Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Sinergije plavog gospodarstva za održivi razvoj uz poštivanje ekoloških standarda i specifičnosti pojedinih ekosustava

Sinergije plavog gospodarstva za održivi razvoj uz poštivanje ekoloških standarda i specifičnosti pojedinih ekosustava

Nužna je razmjena iskustava s talijanskim partnerima koji su uredili svoju legislativu uz poštivanje svih ekoloških standarda i specifičnosti pojedinih ekosustava

Iskoristivost obnovljivih izvora energije poput pučinskih vjetroelektrana i mogućnosti gospodarskog razvoja lokalnih zajednica u Hrvatskoj i Italiji, bile su teme sastanka partnera međunarodnog projekta Interreg IT-CRO, BEYOND – Blue Economy sYnergies fOr sustaiNable Development koji se održao u Splitu u organizaciji Splitsko-dalmatinske županije. Na skupu je zaključeno kako je nužna razmjena iskustava s talijanskim partnerima koji su uredili svoju legislativu uz poštivanje svih ekoloških standarda i specifičnosti pojedinih ekosustava.

Dalibor Jovanović, direktor IRENE - Istarske regionalne energetske agencije koja je ujedno i vodeći partner BEYOND projekta govorio o potrebi energetske tranzicije jer se 2033. godine zatvara hidroelektrana Plomin o kojoj ovisi istarski elektroenergetski sustav, osobito u ljetnim mjesecima.

- Zbog toga trebamo novi sustav kao djelomičnu zamjenu jer bi uz vjetroelektranu trebalo ići i oko 400 megavata solarnih elektrana na prijenosnoj mreži čime bismo zadovoljili dio potreba. Rekli smo da vjetroelektrana u Istri mora funkcionirati minimalno kao ekološki neutralno postrojenje uz uvažavanje svih gospodarskih grana, od brodogradnje, ribarstva, akvakulture i slično te uz čak i poboljšanje postojećih ekosustava. Upravo to je sada osnova projekta BEYOND. Mi hoćemo da se proizvodnja električne energije dimenzionira tako da odgovara morskim organizmima - pojasnio je Jovanović i dodao kako se Hrvatska mora okrenuti obnovljivim izvorima energije, osobito sunca i vjetra za što imamo sve geografske uvjete.

Hrvoje Mikulić, docent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, osvrnuo se na gospodarske mogućnosti koje nudi razvoj pučinskih vjetroelektrana koje potiče Europska unija.

- Važno je da se s lokalnom zajednicom raspravlja koje su njihove vizije gospodarskog razvoja, da se to uklapa u razvoj županije što je i rađeno do sada kroz različite projekte i radionice na kojima smo surađivali. Važno da je da to bude inkluzivno i da se razgovara sa svim dionicima o tome kako na najbolji način graditi održivi gospodarski razvoj - naglasio je Mikulić.

Vlatka Vaniček, direktorica sektora za zaštitu okoliša i prostorno uređenje u Agenciji za ugljikovodike u RH, kazala je kako je jedan od zadataka agencije kojoj je na čelu praćenje europskih direktiva, legislative i zakonodavnih okvira kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, kao i praćenje iskustava zemalja koje su ih implementirale poput Nizozemske, Danske i  Velike Britanije.

- To nisu novi projekti, oni postoje u Europi već 20 godina samo ih treba na uspješan način implementirati u Hrvatskoj. Pri tom mislim uzeti ono najbolje od onoga što su zemlje sjeverne Europe odavno naučile, a to je tehnika, tehnologija, ali i razvoj zakonodavnog okvira koji točno definira kako se to radi, što se smije napraviti, gdje se radi i tko vodi cijelu priču. Također, uvijek se prije postavljanja takvih projekata i zahvata u prostoru rade studije, procjene utjecaja zahvata na okoliš i ako se vidi da je neki utjecaj negativan, on se makne ili se propiše mjera kako bi se taj utjecaj smanjio da bi ga okoliš mogao bez problema podnijeti. Ako se studijom pokaže da se nešto ne može ili da postoje objektivne otežavajuće okolnosti, onda se to mora maknuti iz tih područja. Tako mi već danas znamo gdje možemo stavljati vjetroelektrane i gdje to ne možemo napraviti kao što su zone s migratornim putevima ptica, za ribarstvo i slično - poručila je Vaniček. 

Cilj projekta BEYOND je uspostava baze znanja koja prikazuje prirodno, tehničko i zakonodavno okruženje korištenja energije vjetra na moru u četiri pilot regije, trenutnu proizvodnju funkcionalnih SBE sektora i potencijalnu proizvodnju energije vjetra na moru. Projekt je započeo 1. ožujka 2024. godine i traje do 31. kolovoza 2026. uz ukupni proračun od 1.760.015,50 eura, od čega je 80% sredstava osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj. 

Zbog specifičnosti Jadranskog mora, cilj projekta BEYOND je definirati model uključive pučinske vjetroelektrane koji nije fokusiran na maksimiziranje proizvodnje električne energije već na maksimiziranje zbroja proizvodnih učinaka svih dostupnih plavih ekonomskih sektora na dotičnom području kao i zaštitu i poboljšanje stanja morskog ekosustava te je samim tim prihvatljiv i poželjan za sve dionike.

Projekt provodi osam projektnih partnera: Nacionalni institut za oceanografiju i primijenjena istraživanja - OGS, Regija Apulija,  Sveučilište u Rijeci Tehnički fakultet, Splitsko-dalmatinska županija, T2i – Prijenos tehnologije i inovacija, SINLOC SpA, IRENA - Istarska regionalna energetska agencija kao vodeći partner. U projekt je također uključena Agencija za ugljikovodike kao pridruženi partner.

Vaša reakcija na temu