Evo kako će izgledati trasa buduće brze ceste do Omiša

Fotogalerija (4)

Izrada izmjene idejne i glavne projektne dokumentacije, provedba geodetskih i geotehničkih radova te ishođenje lokacijske i građevinske dozvole za dionicu TTTS – Dugi Rat sa spojnim cestama ugovorena je sa Zajednicom gospodarskih subjekata Geoprojekt d.d., Split, Mobilita Evolva d.o.o., Zagreb, Radionica mostova d.o.o., Samobor, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Split, ZG-projekt d.o.o., Zagreb. Vrijednost ugovora iznosi 10.490.000,00 kn bez PDV-a s rokom izrade projektne dokumentacije u trajanju od 12 mjeseci od dana potpisa ugovora. Duljina dionice koja je predmet ugovora iznosi 13 km.

Potreba za zahvatom koji je predmet ovog ugovora proizlazi iz činjenice da je postojeća državna cesta DC8 na dijelu od Stobreča do Omiša jedina je cestovna poveznica između južnih priobalnih naselja i grada Omiša sa Splitom kao glavnim središtem Splitsko-dalmatinske županije. Duž cijelog poteza buduće ceste, postojeća državna cesta smještena je blizu morskoj obali te prolazi kroz naselja Stobreč, Grljevac, Sv. Martin, Krilo, Sumpetar, Dugi Rat i Omiš.

Postojeća cesta opterećena je brojnim križanjima u razini koja su uglavnom nepravilne geometrije i bez dodatnih trakova za lijeve i desne skretače. Tlocrtni elementi su neujednačeni, preglednost je nedovoljna a cestom se odvija jak međugradski i prigradski javni autobusni promet bez autobusnih ugibališta i pješačkih staza. Odvijanje tranzitnog i lokalnog prometa te njihova kolizija posebice u vršnim opterećenjima te tijekom turističke sezone dovodi do velikih zastoja. Sve prethodno navedeno uzrokuje nisku propusnu moć i ugrožava prometnu sigurnost te onemogućuje urbani i turistički razvoj naselja.

S obzirom na izgrađenost (stambeni i gospodarski objekti) užeg pojasa prometnice, na isto nije moguće realizirati neophodne zahvate rekonstrukcije te se ukazala potreba za izgradnjom prometnice u novom koridoru. Neophodnost ovog zahvata vidljiva je i iz analize postojećih prometnih tokova u zoni obuhvata zahvata temeljenih na raspoloživim podacima o veličinama prometnog opterećenja prema publikaciji 'Brojenje prometa na cestama u Republici Hrvatskoj 2015. godine' u izdanju Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb.

Izgradnjom ceste koja će biti smještena u rubnoj zoni priobalja, istočno od postojeće DC8, omogućio bi se nesmetani razvoj naselja i daljnji razvoj turizma, a tranzitni promet više ne bi prolazio kroz naselja.

U prošlosti je zahvat bio projektiran brza cesta na dijelu čvor TTTS-čvor Dugi Rat s dva odvojena kolnika te čvor Dugi Rat-čvor Omiš s jednim kolnikom. Za poddionicu TTTS-Grljevac ishođena je i konzumirana građevinska dozvola. Međutim, zbog velikih troškova izgradnje navedenih prometnica investitor je 2015.g. naručio prijedlog optimizacije zahvata uz zadržavanje dotadašnjeg koridora prometnice. Izmjene se odnose na horizontalnu i vertikalnu geometriju kako bi se izbjegla veća zasijecanja u teren te uz to vezani troškovi osiguranja pokosa i padine. Između dva tunela izvršeno je približavanje razdvojenih osi, te denivelacija istih. Optimizacijom je skraćen dio trase s četiri trake, te je sada samo prvih cca 8100 metara planirano kao četverotračna prometnica , dok je ostatak trase planiran kao dvotračna prometnica.

Vezano uz opis samog zahvata, trasa brze ceste počinje na čvoru TTTS te se nastavlja na prethodnu dionicu kao četverotračna cesta kojoj su kolnici odvojeni zelenim pojasom.

Trasa brze ceste prelazi iznad kružnog toka nadvožnjakom TTTS dužine cca 235 m te je spojena je s kružnim tokom preko sjeverne i južne rampe čvora. Dalje prema istoku nalazi se most Žrnovnica (L=cca 540 m), koji osim rijeke Žrnovnice vodi preko županijske ceste ŽC 6142 i preko gusto izgrađenog dijela Podstrane.

Nakon završetka mosta lijevi i desni kolnik se razdvajaju i deniveliraju te prolaze kroz tunele Perun (Ls= cca 200 m, Lj=cca 220 m) i Rudine (Ls= cca 365 m, Lj=cca 360 m). Nakon tunela lijevi i desni kolnik se približavaju te nastavljaju do vijadukta Duge njive (L=cca 90 m). Trasa dalje vodi jugoistočno prema čvoru Stara Podstrana u km cca 5+200 kojim je ostvaren spoj s državnom cestom DC8.

Čvor Stara Podstrana spojen je s DC8 preko osi 10, osi 16 i osi 17. Os 18 predstavlja rekonstruiranu DC8 na dijelu raskrižja. Preko osi 14 čvor Stara Podstrana spaja se sa županijskom cestom ŽC6162 koja se nalazi istočno od čvora, a sama ŽC6162 se prelaže preko osi 15 i prelazi preko brze ceste nadvožnjakom Drinovac ( u km cca 6+340).

Čvor Jesenice nalazi se dalje na jugoistoku u km cca 8+100 i spaja brzu cestu s državnom cestom DC8 na jugu i lokalnom cestom LC67112 na sjeveru. Ove dvije ceste su spojene s novom prometnicom (os 20) koja se na DC8 spaja u blizini buduće luke Krilo. Na ovoj spojnoj cesti nalazi se i trotračni tunel Krilo (L= cca 170 m) koji prolazi kroz brdo uz neposrednu blizinu državne ceste. Trotračni tunel sadrži osim dvije vozne i dodatnu traku za spora vozila na usponu.

Do čvora Krilo Jesenice brza cesta se vodi kao četverotračna cesta, a nakon uklapanja rampi čvora od km cca 8+1000 do kraja trase se vodi kao dvotračna cesta. Dalje na jugoistoku u km cca 10+340 nalazi se nadvožnjak Jesenice koji vodi iznad preložene lokalne ceste LC67112 (os 29). Trasa se zatim visinski spušta i istodobno tlocrtno približava obali i naseljima te dolazi do čvora Dugi Rat u km cca 13+860.

- Ovdje bi željeli naglasiti da je za prethodnu dionicu  Mravince – čvor TTTS duljine 2,5 km,  već pokrenuta nabava radova za prve tri faze (čvor Mravince s pristupnim cestama), dok će za preostali dio nabava radova biti pokrenuta u drugoj polovici 2021 godine. Ukupna procijenjena vrijednost navedenog zahvata iznosi cca 250.000.000,00 kn bez PDV-a. Dovršetkom svih navedenih radova znatno će se poboljšati prometna slika Splitsko-dalmatinske županije u pogledu povećanja sigurnosti i protočnosti prometa te u velikoj mjeri rasteretiti cestovna mreža na potezu od ulaza u grad Split, preko navedenih naselja kroz koje prolazi državna cesta D8 te u konačnici i samog grada Omiša. Za sve navedene projekte planira se aplicirati za njihovo sufinanciranje sredstvima iz EU fondova - zaključuju iz Hrvatskih cesta.