KUGLANJE Splićanka Ana Vidan prvakinja Dalmacije
Na drugo i treće mjesto plasirale su se njene klupske suigračice
Nakon muškaraca, evo i žena na pojedinačnom regionalnom natjecanju koje je izlučno za nastup na kvalifikacijama i završnici pojedinačnog prvenstva Hrvatske.
Nakon dva nastupa u Splitu i Šibeniku, laskavu titulu najbolje kuglačice Dalmacije ponijela je Ana Vidan iz ŽKK Split, koja je prošle godine igrala u finalu državnog prvenstva. Na drugo i treće mjesto plasirale su se njene klupske suigračice, Ivanka Šego i već veteranka Ivanka Kragić, nekad brončana na svjetskom kadetskom prvenstvu. Uz njih, plasman na državno prvenstvo ostvarila je i četvrtoplasirana Danira Beer-Krnić iz šibenskog Šubičevca.
Na marginama kuglačkih natjecanja, posvetiti ćemo se malo odgovoru na pitanje koje se ponekad može čuti, da li je kuglanje rekreativna ili sportska aktivnost. Možemo odmah reći su performanse sportskog kuglanja često podcijenjene. Učinak sportskog kuglanja na devet čunjeva moguće je usporediti sa ostalim sportovima.
Svaki kuglač prenese preko ruke u toku jednog nastupa ili treninga 350 kilograma u prosjeku od 50 minuta.
U natjecanju od 120 hitaca kuglač, od početka do kraja, mora proći približno 1200 metara, ali ne u nizu, već u pojedinačnim kratkim kretnjama (ali u brzim intervalima): zauzimanje stava, trokorak, zaustavljanje, vraćanje na početak. Ponavljanje koraka 120 puta i ulaženje u čučanj sa kuglom u ruci od 2,9 kilograma-tj. zamislite da trebate prenijeti 350 kilograma na razdaljinu od 1200 metara-i ostanete potpuno koncentrirani. Kugla se kotrlja brzinom od 30 do 40 km/h-neki igrači su i brži-ka čunjevima. Da bi se hitac doveo do ove brzine, potrebno je potrošiti energiju od približno 25 kilodžula. (potrošnja pri punom izbačaju iznosi približno 700 kcal).
Ovaj učinak natjecanja od 120 hitaca jednak je trčanju od 3000 metara. Ali i medicinski gledano, kuglanje je prilično vrijedan sport za zdravlje. Gotovo sve mišićne grupe su uključene i kralježnica doživljava naglašenu masažu, sveobuhvatno je naprezanje mišića, tako da je ovo trening koji doprinosi unapređenju vještina i poboljšanja koncentracije.
Izuzetna stvar kod kuglačkog sporta je to što se može vježbati do duboke starosti (naš splitski proslavljeni kuglač, Zdravko Boljat i sa 82 godine je aktivni član i natjecatelj), naravno uz sporije izvođenje hitaca.
Opće stanje, koordinacija i fokus:
Kuglanje je više od fizičkog napora. Zavisi od kondicije, koordinacije i fokusa, Kuglač mora istovremeno izvesti nekoliko sekvenci kretanja: najvažniji su pokretanje, zamah rukom i ispuštanje kugle. Start mora biti što ravniji, mala odstupanja mogu imati pogubne efekte na stopu pogodaka. Ne smije biti predugo, inače ćete zakoračiti u prostor staze i proizvesti neispravna bacanja. Zamah ruke također mora biti ravan. Ne možete ići predaleko ili ćete izgubiti kontrolu nad kuglom i preciznošću pri izbačaju. Kada igrate, idealno na kraju izbačaja, morate biti oprezni da ne skratite ili zavrnete kuglu. Naravno, potrebna je velika koncentracija da bi se sve ovo zajedno ispravilo.
Fizička i psihička sprema:
Ako želite obavljati sportske aktivnosti visokih performansi, morate biti pripremljeni ne samo fizički, već i psihološki (mentalno, emocionalno, motivacijski) za natjecanje. Čovjek se mora nositi sa vlastitom napetošću i nervozom, mora imati volju za postizanjem maksimalnih performansi, ali da se i nosi sa neuspjesima. Ako niste mentalno sposobni, u kritičnim trenucima ne možete postići potreban uspjeh.
Otklonimo dakle svaku sumnju, sportsko kuglanje je natjecateljski sport, bez dileme.
Nažalost u Splitu, osim aktivnih kuglača u registriranim klubovima koji igraju na kuglani od 6 staza u Poljudu, nije moguće nigdje više upražnjavati kuglački sport. Nadamo se da će to ipak biti moguće u najavljenoj novoj kuglani u Stobreču za koju godinu.