za sljedeću godinu planirani su projekti u vrijednosti od 7,7 milijuna eura. Ne govorimo samo o velikoj dvorani Gripe, nego i o manjim dvoranama za borilačke sportove, dizanje utega i stolni tenis. Mijenjat će se ovojnica objekata, a na dvorani za borilačke sportove radi se i hidroizolacija', kazao je.
Najveći zahvat sljedeće godine očekuje se upravo na velikoj dvorani Gripe.
'Planirana je kompletna rekonstrukcija ovojnice i unutarnjih prostora. Procjenjujemo da će vrijednost tih radova iznositi oko deset milijuna eura. Ukupno bi tako Gripe, uz ulaganja od približno 17,5 milijuna eura, bile spremne za Europske sveučilišne igre 2028. godine', rekao je Bilić.
Paralelno se radi i na drugim sportskim objektima. Na Brodarici se postavlja balon-dvorana vrijedna oko 1,3 milijuna eura, obnavlja se umjetni travnjak, a planirana je i izgradnja atletskog stadiona.
'To je smjer kojim na Mediteranu možemo ići zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Takva rješenja mogu biti kvalitetna zamjena za klasične dvorane koje su višestruko skuplje', rekao je. Kao i svi ostali sugovornici, istaknuo je problem nedostatka sportskih prostora u gradu.
'Za Split, koji volimo nazivati najsportskijim gradom na svijetu, sportska infrastruktura je nešto što se ne može nadomjestiti drugim ulaganjima. Važno je imati dodatne i rezervne dvorane jer one omogućuju sportašima kvalitetnije uvjete za rad i trening. Danas vidimo koliko problema imamo. Spaladium Arena nije u funkciji, a na Gripama je koncentriran velik broj sportova pa se stalno traži više termina. Zato će nam nove dvorane, uključujući i balon-dvorane, pomoći da rasteretimo postojeći sustav i poboljšamo uvjete za sve korisnike', poručio je.
Podsjetio je i na nasljeđe Mediteranskih igara 1979. godine. Tada smo dobili ključne objekte koji i danas čine temelj sportske infrastrukture – bazene, stadion na Poljudu i Sportski centar Gripe.
'Danas imamo tu infrastrukturu i želimo je obnoviti te dovesti u stanje koje može odgovoriti suvremenim zahtjevima', rekao je. Jedan od projekata koji se planiraju nakon Europskih sveučilišnih igara je i novi atletski stadion na Brodarici.
'Trenutačno se provodi legalizacija cijelog prostora, a paralelno se izrađuje projektni zadatak za stadion kapaciteta oko 3500 gledatelja. Ispod zapadne tribine bila bi smještena atletska dvorana dužine 120 metara te gimnastička dvorana. U drugoj fazi stadion bi se mogao modularno proširiti za dodatnih 7000 mjesta ako se jednog dana pokaže potreba da Hajduk ondje igra svoje utakmice', najavio je Bilić.
O važnosti ulaganja govorio je i splitsko-dalmatinski dožupan Stipe Čogelja, istaknuvši da Županija, uz pomoć Ministarstva turizma i sporta, vlastitih sredstava i europskih fondova, intenzivno radi na sportskim objektima diljem županije.
'Grade se dvorane u Sinju, Podstrani, Imotskom, Trogiru, Kaštelima, Solinu, ali i u gradu Splitu koji će biti epicentar Europskih sveučilišnih igara', nabrojao je Čogelja samo neka od mjesta u kojima će se održavati sportska natjecanja povodom te manifestacije.
Svjestan je kako su ususret takvom događaju najveći limitirajući faktor smještajni kapaciteti.
'Imamo sreću da se na području kampusa gradi studentski dom u kojem će biti smješteno više od 700 studenata. Upravo će taj dom, uz postojeće kapacitete, biti važan dio smještajne infrastrukture za sudionike Igara', kazao je.
Nakon sportskog spektakla u srpnju 2028. godine, infrastruktura koja se planira graditi ili obnoviti trebala bi ostati gradu desetljećima. Upravo u tome sudionici rasprave vide najveću vrijednost i cilj ovog projekta.
