Marš za prava žena u Splitu završio je na Pjaci, čime je zaokruženo jubilarno, deseto izdanje okupljanja koje svake godine povodom Međunarodnog dana žena okuplja građanke i građane na ulicama grada.
Ovogodišnji marš još je jednom otvorio niz tema o položaju žena u društvu, od nasilja i ekonomske neravnopravnosti do sve prisutnijeg digitalnog nasilja.
U govoru organizatorica istaknuto je da žene u društvu i dalje nisu ravnopravne, osobito u javnom i političkom prostoru.
‘U ovom gradu žene su još uvijek nedovoljno priznate i nedovoljno zastupljene. U javnom prostoru dominiraju muškarci, a ženama se i dalje govori da drže 'četiri kantuna kuće'. U politici smo podzastupljene, guraju nas na začelja izbornih lista, a onda nam govore da se biraju najsposobniji’, poručeno je okupljenima.
Jedna od središnjih tema marša bilo je nasilje nad ženama. Sudionice su podsjetile da se u Hrvatskoj svake godine prijavi više od 12 tisuća slučajeva obiteljskog nasilja, dok je prema iznesenim podacima oko 80 posto žena ubijenih u femicidu prije toga tražilo pomoć sustava, ali je nije dobilo na vrijeme.
‘To nisu samo brojke. To su životi žena, djece i obitelji’, istaknuto je.
Upozoreno je i da je u Splitu svaka treća žena bila ili jest žrtva nasilja, a jedan od konkretnih zahtjeva marša bio je otvaranje kriznog centra za žene žrtve nasilja u gradu.
‘Koliko žrtava je dovoljno da nas se čuje? Koliko majki, sestara, kćeri i prijateljica mora biti premlaćeno da bi nasilje nad ženama postalo politički i društveni prioritet?’ poručeno je.
Sudionice su upozorile i na rastući problem digitalnog nasilja nad ženama, uključujući prijetnje, govor mržnje i manipulirane seksualizirane sadržaje koji se šire uz pomoć umjetne inteligencije.
Prema podacima koji su izneseni na skupu, više od 80 posto korisnika i kreatora alata za stvaranje takvih manipuliranih sadržaja čine muškarci, što pokazuje da digitalno nasilje nije samo pitanje tehnologije nego i društvenih odnosa moći.
‘Digitalno nasilje nije pitanje tehnologije nego moći. Pokušaj da se žene ponovno potisne u tišinu’, istaknuto je.
U govoru je podsjećeno i na povijesni kontekst ženskog pokreta te na činjenicu da su mnoga prava koja se danas smatraju temeljnima izborena dugogodišnjom borbom žena.
‘Ne tako davno žene nisu imale pravo glasa, nisu mogle nasljeđivati ni odlučivati o vlastitom tijelu. Generacije prije nas izborile su ta prava i zato poručujemo da niti jedno od njih nemamo namjeru izgubiti’, naglašeno je.
Sudionice su istaknule i da ravnopravnost ne ovisi samo o individualnom trudu žena.
‘Često nam se govori da je sve individualno i da će svaka žena uspjeti ako se dovoljno trudi. Ali stvarnost pokazuje drugačije. Naše mogućnosti ovise o društvu u kojem živimo, o zakonima, institucijama i javnim politikama’, poručeno je.
Zbog toga su naglasile važnost solidarnosti i zajedničkog djelovanja.
‘Promjene nikada nisu dolazile od pojedinki, nego iz solidarnosti žena koje su stajale jedna uz drugu’, poručile su organizatorice.
Na kraju su poslale i završnu poruku marša:
‘Ustrajemo u obrani naših prava. Ustrajemo u borbi za društvo bez nasilja. I ustrajemo u borbi da u ovom gradu osiguramo siguran prostor za žene žrtve nasilja.’
