HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO: Aktivne su najmanje 752 tužbe teške 4,1 milijun eura

Hrvatsko novinarsko društvo je uz redovnu godišnju anketu o tužbama protiv novinara i medija – koja donosi neslavni rezultat od 752 tužbe teške 4,1 milijun eura – s Centrom za demokraciju i pravo 'Miko Tripalo' provelo analizu 1333 presude koja je ustanovila kako čak više od 40 posto svih završenih predmeta nosi barem jedan SLAPP-indikator, a među tim predmetima njih više od polovice sadrži ih nekoliko. 

Trenutno su u Hrvatskoj aktivne najmanje 752 tužbe protiv medija i novinara, pokazuju rezultati ankete koju Hrvatsko novinarsko društvo (HND) provodi već šestu godinu. Ove je godine na anketu odgovorio 21 medij, od kojih samo četiri nema nijednu tužbu. Najveći broj tužbi i dalje su građanske parnice za naknadu štete, njih ukupno 674, odnosno gotovo 90 posto od ukupnog broja. Rezultati ankete ne otkrivaju pojedinosti o predmetima pa tako nije moguće ustanoviti ni koliko bi ih moglo ući u kategoriju strateških tužbi usmjerenih protiv javne participacije, odnosno SLAPP-a (Strategic lawsuit against public participation).

Neke smjernice o tome ipak su dali preliminarni rezultati istraživanja koje Hrvatsko novinarsko društvo provodi u suradnji s Centrom za demokraciju i pravo 'Miko Tripalo' uz potporu Justice for Journalists Foundation. Dosad su analizirane 1333 presude protiv medija i novinara donesenih u razdoblju od 2016. do 2023. godine. Ustanovljeno je kako više od 40 posto svih predmeta nosi barem jedan SLAPP-indikator, a među tim predmetima njih više od polovice sadrži ih nekoliko, odnosno više od samo jednog indikatora. Dodatno, u razdoblju od sedam godina obuhvaćenih istraživanjem primjetno je da se neki trendovi ne mijenjaju. Prevladaju parnični (građanski) postupci u kojima se tražila naknada štete, a u većini slučajeva potražuju se relativno visoki iznosi. Posljednjih sedam godina tužitelji su jednako tako nerijetko pokretali više parničnih postupaka protiv istog tuženika, a nekad bi u paketu pokretali i kaznene postupke zbog povrede ugleda i časti, što, na žalost, i dalje predstavlja kazneno djelo u hrvatskom pravnom sustavu.

Prema podacima koje je HND dobio od Ministarstva pravosuđa i uprave, u Hrvatskoj je aktivno 86 predmeta vezanih uz kaznena djela. Najveći broj njih zaprimljen je u 2021. i 2022. godini, dok se u 2023. primjećuje značajan silazni trend. Najveći broj od 116 riješenih kaznenih postupaka, gotovo polovica, zaključena je obustavom postupka. Podatke o tome na koji su način riješeni parnični postupci protiv novinara i medija za naknadu štete Ministarstvo nije dostavilo. Tijekom 2023. godine, prema podacima Ministarstva, primljeno je 179 novih takvih predmeta i trenutno ih je ukupno 607 neriješenih. Ministarstvo je poslalo i rezultate svoje analize građanskih i kaznenih predmeta te tvrdi da se od ukupnog broja od 294 tužbe riješene u 2023. godini na SLAPP moglo odnositi 39 predmeta, od čega je osam kaznenih, a 31 građanski predmet.

Nasuprot tome, da je velikom broju tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima iz HND-ova upitnika o aktivnim tužbama za povredu ugleda i časti. Tako ukupan iznos tužbenih zahtjeva u aktivnim parnicama protiv medija i novinara prelazi četiri milijuna eura. Čak 96 posto, odnosno 3,9 milijuna eura potražuje se u građanskim parnicama za naknadu štete. Ipak, Jutarnji list i Slobodna Dalmacija ni ove godine nisu dostavili podatke o iznosima tužbenih zahtjeva pa je taj iznos vjerojatno znatno veći jer ta dva medija prednjače po broju tužbi za povredu ugleda i časti. Prema podacima koje je HND prikupio, vidljivo je također da, na primjer, Večernji list uvjerljivo vodi s najvišim ukupnim iznosom tužbenih zahtjeva pa je moguće zaključiti kako ga Jutarnji list i Slobodna Dalmacija slijede. Dodajmo tome da, ako izuzmemo Lider od kojeg se u jednoj tužbi potražuje 35.000 eura, Večernji list ima i najveći prosječan iznos potraživanja po tužbi – čak 19.000 eura.

Analizom sudskih odluka u razdoblju od 2016. do 2023. bilo je moguće identificirati i takozvane serijske tužitelje, njih 12, koji učestalo podnose tužbe za povredu ugleda i časti često s istim, a ponekad i istovjetnim argumentima te nerijetko traže i istu visinu naknade štete koja, preračunata iz kuna, iznosi 5308,91 euro. Jednako tako, u posljednjih sedam godina vidljivo je da dio predmeta protiv medija pokreću moćni pojedinci - političari, saborski zastupnici, suci i odvjetnici - a tražene odštete su relativno visoke za hrvatske prilike. 

- Brojka od 752 tužbe predstavlja napredak u odnosu na prošlogodišnju anketu, i to je rezultat HND-ovih kontinuiranih napora u suzbijanju tužbi, posebno onih SLAPP-tužbi. U stvarnosti je, međutim, brojka i dalje mnogo veća jer ove 752 tužbe podaci su na uzorku od 21 medija, dok je prošle godine, kada smo imali najmanje 945 tužbi, u anketu bilo uključeno 30 medija. U Hrvatskoj postoji kultura tužakanja novinara, novinarki i medija, a velik dio ovih tužbi otpada i na SLAPP. Hrvatska se opet pokazala najgorom članicom EU-a kada su u pitanju tužbe jer se kao veliki tužitelji ističu i suci, što je nedopustivo, a od našeg zahtjeva da se dekriminaliziraju sva djela protiv časti i ugleda nećemo odustati, rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, koji je rezultate ankete i analize danas predstavio u Prištini na Godišnjoj skupštini Europske federacije novinara.

Rezultati HND-ove ankete pokazuju i broj aktivnih tužbi koje su pokrenuli takvi, moćni pojedinci. Tako imamo 40 aktivnih tužbi koje su pokrenule osobe iz sustava pravosuđa, a u grafičkom prikazu svrstali smo ih u skupinu politički izloženih osoba zajedno s osobama iz političkog života i osobama koje obnašaju vlast. Zajedno, ova grupa moćnih pojedinaca trenutno vodi 128 postupaka za povredu ugleda i časti protiv medija i novinara. Dodajmo tome osobe iz javnog života među kojima ima i serijskih tužitelja te pravne osobe, odnosno tvrtke, postaje jasnijom slika o pritiscima s kojima se mediji nose u situacijama kada kritički pišu o nekim pojedincima i tvrtkama.

Na kraju, još jedan zabrinjavajući trend koji potvrđuju prvi rezultati istraživanja s pravnicima Centra 'Miko Tripalo': kod svih završenih parničnih postupaka prosjek trajanja je 3,6 godina, a kod predmeta koji su završeni presudama, jer neki završavaju i nagodbom, prosječno trajanje postupka je 4,3 godine. Najdulji postupak vodi i dalje Večernji list. Riječ je o procesu koji traje već 34 godine, a s obzirom na to da anketnim upitnikom ne prikupljamo podatke o pojedinim predmetima, ne znamo o kojem je tužitelju riječ. Ipak, grafikon koji prikazuje odgovor na pitanje o tome koliko traje najdulji aktivni postupak poražavajući su jer se medijima i novinarima ovim postupcima nameće veliko opterećenje zbog dugotrajnosti i neizvjesnosti ishoda te troškova zateznih kamata.

S obzirom na navedeno, jednostavno je zaključiti da su tužbe, pa čak i prijetnje tužbama, iznimno učinkovito sredstvo ušutkivanja kritičkih novinara i medija. Koliko novinarskih radova nije objavljeno zbog prijetnji sudskim progonom teško da ćemo ikad doznati.