Jerko Rošin: Bespravna gradnja se može riješiti samo bombom

U Splitu se govori o izgradnji stadiona koji bi bio samo nogometni, ali arhitekt Jerko Rošin u 'Špici s Macanom' objašnjava kako za takvo nešto nema nikakvog utemeljenja - financijskog, ni sigurnosnog.

'Magaš je napravio stadion koji je svjetska arhitektura, koji predstavlja nacionalno dobro i čijim odricanjem bi se država odrekla jedne svoje kulture, nečega što je referenca na svjetskom planu. Ali da se Magašev stadion napravi u Zagrebu ne bi imao vrijednost kao što je ima u Splitu zato što je uzeo u obzir kontekst prostora. Pogleda na Marjan, blizine mora, strujanje zraka, Kozjaka i Mosora… Bitno je da je atmosfera na tom stadionu fenomenalna', istaknuo je.

S druge strane zagrebačka arhitektica Dinka Pavelić osvrnula se na problem prometa oko dva glavna stadiona u metropoli jer sve više ljudi na utakmice dolazi automobilom. 'Čepovi se događaju oko Maksimira, a imamo sličan problem u Kranjčevićevoj jer tamo se očito ide na povećanje kapaciteta, a to je sami centar grada', podsjetila je i dodala da bi trebalo graditi na mjestima na kojima se može doći tramvajem, ali i željeznicom.

O urbanim prometnim rješenjima se nekad puno promišljalo, a sad kao da su stavljena u drugi plan. Slična stvar se događa s planskom stambenom gradnjom. Puno se napada prošli sustav, ali u njemu su nastali važni projekti Split 3, Novi Zagreb… 'U prošloj državi je urbanizam, planiranje funkcioniralo bitno bolje nego ostalo, ali su se dogodile dramatične promjene, a to je ljudski egoizam koji je u prošloj državi bio velikim dijelom potisnut', osvrnuo se Rošin i dodao: 'Tada je nastao Split 3, ali on je bio volja jednog komiteta. Nastao je za određeni profil ljudi koji su izabrali Split kao svoj životni prostor kada odu u penziju'.

Pavelić upozorava da se danas o obali razmišlja prvenstveno u svrhu turističke proizvodnje i smatra da je opasno stvarati monokulturne gradove što potkrepljuje primjerima rudarskih gradova Ukrajine koji su nakon raspada SSSR-a u potpunosti propali. Ipak, smatra da se to ne može prelamati na leđima građana. 'Nažalost, turizam nam je jedina ekonomija. To ne smijemo zanemariti u ovim novim pristupima redukciji apartmana. Jer ljudi od toga žive, ostali su bez posla, nema Jugoplastike, nema brodogradilišta. Pa nemojmo izbiti i zadnju mogućnost da dostojanstveno žive ili stare', dodala je.

Rošin smatra da se i bespravna gradnja u Jugoslaviji tolerirala zbog socijalnog mira, a kad su jednom postavljena takva pravila, počela je bujati i uzela maha. Podsjeća da je premijerka Jadranka Kosor 2011. bespravnu gradnju prebacila iz kaznenog djela u prekršaj. 'Tada sam u Viru rekao da sam se osjećao kao da sam došao u selo gubavaca, a kad su me pitali za rješenje, ja sam kazao - baciti bombu, naravno metaforički da bi naglasio problem', prisjetio se. Dodao je da je od te promjene zakona kada je bilo 100 tisuća bespravno sagrađenih objekata, danas na rješenje o legalizaciji čeka njih oko milijun. 'Radi se o čistom kriminalu, a tim se kriminalom nitko ne bavi', zaključio je.

Dinka Pavelić diplomirala je arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a poslijediplomski studij završila na Berlage Institutu u Amsterdamu i Rotterdamu na temu razvoja gradske željeznice u Zagrebu. Trenutačno radi doktorsku tezu na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani s temom prostornog razvoja hrvatskih otoka. Predavala je urbanizam na Arhitektonskom i Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a gostovala je i kao profesorica na Strelka Institutu u Moskvi. Danas predaje na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna i ima vlastitu arhitektonsku praksu. Od 2010. do 2012. bila je glavna urednica stručnog časopisa Čovjek i prostor. Aktivno je sudjelovala u radu upravnih odbora strukovnih organizacija poput UHA i DAZ-a. Radila je u Hrvatskim željeznicama na razvoju nekretnina i u Zagrebačkom holdingu na projektima Gredelj, Zagrepčanka – Stara klaonica i Velesajam te koordinirala projekt Zagrebački kreativni klaster. Bila je zastupnica u Skupštini Grada Zagreba i predsjednica Odbora za prostorno uređenje te članica Odbora za kulturu.

Jerko Rošin je hrvatski arhitekt, publicist, skladatelj i pisac. Završio je Arhitektonski fakultet u Zagrebu te poslijediplomski studij Zaštite i revitalizacije graditeljske baštine na Sveučilištu u Splitu. Usavršavao se na studiju Razvoja sredozemnog turizma u Parizu te u SAD-u na programima vezanima uz tehnologiju hotelskih lanaca i casino-industrije. U dugoj karijeri radio je na brojnim projektima (prikazanih u monografiji Arhitektonski tragovi), a jedan od najznačajnijih je hotel 'Kaktus' u Supetru za koji je osvojio nagradu'Vladimir Nazor' 1977. Aktivan je i u javnom životu: bio je tajnik Društva arhitekata Splita, predsjednik Urbanističkog društva Splita, član i tajnik UHA-e, predsjednik Savjeta za prostorno uređenje Vlade RH, zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik saborskog Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo. Sudjelovao je i u radu Odbora za vanjsku politiku, međuparlamentarne suradnje te u izaslanstvu Hrvatskog sabora pri EU. Danas je član Znanstvenog vijeća za prostor i turizam HAZU-a i predsjednik Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske.

Kliknite da bi gledali sljedeću epizodu podcasta Špica s Macanom.
U trećoj sezoni podcasta Krešimir Macan sa stručnjacima iz različitih sektora donosi novu perspektivu i razmatra potencijalna rješenja za izazove i aktualnosti iz Hrvatske i svijeta. Špica s Macanom premijerno se emitira na YouTube kanalu http://bit.ly/spicamacan svake subote od 10 sati, te reemitira na deset lokalnih televizija – Mreža TV, Z1, Libertas TV, TV Nova, TV Dalmacija i Osječka TV, a sve epizode dostupne su i za slušanje na Spotifyju https://bit.ly/spicaspotify.