Umor, debljanje, lupanje srca, nervoza, nesanica, pojačano znojenje ili problemi s koncentracijom mogu imati različite uzroke, no ponekad upućuju na poremećaj rada štitnjače.
Ova mala žlijezda na prednjoj strani vrata proizvodi hormone koji utječu na rad srca i mozga, metabolizam, probavu i tjelesnu temperaturu. Bolesti štitnjače vrlo su česte, osobito među ženama, ali većina se može uspješno liječiti i kontrolirati.
O hipotireozi, hipertireozi i autoimunim bolestima štitnjače razgovarali smo s dr. Ines Marić Visković, specijalisticom nuklearne medicine iz Poliklinike Medikol, koja je iskustvo u dijagnostici i liječenju bolesti štitnjače stjecala u medicinskom centru u njemačkom Essenu.
Dr. Ines Marić Visković, specijalistica nuklearne medicine iz Poliklinike Medikol
Koje su najčešće bolesti štitnjače?
Hipotireoza označava usporen, a hipertireoza ubrzan rad štitnjače. Česta je i Hashimotova bolest, autoimuni poremećaj koji postupno oštećuje štitnjaču i jedan je od najčešćih uzroka hipotireoze.
Gravesova bolest, također autoimuna, može uzrokovati prekomjerno stvaranje hormona. Česti su i čvorovi štitnjače, od kojih je većina dobroćudna.
Kod hipotireoze mogu se pojaviti umor, pospanost, osjećaj hladnoće, debljanje i problemi s koncentracijom, dok su za hipertireozu karakteristični lupanje srca, nervoza, nesanica, pojačano znojenje i gubitak tjelesne težine.
Ipak, ovi simptomi nisu specifični samo za bolesti štitnjače. Primjerice, umor i ispadanje kose mogu biti povezani i s nedostatkom željeza ili vitamina B12, zbog čega se dijagnoza ne postavlja samo na temelju simptoma.
Kako se dijagnosticiraju bolesti štitnjače?
Početna laboratorijska pretraga najčešće je TSH, a prema nalazu liječnik može odrediti i slobodni T4 (FT4), ponekad FT3 te protutijela koja pomažu u otkrivanju autoimunih bolesti. Pretrage se odabiru prema simptomima i kliničkom nalazu, a prema potrebi se proširuju na druge laboratorijske parametre.
Važno je liječniku navesti koje dodatke prehrani uzimate jer biotin, čest sastojak preparata za kosu i nokte, može utjecati na rezultate nekih testova štitnjače.
Ultrazvuk štitnjače važan je kada postoji čvor, povećana žlijezda ili druga klinička sumnja. Njime se procjenjuju veličina i izgled štitnjače te karakteristike čvorova.
Većina čvorova nije zloćudna i ne zahtijeva punkciju. Ona se preporučuje kada veličina i ultrazvučne karakteristike čvora upućuju na potrebu za dodatnom provjerom. Ako je TSH snižen, liječnik može preporučiti i scintigrafiju kako bi procijenio funkciju čvora.
Kada je potrebno liječenje?
Hashimotova bolest ne znači da svaka osoba odmah treba lijekove. Ako je funkcija štitnjače očuvana i TSH uredan, liječnik može preporučiti praćenje.
Kada se razvije hipotireoza, standardna terapija je levotiroksin, hormon koji nadomješta ono što štitnjača ne proizvodi u dovoljnoj količini. Terapiju treba uzimati redovito, bez samostalnog mijenjanja doze ili prekidanja liječenja.
Kod hipertireoze terapija ovisi o uzroku, a može uključivati lijekove, radioaktivni jod ili operaciju. Kod Gravesove bolesti mogu biti potrebne i posebne kontrole očiju.
Oprez je potreban i pri uzimanju suplemenata. Prevelike količine joda mogu pogoršati poremećaj rada štitnjače, a uzimanje selena i drugih nutrijenata treba prilagoditi individualnim potrebama i preporuci liječnika.
Zašto su redovite kontrole važne?
Redovito praćenje posebno je važno kod osoba s čvorovima, hipertireozom, složenijim bolestima štitnjače te nakon operacije ili liječenja radioaktivnim jodom.
Liječniku se treba javiti ako se pojavi nova ili brzo rastuća kvržica na vratu, trajna promuklost, otežano gutanje ili disanje, neobjašnjivo ubrzan ili nepravilan rad srca ili simptomi koji dugo traju.
Kontrole su osobito važne i u trudnoći kod žena s poznatom bolešću štitnjače.
Suvremena medicina raspolaže kvalitetnim metodama dijagnostike i liječenja, no cilj nije napraviti što više pretraga, nego odabrati one koje su potrebne u pravom trenutku.
U Poliklinici Medikol moguće je obaviti specijalistički pregled i potrebnu dijagnostičku obradu bolesti štitnjače.
'Najvažnije je da osoba koja već ima dijagnosticiranu bolest štitnjače ne prekida terapiju samostalno i ne odgađa kontrole. Suvremena dijagnostika kombinira više informacija kako bi se opasne promjene otkrile na vrijeme, a nepotrebni zahvati izbjegli. Briga o štitnjači nije samo pitanje jednog nalaza krvi. To je proces koji uključuje pravilan pregled, kvalitetnu dijagnostiku, odgovarajuće liječenje i – možda najvažnije – redovito praćenje kroz vrijeme', ističe dr. Ines Marić Visković.
Za više informacija ili rezervaciju termina javite se Poliklinici Medikol na broj 072 12 12 12 ili e- mailom na info@medikol.hr.
