Predstavljena knjiga 'Druga strana rata'

Da će se o ratu i nakon rata dugo govoriti, pisati i istraživati  svjedoče brojni primjeri. Jedan od njih svakako je i predstavljanje knjige 'Druga strana rata: Sjećanje na ratnu svakodnevicu u Lašvanskoj dolini' profesora povijesti i etnologa Velimira Bugarina. Riječ je o prvoj ratnoj etnografiji toga kraja koja detaljnim pregledom i opisom svakodnevice predstavlja dodatnu dokumentacijsku vrijednost, osobito za Hrvate Bosne i Hercegovine. 

Uz bogatu građu i njezinu analizu, knjiga je zbir pojedinačnih sjećanja i svjedočanstava prikupljenih tijekom višegodišnjeg autorova istraživanja. Nekolicina svjedočanstava dotiču se i informacija o nama poznatim lokacijama kroz opis: zračne veze sa Splitom iz ratom zahvaćenog okruženja, boravka u Kliničkom bolničkom centru Split i posjeta jednoj obiteljskoj kući na Čiovu u kojoj je tijekom rata boravilo četrdeset izbjeglih osoba. Split se spominje i u poglavlju o humanitarnoj akciji 'Konvoj Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu' kojoj su se, uz ostale, odazvali i mnogi dobri ljudi iz Dalmacije.   

Knjiga je očekivano premijerno predstavljena u autorovom prebivalištu Novom Travniku, a zatim slijedi njezino daljnje predstavljanje u Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj te izvan granica dviju država pri zajednicama gdje živi i djeluje hrvatsko iseljeništvo. Etnografiju su predstavili mons. dr. Pavo Jurišić, profesor religijske pedagogije i misiologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu i Stjepan Dujo, magistar prava i hrvatski kandidat za načelnika na posljednjim izborima u Novom Travniku. Potonji je ujedno i jedan od osamdeset intervjuiranih osoba u knjizi gdje iznosi svoja sjećanja na djetinjstvo i pogibiju dvojice braće. Nakladnik predstavljene ratne monografije je udruga 'Stari grad Kaštel' iz Novog Travnika koja je uvelike pomogla da se cijeli projekt privede kraju.

- Ratna etnografija je sama po sebi jako teška i kompleksna tema osobito istraživačima koji su proživjeli rat. S jedne strane imaju ogromno iskustvo s obzirom na temu koju istražuju, a s druge strane svakim intervjuom proživljavaju rat iznova. No, jedan od razloga zašto sam pristupio istraživanju ove teme jest i činjenica da uopće nema pisanih ratnih etnografija o Lašvanskoj dolini. Koliko mi je poznato u Bosni i Hercegovini su napisane samo dvije ratne etnografije. Jedna o životu u opkoljenom Sarajevu, a druga je ova o Lašvanskoj dolini u okruženju, kao  jedina ratna etnografija o Hrvatima u BiH - kazao je za naš portal mladi profesor koji je izobrazbu stekao na Sveučilištu u Zadru i trenutačno radi na dva nova projekta u suradnji s kolegama s Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju.

Iz recenzije predstavljene knjige, koju potpisuje jedan od profesora zadarskog sveučilišta doc. dr. sc. Mario Katić, izdvajamo kako prikupljena svjedočanstva mogu poslužiti kao vrlo vrijedno vrelo za buduća istraživanja, analize i interpretacije ratne svakodnevnice, međureligijskih i međunacionalnih odnosa u ratnom okruženju te pri rekonstrukciji razvoja događaja i tijeka rata u Lašvanskoj dolini. 

Uz ovu knjigu, Velimir Bugarin autor je i koautor više knjiga, izložaba, istraživačkih projekata i stručnih članaka. Od njegovih posljednjih ukoričenih izdanja treba svakako istaknuti knjigu 'Hrvatski misionari i tradicionalna društva Afrike', a od izložaba prošlogodišnju izložbu eksponata 'Ratna svakodnevica od 1992. do 1995. godine'. U sklopu suradnje s  društvom 'Hrvatska žena-Kraljica Katarina' iz Novog Travnika radi i na pripremi monografije 'Tradicijski običaji Hrvata-katolika Bosne i Hercegovine' koja bi svjetlo dana mogla ugledati sljedeće godine.