KRUNOM HRVATSKIH VLADARA Sedam kraljeva je okrunjeno u Solinu, narodna predaja kaže sljedeće...

Fotogalerija (27)

Narodna predaja kaže kako je u Solinu bilo okrunjeno sedam kraljeva, a upravo je 8. listopada ove godine u 'Šupljoj crkvi' uz rijeku Jadro, u suorganizaciji Povijesne postrojbe 'Kliški uskoci' i Udruge studenata povijesti 'Toma Arhiđakon', po sedmi put bilo održano uprizorenje krunidbe kralja Dmitra Zvonimira u okviru manifestacije 'Krunom hrvatskih vladara' projekta arheološkog turizma 'Regnum Croatorum'. Obilježavanje datuma Zvonimirove krunidbe, kao i smrti kraljice Jelene 'Slavne' (8. listopada 1075. odnosno 976. godine) započelo je u Klisu i Solinu u okviru tog projekta prije jednog desetljeća – 2014. godine, a manifestacija se nastavlja i dalje, ususret 1100. obljetnici Hrvatskog Kraljevstva, obilježavanje koje će se održati iduće godine (925. – 2025.)! 

Najstariji prikaz krunidbe kralja Zvonimira uopće: zidna slika koju je između listopada 1610. i prosinca 1614. godine izradio Marzio Ganassini (Città del Vaticano, Palazzo Apostolico, Archivio Segreto Vaticano, Piano Nobile, druga soba) na kojoj je vidljiva zastava sa simbolom bazilike; 'Krunjenje kralja Zvonimira' – litografija nastala tijekom druge polovice XIX. (autor Franjo Josip Mücke), na kojoj se u gornjem lijevom kutu ističu zastave Dalmacije (polje s tri leopardove glave) i Hrvatske (crveno-srebrno šahirani štit) u rukama dvorskih stjegonoša

Ovom prigodom, u utorak, 8. listopada 2024., manifestacija je započela u ranim popodnevnim satima okupljanjem u središtu Solina, nasuprot mjesta nekadašnje rodne kuće istraživača starohrvatske prošlosti don Lovre Katića (1887.-1961.), gdje su pristigli iz: Pakoštana-Vrane – 'Vitezovi vranski', Knina – 'Povijesna postrojba kralja Dmitra Zvonimira', Trogira – 'Vitezovi svetog Ivana Trogirskog' te domaćinska povijesna postrojba starohrvatskog doba 'Praetoriani Croatorum', odnosno niz srednjovjekovnih povijesnih postrojbi – dugogodišnjih sudionika ove manifestacije oživljene povijesti. 

Što je ovoga puta bila novost, pridružili su im se i najmlađi – učenici OŠ 'Petra Kružića' Klis, spajajući tako sa starohrvatskom prošlošću i ime čuvenog uskočkog zapovjednika Kružića (oko 1490.-1537.)!

'Krunidba kralja Zvonimira' – djelo hrvatskog slikara Ferdinanda Quiquereza iz 1878. na kojem se, također u gornjem lijevom kutu, uočava crveno-srebrni šahirani grb Hrvatske na crveno – bijelo – plavoj zastavi; Današnji ostatci krunidbene bazilike kralja Zvonimira i scensko uprizorenje krunidbe u serijalu 'Hrvatski kraljevi' (2011.)

Povorka se tako, praćena pogledima znatiželjnika i zvucima bubnjeva, uputila šetalištem dugogodišnjeg solinskog župnika don Tugomira Jovanovića (1920.-1995.) uz rijeku Jadro do Gospina otoka gdje je 'kralj Zvonimir' (u liku književnika i skladatelja Ante Nadomira Tadića Šutre) uz ostatke crkve sv. Stjepana odao počast kraljici Jeleni 'Slavnoj' pročitavši tekst epitafa s njezina sarkofaga u kojem se ta hrvatska vladarica iz sredine X. stoljeća naziva i 'majkom kraljevstva' te 'zaštitnicom siročadi i udovica'. 

Glasovita 'kraljica Jelena' (koju je za ovu priliku 'oživjela' voditeljica Barbara Alilović) je na to pozdravila okupljene uzvikom 'Helena Regina' – na što su joj povijesne postrojbe okupljene u njenu čast uzvratile gromoglasnim trokrakim: 'Salve!'

Sedmo odavanje počasti povijesnih postrojbi kraljici Jeleni 'Slavnoj' na Gospinom otoku u Solinu i svečani mimohod uz tok rijeke Jadro (u pozadini je vidljiva Gašpina mlinica iz XVIII. stoljeća)

Potom je uslijedio svečani mimohod od Gospina otoka do 'Šuplje crkve' kojem su se pridružili i učenici splitskih osnovnih škola (OŠ 'Visoka' i OŠ 'Žnjan-Pazdigrad'), koji su također uveličali program ovogodišnje manifestacije. Cjelokupna povorka predvođena kraljevskim parom je tako, slijedeći tok rukavaca rijeke Jadro, prošla pored ostataka ranonovovjekovne solinske utvrde Gradine, a zatim i još uvijek postojeće čuvene Gašpine mlinice iz XVIII. stoljeća, da bi se potom uz Ilijin potok približila lokalitetu 'Šuplje crkve' – odnosno ostatcima krunidbene bazilike sv. Petra i Mojsija, gdje je početkom posljednje četvrtine XI. stoljeća papin poslanik opat Gebizon okrunio Zvonimira kraljevskom krunom, predavši mu u ruke i žezlo te zastavu i mač.

Uprizorenje krunidbe 8. listopada 2024. godine s povijesnim postrojbama i učenicima OŠ 'Petar Kružić' Klis među ostatcima krunidbene bazilike sv. Petra i Mojsija ('Šuplja crkva'); Kraljica Jelena 'Lijepa' i kralj Dmitar Zvonimir te papin poslanik opat Gebizon tijekom suvremenog uprizorenja

Nakon uprizorenja krunidbe svi okupljeni (učenice i učenici, publika te članice i članovi niza povijesnih postrojbi) su imali priliku poslušati poruku suvremenog 'kralja Zvonimira' s početka XXI. stoljeća, kao i njegove supruge iz ugarskog roda Arpadovića – Jelene 'Lijepe', uz neizostavne autorske stihove 'Stine pradidova', a slavljeničko druženje je nastavljeno u popodnevnim satima u prostorima kliške tvrđave koja je i ovom prigodom otvorila svoja vrata svim zaljubljenicima u starohrvatsku prošlost i 'oživljeno' ranosrednjovjekovlje. 

Tu je također bio i predstavljen projekt 'Uskočko srce – prkos od davnina' kojeg su osmislile i provele djelatnice i nastavnice odnosno učenice i učenici OŠ 'Petra Kružića'. 

Ishodi projekta 'Uskočko srce – prkos od davnina' OŠ 'Petra Kružića' Klis uz zaslužne djelatnice škole i sudionike manifestacije izloženi u prostorima kliške tvrđave. Među njima se osobito ističe izrada istoimene strateške igre (središnja fotografija)

Iako se ove godine u listopadu spomen na vladavinu kralja Dmitra Zvonimira, koji je – kako povijesni zapisi svjedoče – 'dobre pomagao, a zle progonio', ipak neće nastaviti manifestacijom u još jednom kraljevskom gradu tj. Kninu, 8. listopada (danas spomendan Hrvatskog sabora) – točnije datum na koji je Republika Hrvatska 1991. konačno proglasila neovisnost od SFR Jugoslavije, bio je naposljetku dostojno obilježen! 

No, kako je poznato, u prilog njegove važnosti za hrvatsku povijest ne svjedoče samo životi kraljice Jelene 'Slavne' iz X. st., odnosno kralja Zvonimira iz XI. st., nego također i ustanak za slobodu Hrvatske Eugena Kvaternika u drugoj polovici XIX. stoljeća!

Povijesne postrojbe starohrvatskog doba: 'Vitezovi vranski', 'Povijesna postrojba kralja Dmitra Zvonimira', 'Vitezovi svetog Ivana Trogirskog' i 'Praetoriani Croatorum' uz učenice i učenike osnovnih škola iz Klisa (OŠ 'Petar Kružić') i Splita (OŠ 'Visoka' i OŠ 'Žnjan-Pazdigrad') prilikom sedmog uprizorenja Zvonimirove krunidbe 

Zanimljivo, na isti datum oko dva i pol stoljeća nakon krunidbe u Solinu – točnije 8. listopada 1322. godine, u Kninu je održan sabor na kojem je daleki nasljednik kralja Zvonimira, hrvatsko-ugarski kralj Karlo Robert iz tadašnje vladarske kuće Anžuvinaca dotadašnjem banu Hrvatske i Bosne Mladinu (Mladenu) II. Bribirskom oduzeo posjede i povlastice. 

Zbilo se to nakon odlučujuće bitke kraj Bliske (danas Blizna u zaleđu Trogira) u kojoj su Mladina porazile kraljeve snage predvođene slavonskim banom Ivanom Babonićem. Po završetku sabora kralj je bribirskog kneza zarobio i odveo u Ugarsku, gdje je taj sin i nasljednik moćnog bana Pavla Šubića do mjeseca studenoga 1341. godine preminuo, daleko od svoga zavičaja! 

Iluminacija iz srednjovjekovnog rukopisa s prikazom Mladina (Mladena) II. Šubića kojem njegov osobni liječnik i savjetnik Vilim od Varignane (1270.–1339.) predaje svoje djelo 'Secreta sublimia ad varios curandos morbos'; Pečat na kojem je vidljiv grb roda Šubića i suvremena kolorirana rekonstrukcija grba s pečata

Zadnji povijesni događaj u nizu koji se dogodio na isti datum bio je početak 'Južnog poteza' 1995. godine, točnije posljednje operacije hrvatskih snaga (HV-a i HVO-a) tijekom Domovinskog rata, u kojoj je sudjelovala i Armija BiH. Tom su operacijom, započetom 8. listopada 1995., te još jednom pobjedom nakon 'Oluje' velikosrpske snage u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini bile konačno vojno poražene i prinuđene na početak mirovnog procesa. Prethodnom vojnom operacijom 'Maestral' (8.-15. rujna 1995.) bili su oslobođeni: Šipovo, Jajce i Drvar te važni prijevoji Mlinište i Oštrelj, no političko vodstvo Srba u BiH još uvijek nije pristajalo na mirovne pregovore i završetak rata. 

To je ipak ostvareno 'Južnim potezom' (8.-12. listopada): oslobođen je Mrkonjić Grad, a cjelokupni elektroenergetski sustav na rijeci Vrbas stavljen pod nadzor hrvatskih snaga (jedina opskrba strujom Banja Luke) – time je velikosrpski neprijatelj bio slomljen!

Smjerovi kretanja vojnih jedinica i crta bojišta tijekom operacije 'Južni potez' u kojoj je oslobođeno područje ukupne površine 800 km2 uključujući: Mrkonjić Grad (do 1924. godine Varcar Vakuf) Podrašničko polje, selo Čađavicu, hidroelektranu Bočac te dijelove planine Manjače (na karti desno označeno tamnoplavom i tamnozelenom bojom)