Titov Galeb omča je oko vrata Grada Rijeke: Brod još nije obnovljen, a godišnje generira troškove od 570.000 eura

Referentica za odnose s medijima grada Rijeke, Gordana Brkić Žagar, proslijedila je, nakon dva mjeseca, odgovore na pitanja Dalmatinskog portala o motornom brodu Galeb. Odgovori Grada Rijeke trebali su biti objavljeni u supstratu jednog od tekstova u feljtonu pod naslovom 'Titove nekretnine i pokretnine – što je ostalo' koji podupire Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.

Naime, Titov brod Galeb postao je veliko financijsko opterećenja za Rijeku. Umjesto da se Galeb otegli u rezalište, on je renoviran i pretvoren u muzej. A taj muzej, kako stvari stoje, još nije gotov niti će svojim prihodima moći podmiriti tekuće troškove. Brojke su neumoljive.

Ukupni troškovi obnove i prenamjene zaštićenog kulturnog dobra RH - motornog broda Galeb od 2008. godine do 29. listopada 2025. iznosili su 14.906.292,75 eura.

Od toga iznosa za obnovu i prenamjenu motornog broda Galeb iz sredstava fondova Europske unije ukupno je odobreno i isplaćeno 4.091.582,40 eura bespovratnih sredstava dok je grad Rijeka uložio 10.814.710,35 eura. U tu sumu uključeno je i plaćanje projektiranja.

'Trošak izrade cjelokupne projektne dokumentacije obnove i prenamjene motornog broda Galeb iznosi 333.602,77 €', piše u službenom odgovoru Grada Rijeke.

Projektna dokumentacija uključuje projekte obnove i prenamjene broda u brod muzej s troškovnikom radova; izrade pristupnog stubišta za osobe smanjene pokretljivosti; maritimne studije; procjene vrijednosti izvedenih radova; bočnih SIZ-ova tj. pomičnih kosih stepenica koje služe za ulazak i silazak s broda na kopno ili u čamac; priveza broda; upravljanja HVAC sustavom; ishođenja lokacijske dozvole; preklapanja instalacija; izvješća o stanju tikovine; elaborata sanacije azbesta; konzervatorsko restauratorskog elaborata i uređenja komercijalnih prostora.

Međutim, osim EU i grada Rijeke, u prenamjenu broda Galeb sredstva za obnovu i prenamjenu je uložila i država. Iz državnog proračuna je, kako su to birokratski obrazložili, preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije (iz Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnog i lokalnoj razini) 2017. godine isplaćeno za Galeb 92.818,71 eura.

Unatoč svim tim sredstvima, koja su potrošena, brod Galeb ima i tekuće troškove. Moraju se isplatiti plaće zaposlenih.

'Uz kapetana, za potrebe provedbe projekta obnove i prenamjene te operativnog rada broda zaposleno je 14 djelatnika u Muzeju grada Rijeke i 5 članova posade', napisali su u svojim odgovorima iz Grada Rijeke. Godišnji troškovi posade broda s tehničkim upraviteljem iznose 300.000,00 eura, režijski troškovi i troškovi broda 200.000,00 eura. Dakle, ukupno pola 500.000,00 eura. U ovaj trošak nije uračunat pregled broda u doku u vrijednosti 350.000,00 eura što je trošak svakih pet godina. Dakle, ukupni godišnji troškovi za Galeb, prema trenutačnim cijenama, iznose 570.000,00 eura.

Pretpostavljeni prihodi od komercijalnih usluga na brodu ne mogu pokriti troškove hladnog pogona.

'U skladu sa Studijom izvodljivosti za projekt Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine izrađenoj 2016. godine od strane tvrtke Inovacije i razvoj d.o.o. za brod Galeb očekivani godišnji prihod od komercijalnih djelatnosti je 346.929,85 eura', piše u odgovoru grada Rijeke. Dakle, 223.000,00 eura bio bi godišnji minus u slučaju da brod sutra bude otvoren za posjetitelje.

Oni se nadaju da će se otvaranje broda - muzeja Galeb dogoditi sljedeće godine. Međutim, kako sada stvari stoje, vrlo su optimistični u gradu Rijeci. U brod treba još puno novca uložiti. Ako se ne uloži novac i ne dovrši projekt morat će se vratiti sredstva dobivena iz fondova Europske unije.

'Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije stava je da projekt treba završiti. To je i stav riječke izvršne vlasti jer je nedopustivo i za Rijeku i za Hrvatsku da se projekt ne završi i da se novci moraju vraćati'.

U odgovoru iz grada Rijeke napominju da su trenutačne aktivnosti koje se provode dio dovršetka projekta Galeb te podrazumijevaju dovršetak opremanja broda, potom provođenje završnih pregleda od strane Hrvatskog registra brodova i ishođenje svjedodžbe broda, provedbu natječaja za davanje u zakup ugostiteljskog tj. restoranskog i smještajnog dijela broda i ostvarenje pokazatelja EU projekta o novozaposlenima u turističkom i kulturnom sektoru te ostvarenje posjeta brodu Galeb.

Sudeći po dopisu, Grad Rijeka se, nakon dodatnih uloženih sredstava, želi riješiti broda Galeb odnosno privezati ga 'uz državne jasle' jer su troškovi za grad Rijeku 'izuzetno veliki'.

'U ovom trenutku za Grad Rijeku je ključno definirati odnose budućeg upravljanja brodom Galeb u smislu hoće li njime upravljati Muzej Grada Rijeke ili će se organizirati drugačiji način upravljanja. Za donošenje ove odluke Gradu Rijeci je bitan i stav nadležnog Ministarstva kulture i medija. Također, i ministrica kulture i medija izrazila je podršku završetku projekta, a Grad Rijeka će se, po odluci u kojem smjeru će se projekt dalje razvijati, obratiti i državi, odnosno Ministarstvu, u smislu daljnje pomoći jer troškovi su izuzetno veliki za Grad', piše u dopisu grada Rijeke koji otkriva da se gradonačelnica Iva Rinčić nada pomoći ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek odnosno Plenkovića.

Administraciju grada Rijeke muči in pitanje kako promijeniti odnosno prilagoditi izlazni parametar EU projekta - komercijalni sadržaj (hostel).

Potrebno je naći drugačiju komercijalnu namjenu, koja je isplativa.

Hosteli ne ostvaruju prihode, a u projektnoj dokumentaciji poslanoj fondovima EU lijepo piše da će na brodu biti hostel.

***

Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.