DI JE ZAPELO? Što je s azilom za životinje: HDZ-ov projekt u šest mjeseci kasni za - pet mjeseci

'Prati i uči, pokazat ću ti kako se radi!', poručio je početkom prosinca prošle godine šef splitskog HDZ-a Tomislav Šuta gradonačelniku Splita Ivici Puljku kada je na sebe preuzeo političku odgovornost za izgradnju azila za životinje, civilizacijskog minimuma oko kojega se već godinama lome koplja i vode političke rasprave - a kojega ni Split kao jedini od velikih gradova ni Splitsko-dalmatinska županija kao jedina u Dalmaciji i dalje nemaju.

Za nesretnih četrdesetak zlostavljanih pasa pronađenih na Duilovu trenutno se gradi privremeno sklonište, no to je interventna mjera koja ne rješava dugoročan problem i sramotu. O budućem novom azilu u serijalu 'Di je zapelo' pisali smo u dva navrata: prvi put prije nešto više od godine dana, kada je situacija bila uglavnom beznadna, a drugi put u prosincu prošle godine, kada je došlo do velikog obrata.

Odgovornost za ovaj projekt tada je zapravo preuzeo župan Blaženko Boban zajedno sa svojim službama, a u političkom smislu spomenuti Tomislav Šuta koji bi trebao voditi projekt zajedno sa zamjenikom Igorom Stanišićem iz Kerumovg HGS-a. 

Tada, u prosincu prošle godine, posebno HDZ-ovci su se isticali u hvalisanju da 'rade ono što Puljak ne zna i ne želi', dobili su silan marketing i promociju, pa smo pola godine kasnije provjerili je li napravljen barem kakav koračić prema naprijed.

Ukratko: ide sporo, ali nešto se barem mrda.

Čini se da je slučaj pasa s Duilova i njih podsjetio na ovo obećanje pa su upravo ovog tjedna organizirali čak dva sastanka radne grupe kojoj je Šuta na čelu, a u kojoj su još Igor Stanišić, Josip Didović iz Općine Klis te Josip Matas kao zaposlenik i Anamarija Bralić Silić kao pročelnica u Županiji. Od prošlog prolaznog vremena do danas uspjeli su se formirati i imenovati, održan je jedan okrugli stol s udrugama za zaštitu životinja, a sklopljen je i sporazum s Općinom Klis koja je budući azil za životinje ucrtala u prijedlog svog prostornog plana.

Za bolje razumijevanje ovog slučaja navest ćemo njegovu kratku kronologiju: uoči prošlih lokalnih izbora priču o azilu otvorio je agilni bivši gradski vijećnik Ante Zoričić, koji je pokrenuo i doveo do kraja nekoliko sjajnih gradskih projekata, uglavnom dosađivanjem ili ucjenjivanjem kada je komu zafalio baš njegov glas. U ovom slučaju bivši gradonačelnik Andro Krstulović Opara imenovao je Zoričića 'koordinatorom u svrhu pronalaska lokacije i realizacije projekta azila za životinje'.

Vrlo brzo došlo se do spoznaje da na području Splita ne postoji povoljna lokacija i fokus je prebačen na Klis, a ondje je izbor pao na državno zemljište koje je dovoljno udaljeno od naselja. Bivši predsjednik Društva arhitekata Dragan Žuvela volonterski je izradio idejni projekt, a potom su pred same izbore pala obećana: država će dati zemljište, Klis lokaciju, a Split novac, pa će naša županija - kao posljednja u Dalmaciji - dobiti ne samo azil, nego i krematorij, groblje, hotel za pse, poligon za dresuru i brojne druge sadržaje.

Ali potom su uslijedili izbori i promjena vlasti u Splitu. Gradonačelnik Puljak i njegov zamjenik Ivošević nominalno su se zalagali za nastavak projekta, ali tražili su da im se Klis i njegov načelnik Jakov Vetma poklone kako bi započeli službene razgovore. Kao da on treba njih, a ne oni njega. S  druge strane je Vetma, od kojega se očekivalo da izmijeni prostorni plan svoje općine, tražio da se prije toga obave ozbiljni razgovori kako ne bi uzalud intervenirao u urbanizam svoje općine i planirao sadržaje koji se neće ostvariti. Izuzev jednog neformalnog razgovora ništa se nije dogodilo, ako ne računamo beskrajna višegodišnja prepucavanja.

I činjenicu da je Grad Split iz svog proračuna izbacio ionako simboličnu stavku namijenjenu za azil, pa je projekt procijenjen na oko dva milijuna eura preuzela Županija - prevedeno, HDZ i HGS.

'Napravljeno je nekoliko konkretnih poteza, a sada će fokus biti na županu Blaženku Bobanu od kojega će puno toga ovisiti. Ukoliko ima njegove volje, županijski činovnici radit će brzo i problemi će se u hodu rješavati', rekao nam je jedan od uključenih u ovaj projekt.

Idući koraci su poznati: čeka se usvajanje izmjena Prostornog plana Klisa - što je u proceduri, doduše beskrajnoj. Dokument je trenutno u fazi 'strateškog usvajanja' na državnim tijelima, potom slijedi javni uvid i javna rasprava. Realan rok trebao bi biti kraj ove godine, odnosno osam mjeseci kasnije u odnosu na prvobitna predviđanja.

No puno toga moglo se i trebalo napraviti u međuvremenu: mogao se izraditi inicijalni program sa sadržajima budućeg azila, mogla je biti izrađena studija, mogao je biti barem započet proces koji vodi do projekta i građevinske dozvole, pa da se iskoristi ovaj prazan hod i čekanje na prostorni plan.

'Sporazum oko azila za životinje je potpisan, parcela je uvrštena u izmjene Prostornog plana i daljnja procedura više ne ovisi o nama', rekao nam je sa svoje strane načelnik Klisa Jakov Vetma.

Idejni začetnik azila Ante Zoričić nije zadovoljan ovim ritmom.

'Prije tri godine ponudio sam vodstvu grada Splita da dopuste Draganu Žuveli i meni da potpuno besplatno nastavimo voditi projekt koji smo započeli, ali su nas odbili. Tri godine su nepovratno izgubljene, a zamalo je propala i lokacija koju smo teškom mukom pronašli. Da ne bi izgubili još toliko godina u prazne priče, sada isto poručujem gospodinu Šuti i županu Bobanu: ako ne znate ili nećete, pustite nas da radimo, samo nam nemojte zaplitati noge i dobit ćemo azil u najkraćem mogućem roku', rekao nam je Zoričić.

A što kaže Igor Stanišić, vijećnik HGS-a koji je prošle godine iznenadio vodstva svoje stranke i HDZ-a kada je u posljednji trenutak predložio amandman da se u županijski proračun uvrsti 50 tisuća eura upravo za azil?

'Moram priznati da sam nakon održanog okruglog stola očekivao veći interes i pomoć udruga za zaštitu životinja. Dostavljen je tek jedan prijedlog! Mislim da je realno da u ovoj kalendarskoj godini Općina Klis donese izmjene prostornog plana s uvrštenim azilom, a da Splitsko-dalmatinska županija izradi studiju izvodljivosti i projektni zadatak. To bi onda bila nepovratna točka ovog projekta', kaže Stanišić.

Evo nam i Tomislava Šute, šefa splitskog HDZ-a koji na svojim plećima nosi ovaj životno važan, a politički simboličan projekt.

'Prvi koraci su obavljeni, a sada ćemo paralelno s usvajanjem Prostornog plana Klisa naručiti izradu studije izvodljivosti i idejnog rješenja objekta azila za životinje', kaže nam Šuta. Za izradu tih dvaju dokumenata vrlo oprezno postavio je rok do kraja ove godine, makar je jasno da bi sve to moglo ići puno brže.

'Zemljište na Klisu je u vlasništvu države, formalno ga možemo zatražiti kada dobijemo pravomoćnu građevinsku dozvolu i oko toga ne očekujem velike probleme', dodaje Šuta.

Kako će budući azil zaista izgledati, zasad je teško za predvidjeti jer postoje tek idejne skice koje je volonterski izradio Dragan Žuvela. Pretpostavlja se da će negdje u međukoracima ipak biti raspisan javni arhitektonski natječaj jer je kod uređenja javnog prostora to civilizacijski minimum, jednako kao i postojanje azila kada je riječ o brizi za životinje.

Gradit će se fazno - za početak samo sklonište, a naknadno dodatni sadržaji poput spomenutog krematorija, groblja, hotela za pse, poligona za dresuru i slično.

Uglavnom, inicijalni plan bio je da se do lokalnih izbora u svibnju iduće godine dovrši kompletna procedura, pribave svi dokumenti i dozvole te da azil zapravo bude spreman za izgradnju. Dojam je - ako Blaženko Boban, Tomislav Šuta i ostatak ekipe žele imati nešto za pohvaliti se, morat će dodati gas.

Jer u proteklih šest mjeseci kasne barem za pet mjeseci.

DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI
- 31. prosinca ove godine, do kada bi trebale biti usvojene izmjene Prostornog plana Klisa, te izrađena studija izvodljivosti i idejni projekt za azil za životinje
- svibanj iduće godine, odnosno lokalni izbori, do kada bi trebala biti dovršena kompletna procedura te bi sve trebalo biti spremno za početak gradnje

Audio verzija članka može se poslušati ovdje: 

***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija