KRUNOM HRVATSKIH VLADARA Ovaj događaj 'oživljava' starohrvatsku prošlost

Zahvaljujući zajedničkoj inicijativi Udruge studenata povijesti 'Toma Arhiđakon' i Povijesne postrojbe 'Kliški uskoci', kao i ustrajnosti svih sudionika (osobito povijesnih postrojbi od Pakoštana u blizini Biograda do Vida kod Metkovića) ove će godine manifestacija oživljene povijesti 'Krunom hrvatskih vladara' ući u drugo desetljeće svoga održavanja. Time će ujedno postati tradicionalnim događajem za Solin, Klis, ali i šire splitsko područje, budući da je riječ o prvom, neprekinutom i (za sada!) jedinom takvom događaju koji 'oživljava' starohrvatsku prošlost ovog dijela naše domovine. 

Sudionici prvog obilježavanja smrti kraljice Jelene 'Slavne' i krunidbe kralja Dmitra Zvonimira na kliškoj tvrđavi i arheološkom lokalitetu 'Šuplje crkve' u Solinu, 8. listopada 2014.

Proteklih godina povijesne manifestacije ovog sklopa održavale su se ne samo u Klisu i Solinu (po prvi put 2014. godine), nego i na području Podstrane (2022. godine), dok je povijesna postrojba 'Praetoriani Croatorum', kao sastavni dio projekta arheološkog turizma 'Regnum Croatorum', svojom interpretacijom u međuvremenu imala priliku i neke splitske lokalitete na trenutak 'vratiti' u prohujala stoljeća starohrvatskog doba. Sve su te aktivnosti bile popraćene u tiskanom (časopis 'Pleter' Udruge 'Toma Arhiđakon'), kao i online obliku (u kolumnama koje čitate), dok su povremeno bila održavana predavanja i prezentacije na tu temu (primjerice u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, sveučilišnim prostorima, na tvrđavi Klis itd.). 

Manifestacije 'Krunom hrvatskih vladara' održane u Podstrani, Kaštelima-Trogiru 2022. godine uz pripadnike, 'Vitezova svetog Ivana Trogirskog', 'Praetoriani Croatorum', 'Skauta Europe' i Hrvatskog plemićkog zbora; Povijesna postrojba 'Praetoriani Croatorum' ispred Zlatnih vrata u Splitu, 2018. godine, u blizini kojih je nekada stajala crkva sv. Eufemije s natpisom kralja Petra Krešimira IV.

Cijeli je niz ranosrednjovjekovnih povijesnih postrojbi u proteklom desetljeću dao svoj obol neprekinutom održavanju manifestacije. Uz domaćinsku povijesnu postrojbu starohrvatskih pretorijanaca ('Praetoriani Croatorum') tijekom godina sudjelovali su: 'Tomislavova straža' (Split), 'Domagojevi strijelci' (Vid), 'Vitezovi kralja Zvonimira' (Knin), 'Vitezovi vranski' (Pakoštane), 'Vitezovi kneza Brečka' (Brač), kao i 'Vitezovi sv. Ivana Trogirskog' (Trogir), odnosno  gotovo sve povijesne postrojbe iz Dalmacije. Osim toga, obilježavanjima su se povremeno pridruživale i učeničke te izviđačke skupine, poput dugopoljskog ogranka 'Skauta Europe'.

'Tomislavova straža' i 'Vitezovi kralja Zvonimira' na kliškoj tvrđavi 2014.; 'Vitezovi vranski', 'Vitezovi kralja Zvonimira' i 'Domagojevi strijelci' kraj 'Šuplje crkve' 2016.; Uprizorenje Zvonimirove krunidbe 2020. godine u kojoj su sudjelovali i 'Vitezovi kneza Brečka' s otoka Brača; Početak mimohoda u čast Jeleni 'Slavnoj' 2023. u kojem su sudjelovali i 'Vitezovi svetog Ivana Trogirskog'

Tako će biti i ovom prilikom. Naime, u utorak, 8. listopada, nakon svečanog mimohoda u čast kraljici Jeleni 'Slavnoj' uprizorenje krunidbe kralja Dmitra Zvonimira će svojim organiziranim dolaskom uveličati i najmlađi – učenice i učenici OŠ 'Petar Kružić' Klis, kao i OŠ 'Visoka' i 'Pazdigrad' iz Splita. Treba napomenuti kako se ovom manifestacijom ne utemeljuje nešto novo, nego obnavlja staro. Naime, još Toma Arhiđakon u XIII. stoljeću piše o 'štovanju kraljevskih grobova' u Solinu što znači da je mjesto ukopa hrvatskih kraljeva i kraljica ujedno bilo mjesto koje je narod štovao i na koja je hodočastio, a što se ovim događajem 'oživljene povijesti' nastoji obnoviti. 

Mimohod će se i ove godine održati od Gospina otoka do 'Šuplje crkve' s početnom točkom okupljanja nasuprot mjesta gdje je nekada stajala rodna kuća don Lovre Katića (1887.-1961.); Prošlogodišnje uprizorenje krunidbe kralja Dmitra Zvonimira u kojem su sudjelovali: 'Povijesna postrojba kralja Dmitra Zvonimira', 'Vitezovi vranski', 'Vitezovi svetog Ivana Trogirskog' i 'Praetoriani Croatorum' uz izaslanstvo Hrvatskog plemićkog zbora

Okupljanje povijesnih postrojbi će i ove godine biti nasuprot mjesta gdje je nekada stajala rodna kuća don Lovre Katića u Solinu (srušena 2021. godine) s početkom u 14:30 h, a potom će uslijediti svečani mimohod u čast Jeleni 'Slavnoj' – 'majci kraljevstva' i 'zaštitnici siročadi i udovica' (preminuloj 8. listopada 976.)  od Gospina otoka (gdje su i danas ostatci dviju crkava starohrvatskog doba koje je dala podići kraljica Jelena) uz tok rijeke Jadro do 'Šuplje crkve' odnosno ostataka krunidbene bazilike Sv. Petra i Mojsija. Na tom mjestu gdje je 8. listopada 1075. opat Gebizon, kao izaslanik pape Grgura VII., okrunio Dmitra Zvonimira  kraljem Hrvatske i Dalmacije, bit će oko 15:15 h po sedmi put uprizorena krunidba s početka posljednje četvrtine XI. stoljeća.

Sudionici uprizorenja krunidbe 2023. godine kraj ostataka krunidbene bazilike sv. Petra i Mojsija u Solinu

Program obilježavanja će se od 16:00 h nastaviti na kliškoj tvrđavi (posjet tvrđavi će za sve sudionike i publiku manifestacije biti besplatan!), gdje će biti organizirane škole mačevanja i streličarstva koje će voditi 'Kliški uskoci', a potom će se predstaviti projekt 'Uskočko srce – prkos od davnina' kojeg su osmislile i provele djelatnice i nastavnice odnosno učenice i učenici OŠ 'Petra Kružića' Klis. U okviru cijelog niza aktivnosti tog zanimljivog projekta (modna revija narodnih nošnji, likovni natječaj 'Motivi uskoka', radionica 'Uskočka medalja') ističe se izrada strateške igre 'Uskočko srce – prkos od davnina', dok su u njemu sudjelovali i članovi povijesne postrojbe 'Kliški uskoci' kroz predavanja i radionice. Primjerice, Mijo Odža je učenicima održao predavanje o hrvatskoj glazbenoj baštini.

Postavljeni šatori povijesnih postrojbi na izletištu uz rijeku Jadro gdje su se prošle godine održavale škole mačevanja, streličarstva i heraldike namijenjene najmlađima

Naposljetku, sjetimo se još nekih važnih događaja hrvatske povijesti koji se vežu uz 8. listopada. Prije svega, na taj je datum 1871. godine u Rakovici na Kordunu bio objavljen Proglas narodne hrvatske vlade pravaša Eugena Kvaternika u kojem su kao glavni ciljevi navedeni oslobođenje hrvatskog naroda 'ispod švabsko-mađarskoga gospodstva', uvođenje slobodnih županija umjesto krajiškog uređenja, uvođenje slobode vjeroispovijesti te jednakosti pred zakonom. Bio je to početak Rakovičke bune, odnosno neuspjelog ustanka s ciljem odcjepljenja Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije od Austro-Ugarske monarhije. 

'Rakovička pogibija (smrt Eugena Kvaternika)', djelo hrvatskog slikara Otona Ivekovića (1869.-1939.); Bista Eugenu Kvaterniku podignuta u Rakovici – postavljena 1933. a uklonjena nakon II. svjetskog rata, potom vraćena i demolirana tijekom Domovinskog rata – nakon restauracije je svečano otkrivena 8. listopada 1996. 

No, ono što 8. listopada 1871. godine nije uspjelo samoproglašenoj privremenoj vladi regenta Eugena Kvaternika (već 11. listopada vođe ustanka su poginuli pri pokušaju proboja u Bosnu!), uspjelo je vladi Republike Hrvatske 8. listopada 1991. godine. Naime, na taj je datum Hrvatski sabor donošenjem Odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ proglasio punu neovisnost Republike Hrvatske od SFR Jugoslavije. Tada je istekao tromjesečni moratorij (odgoda) međunarodne zajednice na čin sabora od 25. lipnja 1991. – Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske  – kojim je Hrvatska postala neovisnom državom, pokrenula postupak razdruživanja od drugih jugoslavenskih republika i zatražila međunarodno priznanje. Uspješna obrana državnog teritorija od velikosrpske agresije tijekom Domovinskog rata (1990.-1995.)  je u svakom slučaju dodatno potvrdila tu odluku Hrvatskog sabora!

Zasjedanje Hrvatskog sabora u podrumu zgrade INA-e u Zagrebu, 8. listopada 1991.; Spomen-ploča ispred mjesta donošenja saborske 'Odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ' s natpisom: 'U OVOJ ZGRADI HRVATSKI SABOR DONIO JE 8. LISTOPADA 1991. POVIJESNU ODLUKU O RASKIDU DRŽAVNO-PRAVNIH SVEZA S BIVŠOM DRŽAVOM'

Zanimljivo je kako je taj datum 2001. godine bio proglašen novim državnim praznikom – Danom neovisnosti, dok je 2019. godine postao tek spomendan – tj. Dan Hrvatskog sabora, kao što je spomendanom postao i novi datum Dana neovisnosti – 25. lipnja. Degradacija važnosti obilježavanja Dana neovisnosti (od praznika 2001. do spomendana 2019.) u skladu je s gubitkom samostalnosti i neovisnosti Republike Hrvatske 2013. godine pristupanjem Europskoj uniji. U međuvremenu je 8. listopada 2014. u Klisu i Solinu započelo obilježavanje tog jedinstvenog datuma kraljice Jelene 'Slavne' i kralja Dmitra Zvonimira, podsjećajući nas i danas na važnost očuvanja sjećanja na prošlost, kulture i identiteta sve složenijim međunarodnim prilikama usprkos!   

Video isječak s prizorima manifestacije oživljene povijesti 'Krunom hrvatskih vladara', Solin-Klis 2023., od okupljanja sudionika, svečanog mimohoda od Gospina otoka do 'Šuplje crkve' te uprizorenja Zvonimirove krunidbe i rekreativno-edukativnog programa na izletištu uz rijeku Jadro