Što Europska unija kaže o crvenoj zvijezdi? Povjesničar objašnjava kontekst korištenja petokrake...

Povodom nedavne vijesti o podnošenju prijave Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske protiv organizatora i odgovornih osoba javnog koncerta rock grupe Bijelo dugme održanog 31. kolovoza 2024. u Splitu tijekom kojeg se određena pjesma izvodila uz prikaz zastave socijalističke Jugoslavije s crvenom zvijezdom petokrakom na ekranu pozornice, potrebno je naglasiti što Europski parlament - tj. zakonodavno tijelo Europske unije, koje je Republika Hrvatska članica od 2013. godine - ima reći o takvim pojavama u javnom prostoru. 

Tako je u tekstu rezolucije Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. pod naslovom 'Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe' navedeno i sljedeće: 

'...budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom nasljeđu zločina koje su počinile staljinističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe…'

Europski parlament 'izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola'.

Rukovanje Staljinovog ministra vanjskih poslova V. M. Molotova i Hitlerovog ministra vanjskih poslova J. von Ribbentropa prilikom sklapanja Pakta o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i Saveza sovjetskih socijalističkih Republika u Moskvi 23. kolovoza 1939. godine; Hitler i Staljin – dvojica diktatora, najzloglasnijih predstavnika totalitarnih režima fašističkog odnosno komunističkog tipa, na karakterističnim plakatima, koji uključuju crnu svastiku kao i crvenu zvijezdu petokraku

Razlučujući naglašene pojmove (prema Hrvatskoj enciklopediji) totalitarizam predstavlja 'politički režim utemeljen na sveobuhvatnoj ideologiji i teroru koji kontrolira sva područja ljudskoga života', dok američka politologinja i filozofkinja Hannah Arendt smatra kako su jedini istinski tipovi totalitarizma bili 'boljševički u SSSR-u za vladavine J. V. Staljina i nacionalsocijalistički u Njemačkoj za A. Hitlera'. Nadalje, prema istom izvoru staljinizam u politologiji predstavlja 'naziv za politički, društveni i ekonomski poredak, ali i za ideologiju i duhovno stanje te način vladavine J. V. Staljina u SSSR-u (1922–53)' te je istoznačnica za 'totalitarne poretke koji su se uspostavljali po uzoru na Staljinovu vladavinu'.

Službeno znamenje Federalne Države Hrvatske/Narodne Republike Hrvatske (od 1944. do 1947.) je umjesto tradicionalnog hrvatskog grba sa šahiranim poljima sadržavalo crvenu zvijezdu petokraku unutar biljnih (poljoprivrednih) motiva; Partizani Svilajskog i Dinarskog odreda na Vrličkom Kozjaku 7. travnja 1942. sa zastavom na kojoj su zvijezda petokraka, srp i čekić; Isti simboli na znakovlju SSSR-a u periodu 1936.-1946. i zvijezda petokraka na sličnom amblemu Demokratske Federativne Jugoslavije 1943.-1945.

Prema H. Arendt i F. Neumannu totalitarni poredak SSSR-a tijekom vladavine Staljina (1922.-1953.) obilježavaju: kult ličnosti, partijska (birokratska) diktatura, djelovanje tajne policije koja je provodila teror te uspostavljanje radnih logora. 

Naposljetku, jedan od prepoznatljivih vizualnih simbola navedenog totalitarnog režima u tom periodu bila je i crvena zvijezda petokraka, kao što je vidljivo na znakovlju SSSR-a od 1936. do 1946., ali i u godinama prije (1923.-1936.) te kasnije (1946.-1991.).

Socijalistička ideološka simbolika na znakovlju sovjetske Ukrajine, koje je crvenom zvijezdom petokrakom također bilo označeno 1949.-1992., tj. tek u Staljinovo doba  – eri najveće ekspanzije totalitarnih staljinističkih režima diljem Europe, uključujući i Hrvatsku u okviru tadašnje Jugoslavije!

Nema sumnje da je komunistička vlast koja se u Jugoslaviji uspostavljala potkraj II. svjetskog rata pod neprikosnovenim vođom jugoslavenskog partizanskog pokreta Josipom Brozom Titom također predstavljala jedan od takvih 'totalitarnih poredaka koji su se uspostavljali po uzoru na Staljinovu vladavinu'. Tito se i nakon svog sukoba sa Staljinom 1948. godine koristio staljinističkim metodama, primjerice i prilikom obračuna s komunističkim političarom Andrijom Hebrangom. Tako je Hebrang, pod sumnjom da bi mogao biti Staljinov kandidat za Titova nasljednika, u travnju 1948. bio stavljen u kućni pritvor, a nakon uhićenja i zatvaranja bio lažno optužen za izdaju i suradnju s ustašama tijekom II. svjetskog rata, što nije priznao niti mu je bilo dokazano. Naposljetku je u noći 10. lipnja 1949. bio odveden iz zatvora i ubijen, iako je potom javno obznanjeno kako je u zatvoru počinio samoubojstvo. 

Tri istaknuta primjera totalitarnih postupaka jugoslavenskog poratnog komunističkog režima: namješteni sudski proces zagrebačkom kardinalu bl. Alojziju Stepincu 1946. godine; Zatvaranje i ubojstvo Andrije Hebranga 1949. godine (deklaracijom Sabora Republike Hrvatske iz lipnja 1990. Hebrang je proglašen 'nevinom žrtvom komunističke represije' te politički rehabilitiran); Goli otok (fotografija snimljena 1951.-1953. sa simbolom petokrake) - koncentracijski logor i zatvor na otocima Goli i Sv. Grgur između otoka Raba i kopna

Upravo nakon sukoba Tita sa Staljinom otvoren je jedan od najzloglasnijih primjera staljinističkog totalitarnog poretka koji je uspostavljen u Hrvatskoj i cijeloj ondašnjoj Jugoslaviji: 'Goli otok' - koncentracijski logor i zatvor na jadranskom otoku Goli, koji je uključivao i žensku kaznionicu na obližnjem otoku Sv. Grguru. 

Logor je otvoren 1949. nakon rezolucije Informbiroa, a u vrijeme obračuna Titovog režima s pristašama Staljinovog režima unutar Komunističke partije Jugoslavije. Koncentracijski logor Goli otok je bio poznat po surovim kažnjeničkim uvjetima, torturama i teškom prisilnom radu, a procjenjuje se da je kroz logor prošlo 17.000 do 32.000 zatvorenika. 'Goli otok' je 1956. postao zatvor, potom kazneno-popravni dom za maloljetnike, a ukinut je tek 1988. godine.

A. Hebrang – žrtva poratnog totalitarnog komunističkog režima s partizanskom kapom na kojoj je zvijezda petokraka: Hebrang je KPJ pristupio 1919. godine, a tijekom II. svjetskog rata bio je aktivni član CK KPH i CK KPJ; Znakovlje Narodne Republike i Socijalističke Republike Hrvatske od 1947. do 1990., koje je uz tradicionalni šahirani grb Hrvatske sadržavalo i socijalističke ideološke dodatke komunističkog pokreta uključujući i crvenu zvijezdu petokraku; Navedeno znamenje isklesano na spomeniku poginulim partizanima na otoku Hvaru

Usporedno s ovim povijesnim zbivanjima, najistaknutiji ideološki simbol komunizma u Hrvatskoj i ostatku Jugoslavije od 1945. do 1990. bila je crvena zvijezda petokraka. Taj je znak još tijekom II. svjetskog rata na tlu Hrvatske (1941.-1945.) prevladavao u djelovanju partizanskog pokreta, u kojem je najvažniju ulogu također imala Komunistička partija Jugoslavije tj. Hrvatske. Tako su, kako ističe M. Jareb, hrvatski partizani još od 1941. na svojim kapama, kao glavno obilježje, nosili crvenu zvijezdu petokraku. Naime, crvena zvijezda petokraka je korištena na kapama koje su svoj uzor imale u kapama vojnika Crvene armije, što upućuje na uzore iz tadašnjeg totalitarnog (staljinističkog) SSSR-a.

Francusko izdanje Ustava SFR Jugoslavije iz 1974. godine (prema kojem je Hrvatska zasnivala svoje pravo na odcjepljenje od SFRJ) u kojem je prikazana varijanta grba SR Hrvatske sa srebrno-crvenim razmještajem polja šahiranog štita, uz socijalističke ideološke dodatke – uključujući i crvenu zvijezdu petokraku

Isti uzor je vidljiv i na grbu Hrvatske koji je preoblikovan dvije godine nakon završetka II. svjetskog rata kada se Komunistička partija, u okviru totalitarnog državnog poretka kojeg je uspostavila, definitivno učvrstila kao odlučujući čimbenik političkog i društvenog života. Naime, taj je grb po svojim atributima tj. socijalističkim ideološkim dodatcima posve sličan grbu SSSR-a iz dvadesetih godina XX. stoljeća. Tako je šahirani grb Hrvatske, čiji je grbovni štit bio svojevrsnog 'trorogog' oblika, prema prvom Ustavu Narodne Republike Hrvatske (od 18. siječnja 1947.) bio uklopljen u niz socijalističkih simbola (snopovi žitnog klasja, željezni nakovanj, crvena zvijezda petokraka), pa se u cjelini više nije moglo govoriti o državnom grbu nego o državnom znaku, koji se dakle nije nalazio na štitu, što je pretpostavka svakog grba.

Navedeni grb NR Hrvatske (od 1963. Socijalisitičke Republike Hrvatske) nije se mijenjao ni donošenjem novih ustava 1963. i 1974. godine, a spomenuta sovjetska 'heraldička' rješenja (vijenac žitnog klasja oko šahiranog štita, crvena zvijezda petokraka itd.) korištena od 1947. do 1990. godine imala su zadaću isticanja ideoloških simbola komunizma i potiskivanja tradicije.

Jugoslavenska partizanska trobojnica s crvenom zvijezdom petokrakom - u upotrebi od 1941. godine; Državna zastava socijalističke Jugoslavije s crvenom zvijezdom petokrakom prihvaćena 26. svibnja 1945. godine; Zastava socijalističke Jugoslavije prihvaćena 31. siječnja 1946., a napuštena 27. travnja 1992. godine; Zastava Narodne/Socijalističke Republike Hrvatske prihvaćena 18. siječnja 1947., a napuštena 25. lipnja 1990. (FAME)

Nadalje, crvena zvijezda petokraka korištena je, osim kao sastavni dio grba Hrvatske tijekom socijalističkog razdoblja od 1945. do 1990. i u mnogim drugim zemljama u kojima je komunistička partija tvorila vladajući režim. Tako je, primjerice, crvena petokraka zvijezda vidljiva u istovjetnom položaju kao i u državnom znaku Hrvatske od 1947. do 1990. i u službenom grbu/amblemu SSSR-a od 1923. do 1991., zatim Armenije 1922.-1992., Bosne i Hercegovine 1946.-1992., Crne Gore 1947.-1994., Estonije 1940.-1990., Gruzije 1923.-1991., Jugoslavije 1947.-1992., Latvije 1940.-1990., Litve 1940.-1990., Mađarske 1949.-1956. te 1957.-1990., Makedonije 1944.-2009., Moldavije 1941.-1990., Rumunjske 1952.-1989., Slovenije 1945.–1991. te Ukrajine 1949.-1992. Također, tradicionalni nacionalni/državni grbovi bili su dopunjeni crvenom zvijezdom petokrakom na primjerima državnih znamenja: Albanije 1946.-1991., Bugarske 1948.-1990. i Srbije 1947.-2004. U grbu/amblemu Bjelorusije crvena zvijezda petokraka u svojstvu ideološkog simbola komunizma prisutna od 1927. godine sve do danas. 

Većina navedenih državnih znamenja zadobila je svoje zvijezde petokrake (preuzete iz znakovlja SSSR-a) upravo u doba Staljinova režima (1922.-1953.), po kojem je komunistički tip totalitarizma i dobio naziv staljinizam.

Zastava FNR/SFR Jugoslavije prihvaćena 31. siječnja 1946., a napuštena 27. travnja 1992. godine te istovjetna zastava koja se mogla uočiti u Splitu 31. kolovoza 2024. godine na koncertu rock grupe Bijelo dugme

Iz priloženog je vidljivo kako se crvena zvijezda petokraka kao jedan od simbola staljinizma - totalitarnog poretka Staljinova režima u SSSR-u (a tijekom II. svjetskog rata najistaknutiji takav simbol!), koristila i kao simbol srodnog totalitarnog režima Josipa Broza Tita u Jugoslaviji odnosno Hrvatskoj, na djelu od kraja II. svjetskog rata pa sve početka 50-ih godina, kada je ideološka i državna represija bila ublažena. Upravo u to vrijeme, 1953. godine, umire i sam Staljin, čime staljinizam u većem dijelu svijeta silazi s povijesne pozornice, dok crvena zvijezda petokraka na državnom znakovlju i zastavama ostaje kao njegov simbolični podsjetnik, pa i u Hrvatskoj odnosno Jugoslaviji - sve do posljednjeg desetljeća XX. stoljeća.

Nedavno smo bili svjedoci kako je njena upotreba još jednom 'oživjela' i u Splitu, doduše ne na povijesnoj nego glazbenoj pozornici. Iz povijesne perspektive, s obzirom na negativna iskustva koja je totalitarni poredak kojeg je svojevremeno predstavljala ostavio na Hrvatsku, kao i na stradanja tijekom Domovinskog rata (1990.-1995.) i obrane domovine od velikosrpske agresije - koju je službeno također simbolizirala zastava Jugoslavije s crvenom zvijezdom petokrakom (sve do 27. travnja 1992. godine!) - ni takvo 'glazbeno-scensko oživljavanje' jednog totalitarnog simbola nije primjereno. S tim zaključkom je u skladu i rezolucija Europskog parlamenta iz 2019. godine - sapienti sat!