Vijećnik Centra Igor Skoko je unatrag nekoliko dana podsjetio na sumnjivu legalizaciju objekata Željka Keruma u Kaštelima i pozvao DORH na akciju.Dok se čeka reakcija institucija, o slučaju 'Pršut' razgovarali smo s Društvom arhitekata Split o tome koliko podsjeća na jednu od najvećih afera, fiktivnih legalizacija na Braču.
Naime, 2021. godine je provedena velika akcija USKOK-a, inicirana prijavom načelnika Milne Frane Lozića. Uhićeni su tada akteri koji su omogućili ozakonjenje objekata koji nisu bili vidljivi na digitalnoj ortofoto snimci iz 2011. godine. Upravo taj snimak je bio temeljni kriterij za ozakonjenje građevina na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Tada je uhićeno šest osoba, od nekadašnje pročelnice županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo ispostave u Supetru, preko vlasnika zemljišta sa spornim objektima, sve do arhitekta i geodeta koji su sudjelovali u izradi dokumentacije s fiktivnim građevinama. U tom slučaju, nepostojeći su se objekti pozicionirali na vrijednom, negrađevnom zemljištu u priobalju, da bi kasnije imali akt o gradnji i otvorili mogućnost investitorima da ih zapravo grade.
- Da, po ovome što možemo pročitati o ovom slučaju, ne može se ne povući paralela s 'aferom Pršut', gdje je novinar Telegrama utvrdio da se legalizirala Kerumova ilegalna gradnja u 'kompleksu' konobe u Kaštelima, koja očito nije postojala na snimkama iz 2011. Dapače, naglašeno je, a i vidljivo na snimkama, da je značajnija građevinska ekspanzija konobe i oko nje započela tek 2019. godine - kažu nam.
Također je utvrđeno i da je legalizaciju potpisao tadašnji referent odjela u Kaštelima Andrija Polić i u Rješenju o izvedenom stanju direktno utvrdio da su građevine vidljive na spomenutom DOF-u iz 2011. Projekt legalizacije spornih objekata je potpisao ovlašteni arhitekt, a geodetsku podlogu je radio ovlašteni geodet, kao što je i predviđeno zakonom.
- Iako se u 'slučaju Pršut' ne radi o atraktivnom zemljištu uz more, radi se o možda, u kontekstu Hrvatske, i važnijem zemljištu, namjene P1. To je osobito vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište, najviša kategoriju poljoprivrednog tla, koje se u planiranju prostora čuva za poljoprivrednu proizvodnju - objašnjavaju. U praksi, pojednostavljuju splitski arhitekti, radi se o najstrože čuvanoj poljoprivrednoj kategoriji.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu takvo zemljište definira kao dobro od interesa za Hrvatsku, a koje ima osobitu zaštitu i čija je devastacija ireverzibilna, kad se jednom uništi, plodnost takvog zemljišta je nepovratna. Kao društvo koje vrlo deklarativno iskazuje ljubavi prema domovini, trebali bi biti puno osjetljivi i reaktivniji na devastaciju strateških resursa Republike Hrvatske.
- U oba slučaja, prema javno iznesenim indicijama, postoje frapantne sličnosti u kontekstu izigravanja zakonske regulative. U slučaju Milne su, po navodima optužnice, pročelnica, investitori, arhitekt i geodet legalizirali imaginarne zgrade, praveći se da su postojale u 2011., da bi ih kasnije gradili, a u Kaštelima je istraživački novinar zaključio da je ilegalna zgrada sagrađena debelo nakon roka i naknadno legalizirana kao da je postojala te godine - jasni su.
U tom procesu su također sudjelovali referent, investitor, Kerumova supruga kao vlasnica tvrtke, arhitekt i geodet.
- No, u slučaju Keruma ilegalna gradnja ne dolazi kao simptom, već kao sistemska kategorija, jer je novinar utvrdio da postoje elementi ilegalne gradnje i na njegovom kompleksu u Rogoznici - smatraju.
Posebno ih zabrinjava indicija da se prostorno planska dokumentacija 'krojila' po njegovim željama, iako ni to očito nije bilo dovoljno da kompleks bude u potpunosti legalan. Smatraju da u tom slučaju stvarno treba pitati stručnog izrađivača plana, s obzirom na to da je njihov rad plaćen javnim novcem, da obrazloži zašto su za područje kompleksa bili predviđeni tako 'povlašteni' parametri, očito ispod urbanističkih standarda.
- Na kraju, žalosno je da su ovi svi primjeri samo vrh ledenog brijega, koji su u fokusu jer se radi o eksponiranoj, glasnoj i politički aktivnoj osobi, ali devastacija vrijednih zemljišta je vidljiva diljem priobalja - ustvrdili su. Upozoravaju da se inspekcije teško s tim bore, integriranjem građevinske inspekcije u državni inspektorat je situacija postala još inertnija. Drže i da se procesuiranju eventualnih kriminalnih radnji također selektivno pristupa.
Očito je, kažu, da slučaj Milna nije izoliran, a ako se slične situacije događaju primjerice u Kaštelima, pitaju se i tko zna koliko je takvih slučajeva prošlo ispod radara. Nemaju dvojbe da odnos društva prema prostoru i zakonima vlastite države pokazuje da nismo dorasli ni jednom ni drugom.
