Brijuni, na kraju, pripadaju Radi Šerbedžiji, Nepalcima i potomstvu životinja poklonjenih Titu

Nacionalni Park Brijuni, otočje uz zapadnu obalu Istre, nasuprot Fažani, sastoji se od 14 otoka od kojih su dva veća, Veliki Brijun i Mali Brijun. Park je ukupne površine 33,9 metara četvornih s tim da većina te površine otpada na akvatorij.

Tijekom sezone 2025. Nacionalni park Brijuni imao je 335 zaposlenih, od koji je 267 u stalnom radnom odnosu. Nacionalni park Brijuni godišnje posjeti više od 250.000 posjetitelja. Među njima su javne osobe i poznate svjetske ličnosti.

'Iako neki od njih posjećuju park, informacije o njihovim dolascima ne objavljujemo zbog poštovanja privatnosti i jednakih pravila koja vrijede za sve posjetitelje', izjavili su iz NP Brijuna.

Ukupni kapacitet svih smještajnih jedinica iznosi 339 ležajeva

Nema precizne evidencije koliko posjetitelja posjeti svaki muzej, jer sve ulaznice, ili za samostalni obilazak, ili za vođenu turu, uključuju ulazak u sve muzejske postave na Velikom Brijunu. NP ostvaruje i velike prihode. Prema financijskim izvješćima, u 2024. godini ukupni prihodi JU NP Brijuni bio je oko 12,3 milijuna eura. Smještajni kapaciteti nisu ekskluzivni, ali ipak NP Brijuni ostvare veliki broj noćenja.

'Nacionalni park Brijuni nudi smještaj u hotelu Istra–Neptun, sobama Karmen, vilama Primorka, Lovorka i Dubravka te u hostelu na Malom Brijunu. Ukupni kapacitet svih smještajnih jedinica iznosi 339 ležajeva. Tijekom godine ostvareno je do 44.000 noćenja', rekli su iz NP Brijuni.

Onaj tko posjeti 'raj na zemlji', kako mnogi tepaju Brijunima, oduševljeni su krajobrazom, velikim brojem različitih vrsta drveća, grmlja i biljaka.

'Ključne krajobrazne elemente Brijuna oblikovali su Paul Kupelwieser i Alojz Čufar, krajem 19. stoljeća. U mediteranskom vrtu imamo 169 vrsta autohtonih biljaka i egzota, uključujući drveće i grmlje (egzotične palme, kaktuse) te autohtone vrste poput hrasta crnike, lovora, mirte i planike. Također, na otok su unesene i alohtone vrste poput pinije, cedrova, sekvoja, eukaliptusa', kažu iz NP Brijuni.

Osim brojnih biljnih vrsta, na Velikom Brijunu obitava i mnogo životinjskih vrsta. Među njima su i dvije životinje iz vremena Titove vladavine, slonica Lanka, koju je premijerka Indije Indira Gandhi poklonila Titu, i papagaj Koki. O papagaju Kokiju ljubitelji lika i djela Josipa Broza Tita ispredali su mnoge legende, koje nisu istinite, inače ne bi bile legende.

'Papagaj Koki, jedan od najpoznatijih stanovnika Brijuna, smješten je u Fazaneriji na Velikom Brijunu. U tom prostoru nalazi se pod stalnim veterinarskim nadzorom i brigom djelatnika Javne ustanove Nacionalni park Brijuni', rekli, uz ostalo, u svojim odgovorima na novinarska pitanja iz NP Brijuni.

U Safari parku su i mnoge životinje koje su biološki potomci životinja poklonjenih Titu.

'Neke životinje u Safari parku su potomci prvobitnih darovanih primjeraka. Zebre – potomci zebri koje su poklonjene Titu od Sékou Touréa, predsjednika Gvineje. Zatim zebu, indijsko sveto govedo – poklon je Jawaharlala Pandu Nehrua, indijskog državnika'.

O svim životinjama, kad je u pitanju hranjenje i timarenje te održavanje nekih objekata, brinu radnici, zaposlenici NP Brijuni, među kojima je i 25 stranih radnika. Oni su jedini stalni stanovnici otoka Velikog Brijuna, tamo žive 365 dana na godinu. Uglavnom su iz Nepala i imaju prosječnu plaću 950 eura. Povremeni stanovnici Brijuna su glumci ansambla Kazališta Ulysses, koji vodi Rade Šerbedžija i njegova supruga Lenka. Ali, pod kojim uvjetima Rade Šerbedžija ima ekskluzivu da, sa svojim kazalištem, posjećuje Brijune, pitali smo upravu NP.

Radi se, kažu, o postupku dodjele koncesijskog odobrenja za korištenje pojedinih lokacija na otočju, prije svega prostora Tvrđave Brijuni Minor na Malom Brijunu, u svrhu održavanja kulturno-umjetničkih programa.Koncesijsko odobrenje dodjeljuje se na određeno vremensko razdoblje i uz jasno definirane uvjete, uključujući plaćanje koncesijske naknade, poštivanje pravila zaštite prirode i kulturne baštine, ograničenja kretanja, te obavezu organizacije programa u skladu s prostornim i sigurnosnim pravilima unutar Nacionalnog parka.

Cijena koncesije

'Kazalište Ulysses prema Ugovoru o koncesijskom odobrenju za kulturno-umjetničke manifestacije na Malom Brijunu plaća godišnju koncesijsku naknadu u iznosu od 8001,00 eura bez PDV-a. Budući da je koncesijsko razdoblje obuhvaćalo dvije godine, ukupni iznos naknade iznosi 16.002,00 eura bez PDV-a', kažu u NP Brijuni.

Šerbedžija i njegov Teatar Ulysses, osim Tvrđave Brijuni Minor, za pojedine predstave koristi i Ljetno kino na Velikom Brijunu. Tijekom kazališnih programa glumačka ekipa i pomoćni radnici borave u smještajnim jedinicama Ustanove. Riječ je o objektima koji nisu komercijalni.

'Smještaj glumačke ekipe, umjetnika i tehničkog osoblja nije uključen u koncesijsku naknadu, nego se plaća zasebno. JU NP Brijuni i Kazalište Ulysses uslugu smještaja uredili su Ugovorom o ustupanju na korištenje smještajnih kapaciteta za sezonu 2025. godinu', odgovorili su iz NP Brijuni jer nisu dio redovne turističke ponude Nacionalnog parka Brijuni.

Radi se o objektima Jurina i Franina, kući za odmor Borika, objekt Fažanka i objekt Magnolija na Velikom Brijunu.

'Što se tiče boravka Ulyssesa, u objektu Jurina primjenjuje se važeći cjenik objekta Jurina i Franina, umanjen za trošak doručka i uz popust od 50 posto. U objektu Franina cijena iznosi 15 eura po sobi. U kući za odmor Borika, apartmanima 1, 2 i 3, vili Fažanka, apartmanu 1 u vili Magnolija te u objektima na Malom Brijunu obračunava se važeći individualni cjenik, također uz popust od 50 posto. Uz smještaj, Ulysses je obvezan plaćati i boravišnu pristojbu. Prema ugovoru, Kazalište Ulysses preuzima obvezu čišćenja smještajnih kapaciteta te samostalno osigurava potrošni materijal poput toaletnog papira, papirnatih ručnika, sapuna i sredstava za čišćenje. Članovi Ulyssesa i njihovo tehničko osoblje sami osiguravaju i plaćaju hranu', kazali su NP Brijuni.

Iznijeli su podatak da je tijekom sezone 2025. u objektima koji se koriste za potrebe Kazališta Ulysses smještaj koristilo 693 osobe. Riječ je o različitim članovima umjetničkih ekipa, tehničkom osoblju i ostalim sudionicima programa koji su se mijenjali tijekom sezone, ovisno o rasporedu izvedbi i aktivnosti.

Stalna ulaganja

U NP Brijuni, kao i svakoj javnoj ustanovi, mora se stalno ulagati. Zbog toga i imaju Plan upravljanja 2016–2025. On podrazumijeva očuvanje prirodne i kulturne baštine, održivi razvoj turističke ponude, unapređenje skrbi o fauni i flori i poboljšanje infrastrukture poput staza, objekata i smještajnih kapaciteta.

Plan upravljanja uključuje i edukacijske programe za posjetitelje i lokalnu zajednicu te dugoročne projekte zaštite, monitoring vrsta i restauraciju okoliša. JU NP Brijuni planira i obnovu postojeće infrastrukture u objektima od posebnog značaja; Vile Kupelwieser i unutarnjeg bazena.

'U sklopu unaprjeđenja otoka, obuhvaćeni su i sustavi grijanja hlađenja, uključujući dizalicu topline, te tehnička unapređenja poput solarnih panela. Cilj ovih radova je modernizacija i energetska učinkovitost objekata, uz očuvanje povijesne i kulturne vrijednosti, kao i primjenu standarda održivog razvoja', navode iz NP Brijuni.

No, budući da je vlasnik vodovodne i odvodne infrastrukture na području Nacionalnog parka Brijuni je Vodovod Pula - Labin d.o.o., u NP Brijuni tvrde da su 'u planu daljnji radovi na obnovi i modernizaciji vodovodnih i odvodnih sustava, kako bi se poboljšala njihova funkcionalnost i energetska učinkovitost'.

A što je s pročišćavanjem otpadnih voda?!

'Na otoku Veliki Brijun trenutačno postoje tri funkcionalna biopročišćivača. Paralelno s njihovim redovitim održavanjem, rade se nadogradnje i unaprjeđenja sustava kako bi obrada otpadnih voda bila još učinkovitija i ekološki prihvatljivija', odgovorili su u NP Brijuni.

Njihova služba za informiranje je za svaku pohvalu. Odgovaraju na novinarske upite vrlo profesionalno i u rekordom roku što je rijetkost u hrvatskim javnim ustanovama.

Povijest Brijuna

Brijuni imaju svoju povijest. Za njihovo posjedovanje i uređenje Paul Kupelwieser, austrijski inženjer i trgovac, potrošio je veliki novac. On je 1893. od Venecijanca, vlasnika Brijuna, kupio te zapuštene i malarične otoke za 75.000 guldena. Isušio je jezera, kako bi iskorijenio malariju, uredio otok i napravio mjesto za liječenje i ladanje austrijske gospode. U iskorjenjivanju malarije vlasniku je pomogao nobelovac Robert Koch te liječnik Oto Lenz, koji se pripremao kod Kocha na Institutu za zarazne bolesti u Berlinu.

Robert Koch otkrio je uzročnika tuberkuloze i kolere i dobio Nobelovu nagradu za medicinu 1905. godine. Na Velikom Brijunu, u jednom kamenolomu, 1908. godine podignut mu je spomenik. Bečlija Otto Lenz, koji je studirao medicinu u glavnom gradu carstva, 1903. preselio se na Brijune. Godine 1939. preselio se u Opatiju gdje je preminuo 1959. godine. Za uređenje okoliša na Brijunima zaslužan je i istarski šumar Alojz Čufar. Paul Kupelwieser, koji je, prema oporuci, trebao biti pokopan na Brijunima, zbog tadašnje situacije – Prvog svjetskog rata – ipak je pokopan u Beču 1919. Upravljanje Brijunima nastavio je njegov sin Karl. Kako su Brijuni nakon Prvog svjetskog rata pripali Italiji, a bogatstvo obitelji se smanjilo, pa je Karl osnovao dioničko društvo s engleskim i američkim ulagačima. Osnovan je i Golf klub Brioni, 1921. Nova ciljana skupina bili su bogati Englezi i Amerikanci, međutim, Talijani, posebno vojnici u Puli, zadavali su velike probleme obitelji, od maltretiranja do krivolova i krađa. Karl nije najbolje vodio gospodarstvo Brijuna. Zbog hipotekarnih kredita dugova i pogibije polo konja koje je ubila munja, Karl je počinio samoubojstvo. Pokopan je Velikom Brijunu. 

Brijune su naslijedili Karlova druga žena Elda Lonzar, kći hrvatskog poštara, Karlov mlađi brat Leopold zvani 'Lony' i sestra. Uslijedili su sporovi oko nasljedstva... Kako su dionice gubile na vrijednosti, vlasnik otoka postala je talijanska Verona banka. U sudskoj trakavici, obitelj je dobila spor, ali je Mussolini osobno poništio presudu. Čak ni Maria 'Pussy' Kupelwieser, praunuka Leopolda Kupelwiesera, koja se udala za moćnog Manfreda I. Mautnera Markhofa na Brijunima, nije ništa mogla učiniti. Manfred I. Mautner Markhofa, unatoč vezama, nije smekšao Mussolinija. Fašističkom vođi nije padalo na pamet vratiti Brijune. 

Po završetku Drugog svjetskog rata, nakon što je Istra vraćena Hrvatskoj, Tito je nacionalizirao Brijune i praktički ih prisvojio. Na otočju je boravio gotovo pola godine, de facto je vladao s Brijuna. Više od trideset godina na Brijunima je bila njegova rezidencija. Uglavnom je boravio na otocima Veliki Brijun i Vanga. Prvi put na Brijune je došao 20. lipnja 1947., a posljednji put 29. kolovoza 1979. Rezidencijalnim nekretninama bivšeg jugoslavenskog diktatora danas upravlja poduzeće Državne nekretnine d.o.o., a svime ostalim upravljaju NP Brijuni.

***

Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.