U seriji tekstova pod nazivom 'Stanje nekretnina i pokretnina u službi Titove diktature' cilj je istraživanjem provjeriti kako se upravlja nekretninama i pokretninama koje su u Republici Hrvatskoj nekada bile u službi komunističkog diktatora Tita te načine koji se koriste i tko ih koristi. Istražit ćemo na koji su način stečene, jesu li li te nekretnine i pokretnine komercijalizirane, ima li država i lokalna zajednica koristi od njih ili propadaju.
Razgovarat ćemo na licu mjesta (in situ) s upućenim i odgovornim osobama lokalne zajednice, političarima, poduzetnicima, ravnateljima raznih ustanova, povjesničarima, žrtvama režima, svjedocima vremena i drugima te prikupiti dokumente i fotografije. Cilj je u istraživačko-reportažnim tekstovima objaviti što se danas događa s tim materijalnim naslijeđem.
Među ostalim, u tekstovima ćemo otkriti kako je i zašto Tito nacionalizirao Brijunske otoke, kakvi su prihodi u nacionalnom parku, vozi li itko njegov Cadillac, koja je cijena najma po satu te niz nepoznatih detalja. Zanimljivo, ali i današnja brijunska flora i fauna (egzotične biljke, indijske krave, žirafe, slonovi, koze i ovce, slonovi...), ima asocijaciju na Tita. Naime, štošta je Tito dobivao na dar od vladara koji su ga posjećivali na Brijunima.
U Hrvatskoj je, uz ostalo, Titu bilo na raspolaganju niz vila, luksuznih kuća koje su nekada bile mjesta moći i odluka. Te su vile ili naslijeđene od prijašnjih režima ili nacionalizirane od privatnih vlasnika (Bijela vila, Vila Zagorje, Vila Opatija, vila Dalmacija...).
Kompleksi i mjesta represije koja su služila za neutralizaciju ili likvidaciju političkih protivnika posebna su priča. Zbog toga su za potrebe ove serije tekstova neminovni odlasci na Goli otok, mjesto na kojem su robijali informbiroovci, a poslije i hrvatski patrioti, Staru Gradišku u kojoj svaki režim od Austro-Ugarske do 1990. zatvarao svoje političke zatvorenike te kompleks Lepoglave, koji je aktivan i danas, a u kojem su također robijali brojni hrvatski domoljubi. Bila su to mjesta patnje i poniženja za Titove političke protivnike.
I dok su kompleksi represije i patnje (Goli otok, Lepoglava i Gradiška Stara) radili punom parom da zatru svako drukčije mišljenje, Tito je istodobno bio lovac na veprove, medvjede, jelene, fazane i tetrijebe. Vile u Tikvešu, Plitvicama i u Gorskom kotaru služile su mu za te svrhe.
Mjesta za opuštanja u Hrvatskoj bila su, osim Brijuna, hotel Esplanade i Pivnica Zagreb. A tamo gdje Dunav ljubi nebo, u Šarengradu bila je vila Dunavka u kojoj se Tito vjenčao s Jovankom. Po Jadranu (i Mediteranu), zna se, Tito je plovio na brodu 'Galeb'. No, istražit ćemo u kakvom je stanju i što se danas događa s tim brodom.
Unatoč ogromnim gubicima, nasljednicima Titove ideologije u Hrvatskoj taj brod i danas znači mnogo više od stare krntije koju treba otegliti u rezalište. Oni, jednostavno, ne znaju što bi s tim brodom. Najradije bi da poklonici Titove ideologije hrle i hodočaste na taj brod, međutim, postavlja se pitanje održivosti. Tko će sve to platiti?!
U Zagrebu pak malo koji prolaznik, koji hoda uz zgradu Ministarstva vanjskih poslova ili uz zgradu policije u Petrinjskoj, zna da je u zgradi MVP-a bilo sjedište Udbe, a u Petrinjskoj istražni zatvor u kojem su u podrumskim prostorijama politički oponenti Titova režima isljeđivani, premlaćivani, mučeni i ponižavani. Takva su mjesta bila produžena ruka Titove politike. Političke odluke za takvo što donošene su u 'Kockici', danas 'nedužnoj' zgradi jednog od ministarstava Vlade RH, a nekoć strašnom mjestu u kojem je Partija, CK SKH, kao podružnica CK SKJ u Beogradu donosila baš sve odluke pa i one o likvidacijama i utamničenjima.
Uz ostalo, istražit ćemo što se danas događa s tzv. 'Titovim bunkerima' koje su u utrobama Velebita i Visa kopali ratni zarobljenici od kojih je malo tko spasio život.
Na kraju, u jednom od tekstova, pozabavit ćemo se Titovom rezidencijom u Kumrovcu i vikendicom u Samoboru, koje su asocijacija na Titovo djetinjstvo i obitelj i zašto je u privatnom vlasništvu Titu ostala samo vikendica u samoborskom gorju.
Cilj je, dakle, u nizu tekstova provjeriti što je s Titovim materijalnim naslijeđem (ne ulazeći u ideološke rasprave i prijepore) i kako se upravlja tim naslijeđem te istražiti i provjeriti što je ostalo od svega toga.
***
Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.