Zaredali ugrizi otrovnica: Stručnjak objašnjava zašto su poskoci sve bliže ljudima

Vijest da je proteklog vikenda na plaži Dubovica na otoku Hvaru petogodišnju djevojčicu ugrizao poskok te da je spašena u posljednji čas uznemirila je mnoge, pogotovo roditelje male djece.

Naime, u zadnja tri mjeseca bio je to već treći slučaj da poskok ugrize dijete. U lipnju je kod Dvora na Baniji jedna od tih zmija otrovnica ugrizla šestogodišnjeg dječaka. Srećom, na vrijeme mu je pružena pomoć i dan protuotrov pa nije bio životno ugrožen.

Sredinom kolovoza na jednoj plaži u Istri poskok je ugrizao sedmogodišnjaka za stopalo. Noga mu je smjesta otekla, a njemu je pozlilo. No i on je brzom intervencijom prebačen u KBC Rijeka gdje je dobivši protuotrov spašen.

A djevojčicu na Hvaru poskok je ugrizao prošloga petka dok se igrala pored kafića na plaži. Njezina majka kaže kako je malenoj odmah pozlilo te je počela gubiti svijest. Hitno je prevezena helikopterom u splitski KBC gdje joj je dan protuotrov.

Je li taj niz slučajeva neuobičajen i je li neuobičajeno da se poskoci, jedna od tri vrste zmija otrovnica koje obitavaju na području Hrvatske, pojavljuju na plažama za N1 je odgovorio Vlado Lađarević, dopredsjednik udruge Zmijolovac i magistar specijalne zootehnike.

'Kolovoz i rujan mjeseci su kada se poskoci kote. Jedan odrasli poskok, ovisno o svojoj dobi, može okotiti i do dvadeset malih poskoka. Gdje će u to vrijeme poskoci najčešće biti ovisi o vremenskim prilikama i o tome gdje traže hranu. Zmije se hrane glodavcima i najčešće cirkuliraju na mjestima gdje ima miševa i drugih glodavaca. A što se tiče plaže - zašto ne? Nije plaža samo pijesak, šljunak i kamenčići. Oko plaža najčešće ima šumaraka u kojima zmije obitavaju', kaže.

Za poskoka koji je ugrizao djevojčicu na Hvaru Lađarević pretpostavlja da je došao iz nekog obližnjeg šumarka.

'Vrućine su, sušno je vrijeme i moguće da u šumarku gdje je taj poskok bio nema vode. A pored kafića uvijek ima neke vode, obično kaplje iz klima-uređaja ili nešto slično. Vjerojatno je došao tražiti vodu', smatra on.

Zmija najčešće ugrize kada je čovjek napadne ili ako, ne videći je, stane na nju. Djeca često u neznanju pokušavaju dodirnuti zmije.

'Tada se ona osjeća ugroženom i brani se. Nijedna zmija, pa ni poskok, neće sama od sebe napasti ljude. Učinit će to tek kada se osjeti ugroženom. Zmije inače bježe od ljudi, ne napadaju ih. Zaredalo je nekoliko slučajeva pa se čini da je riječ o nekakvoj najezdi, ali nije. Mi imamo nešto veći broj intervencija u zadnje vrijeme no ne može se govoriti o najezdi zmija. Ljudi zapravo vide i susretnu se s vrlo malim brojem zmija od onih koliko ih ukupno ima u našim krajevima', objašnjava Lađarević za N1.

Kaže i da ne postoji mjesto gdje se zmija ne može naći. Hvatao ih je, kaže, čak i u pepelu u kojemu je još bilo žara.

'Za razliku do drugih zemalja, Hrvatska ima prilično dobro očuvanu prirodu pa zato ovdje imamo čak petnaest autohtonih vrsta zmija. I nisu one, kako se to često govori, sve bliže ljudima, nego smo im mi, ljudi, oduzeli prostor u kojem prebivaju. A gdje ima ljudi ima i hrane, a gdje ima hrane tu su i glodavci kojima se zmije hrane. Tako da nema išta neobično u tome. Doduše, ljudima je to teže shvatiti, pogotovo kad čujemo da je zmija ugrizla neko dijete', napominje.

Lađarević savjetuje da se pri susretu s poskokom ili bilo kojom drugom zmijom nastoji ne paničariti.

'Zmija je tu, pa što sad? Ona će otići, neće nikoga napasti osim ako se ne osjeti ugroženom. Nema potrebe ići štapom na nju, dirati je ili odgurivati. Taman i da stanete kraj nje, ona će otići dalje od vas i neće napadati iz čista mira', kaže.

Poskoka u Hrvatskoj jedino nema u nizinskim krajevima poput Slavonije. No, ima ih gdje god je brdovitije i gdje je kamenjar jer se tamo mogu skloniti od jake zime - objašnjava zmijolovac Vlado.

'Primorje i cijeli središnji dio Hrvatske područja su gdje poskoci obitavaju', kazao je.