PUTOPIS VINKA MIHANOVIĆA Njemačka puno ulaže u ekologiju i zdrav život, posljedice 'zelenih investicija' su vidljive na svakom koraku

Fotogalerija (10)

Frankfurt na Majni, glavni grad pokrajine Hessen, je, kako mu samo ime kaže, smješten na rijeci Majni, najdužoj njemačkoj rijeci koja u cijelosti protječe njenim teritorijem. Peti je to po veličini njemački grad s nešto manje od 800.000 stanovnika. Prema riječima ovdašnjih stanovnika, u Frankfurtu se radnim danima ta brojka poveća za gotovo 50 posto jer brojni njegovi zaposlenici žive u okolnim mjestima. Razlog je jednostavan: previsoke cijene najma stanova i preskupe nekretnine. Stoga ljudi radije biraju obližnja manja mjesta i gradove za život gdje je jeftinije, ali i ugodnije, mirnije i kvalitetnije živjeti. Preskupe nekretnine su životni problem Zapada s kojim se, nažalost, posljednjih godina susreće i Hrvatska, a posebno turistička središta i grad Zagreb. 

Frankfurt je jedan od vodećih financijskih središta EU i Njemačke, a u njegovoj raskošnoj i modernoj financijskoj četvrti, pravom malom Manhattanu, smjestio se i Eurotower u kojem je nekoć obitavala Europska središnja banka (ECB), zadužena za stabilnost eura i cijena u europodručju. Godine 2014., kada je dovršen glomazni, impresivni i ne baš pretjerano lijepi Skytower u četvrti Osten, ECB je promijenila adresu i to tik do našeg hotela.

Kakav je život u Njemačkoj? Za razliku od proteklih godina, ovogodišnji sugovornici s kojima sam pričao su bili složni u jednom: 'Njemačka više nije ono što je bila i definitivno ide u krivom smjeru'. Odmah sam pomislio da je inflacija i ovdje glavni krivac s obzirom na njeno razorno djelovanje u Lijepoj našoj (uz sveprisutnu hrvatsku pohlepu), no u Njemačkoj je razlog za takvo stanje nešto drugo. Kao i u većem dijelu Europe, desnica je posljednjih godina u Njemačkoj značajno ojačala što je dovelo do zatvaranja granica i smanjenja broja imigranata. Posljedice su manjak radne snage što postaje ključni njemački problem pa je donedavno savršeni njemački ekonomski stroj polako, ali sigurno počeo usporavati. Problemima se ne vidi kraja zbog kojih su sve češća npr. otkazivanja vlakova ili zrakoplovnih letova, poremećaji u normalnom funkcioniranju brojnih firmi, štrajkovi i ostali po gospodarstvo negativni učinci. Stoga je itekako aktualna šaljiva izreka koja kaže: 'Svi koji teže boljem životu žele u Njemačku. Samo Nijemci žele iz Njemačke'. I to u Švicarsku. 

Za razliku od Nijemaca, naši iseljenici ne planiraju napuštanje Njemačke i to iz dva razloga: prvi je jer su mogućnosti za uspjeh u Njemačkoj ipak puno veće nego u Hrvatskoj. I drugi: zato što je teško pokrenuti vlastiti posao zbog utabanih 'rođačkih', stranačkih i ostalih sličnih pravila poslovanja koja se kod nas vrlo sporo ili nikako ne mijenjaju bez obzira na ulazak u EU i Schengen. Ipak, s podosta nostalgije opisuju život u Hrvatskoj i kažu: 'Možda je financijski skromniji, ali je definitivno bolji i kvalitetniji!'.

Njemačka posljednjih godina puno ulaže u ekologiju i zdrav život, a posljedice 'zelenih investicija' su vidljive na svakom koraku. Tako smo u hotelu imali more bio proizvoda na raspolaganju od bio maslaca, bio juiceova, bio jogurta do brojnih drugih bio proizvoda. Bio prodavaonica imate u izobilju, na ulicama dostavljači paketa robu nerijetko dostavljaju na običnim ili električnim biciklima, značajan je trend sadnje pravih malih šuma na privatnim (bogatim) imanjima i gospodarstvima itd., da ih sada sve ne nabrajam.

Što se pak cijena tiče, one su u Frankfurtu otprilike slične ili niže nego u Hrvatskoj. Tako za 30-ak eura možete sasvim pristojno ručati uz čašu piva ili vina. Za razliku od, primjerice, britanskih impresivnih popusta u trgovačkim centrima koji se kreću nerijetko od 40, 50, pa čak i 70, 80 posto i to 'na sve', u Njemačkoj kao i kod nas, većina popusta ide 'do' 30 posto, što znači da ćete se zbog prijedloga 'do', morati namučiti da ih pronađete. Ako ne nude velike popuste onda u glavnom shopping centru u središtu grada bar nude toliko 'zlatnih poluga' da pomalo ostanete bez teksta. 'Zlato' je podsjetnik na kvalitetu i bogatstvo radnji koje tu možete obaviti za samo 50 centi. Gorivo je na benzinskim postajama od 1,6 do 1,8 eura u prosjeku dok ćete za eurosuper 100 morati izdvojiti nešto više, oko 2 eura po litri. Dok su stvari u samoposlugama sada već tradicionalno niže, na tržnici na otvorenom u centru grada su ipak veće. Po viđenom, rekorder je cijena mrkve od 5,50 eura te je čak skuplja i od poslovično (pre)skupih jagoda koje su bile 50 centi jeftinije. 

Imali smo u planu posjetiti i Waldstadion Eintrachta iz Frankfurta (ili kako se sada zove Deutsche Bank Arena), no zbog nedjeljnog derbija s budućim prvakom Bundeslige Bayerom iz Leverkusena, po riječima ovdašnjih navijača, do ulaznica ne bi ni došli jer su odavno rasprodane. S ponosom ističu činjenicu da je Eintracht bio jedan od osnivača Bundeslige dok to minhenski Bayern nije. Na moj upit koji bi njemački klub bio najsličniji Hajduku, bez puno razmišljanja su mi odgovorili - Schalke 04! Iako su trenutno drugoligaši, to je klub navijača s jednako (pre)velikim očekivanjima, ali i klub bogate povijesti. Uostalom, derbi svih njemačkih derbija je Schalke 04 - Borussia Dortmund, poznatiji kao 'Revierderby' ili ako baš hoćete 'Ruhr derbi', nazvan to toj njemačkoj pokrajini. Razlog zašto je to tako seže daleko u prošlost.

I za kraj malo o poznatim i slavnim osobama i glazbenoj sceni ovog grada na Majni. Glazbenik J. Cole, psiholog Erich Fromm, filmski skladatelj Hans Zimmer, nogometaši Niklas Sule i Emre Can, žrtva holokausta Anne Frank ('Dnevnik Anne Frank'), književnik Johann Wolfgang fon Goethe... samo su dio svjetskih poznatih osoba rođenih u ovom gradu.

Frankfurt je poznat i po svojoj glazbenoj (rap, techno i elektroničkoj) sceni koja je svoj vrhunac doživjela u '90-ima, a predvodili su je Jam & Spoon (feat. Reamon 'Be Angeled'), Culture Beat ('Mr. Vain'), La Bouche ('Be My Lover'), Datacide ('Datacide') i brojni drugi. O frankfurtskoj glazbenoj sceni, u kombinaciji s organiziranim kriminalom, progovaraju odlične njemačke serije 'Skylines' (2019.) i posebno 'Beat' (2018.), iako je u potonjoj riječ o berlinskoj techno sceni.

Skoknuli smo jedan dan i do 200 kilometara udaljenog Kassela. Lijepi i možda, uz švicarski Arbon, najmirniji grad u kojem sam ikada bio. 

Na kraju, hvala gostoljubivim i dragim  prijateljima u Frankfurtu i Kasselu, a posebno hvala Valentini i Katarini ('najvećoj ženi u životu koju sam vidio', kako je sama sebi tepala).

Na redu je Beč i veliki koncertni povratak australske skupine AC/DC. O svemu više uskoro...