Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Veljko Martinović Predstavljen šesti broj Pletera, 'oživljene' povijesne postrojbe i magija u Dalmatinskoj zagori
Regnum Croatorum Piše: Mate Božić, koordinator projekta arheološkog turizma 'Regnum Croatorum'

Predstavljen šesti broj Pletera, 'oživljene' povijesne postrojbe i magija u Dalmatinskoj zagori

'Časopis Pleter je dvojezičan, što omogućuje pristupačnost i na međunarodnoj razini, a to je vrlo važno za promociju hrvatske historiografije'

Prošlog petka, 27. siječnja, u popodnevnim satima, na splitskom Filozofskom fakultetu održano je predstavljanje šestog broja splitskog studentskog historiografskog časopisa 'Pleter' , kojeg već niz godina izdaje Udruga studenata povijesti 'Toma Arhiđakon' - ISHA Split  . Iako je časopis idejno osmišljen ubrzo nakon osnutka ove historiografske organizacije (utemeljene 2012.), na publiciranje prvog broja čekalo se sve do početka 2017. godine. Naime, tada je prva glavna urednica Anamarija Bašić pokrenula ovu studentsku tiskovinu, izdavanje koje je potpomognuto financijskom potporom Sveučilišta u Splitu.

Nakon idućeg glavnog urednika Luke Ursića (2018.-2020.), pod čijim je uredništvom časopis ostvario znatan napredak u više aspekata, uredničku palicu 'Pletera' opet je ponijela jedna studentica - Vinka Klišmanić, kao glavna urednica brojeva publiciranih početkom 2022., kao i aktualne 2023. godine.


Predstavljanje šestog broja časopisa 'Pleter', koje se održalo u petak 27. siječnja u prostoru suterena Filozofskog fakulteta u Splitu (Poljička cesta 35); Obraćanje profesora Odsjeka za povijest - Mladenka Domazeta i Josipa Vrandečića prilikom promocije časopisa; Naslovnica šestog broja 'Pletera'

- S obzirom da u Hrvatskoj trenutno kontinuirano izlazi čak nekoliko tiskovina (časopisa-zbornika) koje izdaju studentske povjesničarske organizacije: pulski 'Epvlon', zagrebački 'Lucius' i 'Pro tempore', zadarska 'Rostra', osječki 'Essehist' smatram da se, među njima 'najmlađi', splitski 'Pleter' izdvaja po tome što je dvojezičan, odnosno što su svi u njemu objavljeni radovi (u posljednja dva broja) prevedeni i na engleski jezik, što je velika stvar jer časopisu omogućuje pristupačnost i na međunarodnoj razini, a to je vrlo važno za promociju hrvatske historiografije - kaže nam Vinka Klišmanić.

Okupljeno članstvo, suradnici i prijatelji udruge 'Toma Arhiđakon' te predstavnici uprave Filozofskog fakulteta, predstavnici/profesori Odsjeka za povijest i Odsjeka za povijest umjetnosti; Vinka Klišmanić, glavna urednica 5. i 6. broja 'Pletera'; Profesori splitskog Odsjeka za povijest u društvu s glavnom urednicom V. Klišmanić, aktualnim predsjednikom Udruge I. Čorićem i bivšim glavnim urednikom 'Pletera' L. Ursićem 

Na pitanje zašto bi mlade studentice-povjesničarke i povjesničari objavljivali svoje radove u 'Pleteru' i kako bi ih pozvala da sudjeluju u stvaranju novog broja 'Pletera', aktualna glavna urednica spremno dogovara: 

- Časopis 'Pleter' je također velika stvar i za studentsku populaciju zainteresiranu za određeno znanstveno djelovanje jer im pruža mali, ali sigurni uvid u svijet znanstvenih radova. Naime, 'Pleter' im ne nudi samo objavljivanje radova, nego zahvaljujući recezentima također i razne oblike kritike i sugestije kako obogatiti rad. Tako studenti svakako stječu i iskustvo potrebno za daljnje djelovanje. Rekla bih da im je 'Pleter' jako povoljna polazišna točka za znanstveni rad općenito.


Naslovnice šest studentskih tiskovina (časopisa-zbornika) koje trenutno pripremaju i objavljuju pojedine studentske povjesničarske organizacije u Republici Hrvatskoj uz naznačene godine izdanja prvih brojeva: Zbornik 'Lucius' i časopis 'Pro Tempore' (Zagreb), 'Epvlon' (Pula), 'Rostra' (Zadar), 'Essehist' (Osijek) i 'Pleter' (Split)

Također, u petak se održala i prva splitska 'Noć muzeja' - u potpunosti bez ikakve sjene epidemioloških 'antikorona' mjera, koja je ipak u muzejske prostore grada Splita iz udobnosti njihova doma izmamila lijepi broj, kulturnih događanja uskraćene i željne, publike. Vrijedno je istaknuti kako je svoj obol protekloj 'noći u muzeju' 27./28. veljače, po ukupno osmi put, dalo i članstvo te suradnici Udruge studenata povijesti 'Toma Arhiđakon'. Naime, ova splitska studentska povjesničarska organizacija, koja je krajem prošle godine obilježila prvo desetljeće svoga djelovanja, svoju praksu volontiranja u muzejskim prostorima Splita i okolice započela je još 2014. godine te je kontinuirano nastavljala sve do 2021./2022. godine, kada su volonterske aktivnosti, zbog dobro poznatih, ograničavajućih i nepovoljnih uvjeta djelovanja, ipak izostale... 

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika: 'oživljena povijest' tijekom 'Noći muzeja' kroz prezantaciju povijesnih postrojbi starohrvatskog doba: 'Praetoriani Croatorum' (Split-Klis) i 'Red svetog Ivana Trogirskog' (Trogir) (Foto: Veljko Martinović)

Ove godine, povoljnije okolnosti napokon su omogućile da se studenti povijesti, zajedno sa svojim suradnicima u okviru djelovanja spomenute Udruge, ponovno aktiviraju i u volonterskim aktivnostima, odnosno u 'Noći muzeja' probude iz 'antikorona' sna, što je niz splitskih muzejskih institucija svesredno prihvatio. Tako su, primjerice, posjetiteljima Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i ove godine bili na raspolaganju kao stručni vodiči i ujedno članovi povijesne postrojbe 'Praetoriani Croatorum'

Odjeveni u ranosrednjovjekovne povijesne odore i opremljeni ratnom opremom toga doba, muzejskoj publici su u prigodnom okruženju starohrvatskih spomenika prezentirali i taj aspekt - i u turističkom smislu - sve popularnije 'oživljene povijesti'.


Muzej hrvatskih arheoloških spomenika: 'Red svetog Ivana Trogirskog' (Trogir) (Foto: V. Martinović)

Uz 'pretorijance' u splitskoj 'Noći muzeja' starohrvatsku baštinu prezentirali su i pripadnici 'Reda svetog Ivana Trogirskog' iz Trogira. Naime, ta novoosnovana povijesna postrojba, ujedno i udruga, baštini tradicije vitezova hospitalaca (Ivanovci) i čuva uspomenu na trogirskog biskupa bl. Ivana 'Orsinija' (Osor, oko 1034. - Trogir, 1111.), jedne od najvažnijih ličnosti starohrvatskog doba druge polovice XI. stoljeća te suvremenika kraljeva: Petra Krešimira IV., Dmitra Zvonimira, Stjepana II. i Petra 'Svačića'. Uz prvo javno sudjelovanje u manifestaciji oživljene povijesti 'Krunom hrvatskih vladara' Kaštela - Trogir, 16. prosinca 2022., te promotivni posjet otoku Pagu i gradu Zadaru - upravo na dan zadarske zaštitnice sv. Stošije, 14. siječnja ove godine - trogirski 'hospitaleri' su se tako u ovogodišnjoj splitskoj 'Noći muzeja' po treći put imali priliku predstaviti javnosti.


Posjetitelji muzeja i prizori prepoznatljivih muzejskih eksponata prilikom ovogodišnje 'Noći muzeja' u Muzeju sporta – Kući slave splitskog sporta (Foto: Marin Stolica)

 Uz 'oživljenu povijest' u MHAS-u i volontiranje 'u sportskom duhu' u uvijek zanimljivom Muzeju sporta - Kući slave splitskog sporta, udruga 'Toma Arhiđakon' je ove godine u splitskim muzejskim prostorima ponovno imala priliku organizirati i edukativni program. Naime, član udruge Dean Mršić je u Etnografskom muzeju, s početkom u 19.30 sati, održao predavanje pod naslovom: 'Magijske predodžbe u Dalmatinskoj zagori', koje je zaintrigiralo publiku te naišlo na lijep odaziv Splićanki i Splićana. 

Tako su se, između ostalog, čuli i upiti zainteresiranih kada će profesor Mršić opet držati 'repeticije iz povijesti magije'. Nadamo se uskoro, jednako kao i da će vrijedno članstvo udruge 'Toma Arhiđakon' i dalje nastaviti ovu hvalevrijednu akciju volontiranja, kojoj se iduće godine bliži i deseta, prva okrugla obljetnica. 


Predavanje Deana Mršića (člana udruge 'Toma Arhiđakon') pod naslovom 'Magijske predodžbe u Dalmatinskoj zagori', koje se održalo za 'Noć muzeja' 27. siječnja 2023. u prostorijama Etnografskog muzeja Split (Foto: Blaž Ševo)

Vaša reakcija na temu