PSIHOLOG UPOZORAVA 'Sve veći problem mladih sa psihosocijalnim poremećajem'

U Hrvatskoj više od 50 tisuća djece ima problema s mentalnim zdravljem, ali taj broj raste. Psihijatara koji bi liječili tu djecu nema dovoljno. Kako pomoći djeci i što se s njima događa, u emisiji Nedjeljom u 2 govorio je dječji psihijatar Tomislav Franić.

Franić je rekao da je njegov život bio pragmatičan te da je završio srednju medicinsku školu u Splitu koja je pružala mogućnost upisa na fakultet i to mu je odredilo upis na medicinu.

- Jako su se rijetko raspisivale specijalizacije za psihijatriju i vjerojatno je to razlog što nas malo ima, izjavio je.

Dodaje kako danas postoje sumnje na psihijatriju zato što se smatra da je to pseudoznanost.

- Psihijatrija je od svih znanosti najmanje egzaktna i opipljiva, ali ako pitate 'prave doktore' što je uzrok hipertenzije, oni vam ne bi znali odgovoriti, rekao je.

Naglašava da u psihijatriji ne postoje brzi rezultati, ali u posljednje vrijeme dobiva stalnu potvrdu rezultata od svojih pacijenata.

Sve veći problem mladih sa psihosocijalnim poremećajem

Naglašeno je kako je cilj emisije da se upozori na sve veći problem mladih koji imaju psihosocijalni poremećaj, ali i to da u Hrvatskoj nedostaje psihijatara.

Franić ističe da je velik porast psihičkih poremećaja, ali i broja mladih koji traže pomoć vezano za anksioznost, depresiju, poremećaj prehrane, poremećaj identiteta.

- Moramo skinuti stigmu s psihijatara jer oni nisu nikakvi trovači koji mijenjaju svijest ili um, kazao je.

Dodaje da je porast psihičkih poremećaja stvaran, a on je stvaran, kako kaže, zbog društvenih promjena, što je trend koji dolazi sa zapada.

- Pandemija i potres nisu razlog tomu, to je porast trenda poremećaja kod mlade populacije, naglašava.

Ističe da je zapadno društvo kompetitivno i ono traži samo uspjeh koji se podrazumijeva i za njega se ne dobiva pohvala, a sve što je, kako kaže, ispod uspjeha je neuspjeh za koji dobivamo kritiku okoline i nas samih.

- S druge strane, ako smo samo izloženi hedonizmu i traženju uspjeha, onda postoji desenzitizacija ili navikavanje. Više nam ništa ne predstavlja ugodu i tražimo još te se nalazimo u začaranom krugu. Iz hedonizma ulazimo u anhedoniju. To je pojam iz depresivnih poremećaja, koji znači nemogućnost u uživanju u stvarima u kojima smo nekada uživali, rekao je Franić.

Emotikonima u komunikaciji gubimo komunikacijske vještine 

Smatra da društvene mreže imaju svoj pozitivan potencijal, što znači dobiti znanje, informaciju, razviti kreativnost, projekte, ali isto tako postoje i negativne strane kao što je nepostojeća stvarnost.

- Mi možemo s komunikacijskim sredstvima komunicirati kao nikada, a u principu komuniciramo sve slabije. Emotikonima u komunikaciji gubimo komunikacijske vještine, naglasio je.

Ističe da je u današnje vrijeme velik problem usamljenosti, koji je razlog stoga što ne znamo kako biti zajedno.

Na pitanje što misli o agresiji djece, Franić je kazao da djeca rade ono što vide. Kako kaže, naša djeca su naš proizvod.

U Hrvatskoj postoji oko 60 dječjih psihijatara, a treba ih 120

- Problem se treba riješiti tako da se ta specijalizacija učini atraktivnom. Ljude se treba adekvatno nagraditi za posao. Dobro je da se odvojila specijalizacija psihijatrije od dječje psihijatrije, naglašava.

Franić je odgovorio na pitanje što učiniti kada vidimo promjene na djetetu što se tiče psihičkog dijela razvoja, da se svaka promjena u funkcioniranju djeteta pokazuje kao alarm i to je znak da se treba propitati što se događa.

- Nužno se treba obratiti liječniku, naglasio je.

Ističe da psihijatri propisuju lijek samo onda kada je potreban.

- Antidepresivi i anksiolitici su u smislu toksičnosti vrlo sigurni lijekovi, naglasio je Franić.

Osvrnuo se na odgoj s glazbom i rekao da to osim odgojnog ima i terapijski učinak.

Djeca dobivaju anksioznost preko roditelja

Franić naglašava da djeca dobivaju anksioznost preko roditelja.

- Mi smo u životu izloženi i pozitivnim i negativnim iskustvima i moramo se naučiti kako se suočiti živjeti s tom frustracijom. Mi skupljamo tako sva iskustva i kada se kao odrasli nađemo pred problemom koji nas frustrira, upotrebljavamo alate s kojima smo se suočili, rekao je.

Na pitanje kako da se čovjek suoči s gubitkom voljene osobe, Franić govori da je to pitanje na koje nema pravi odgovor zato što svatko taj problem odrađuje na svoj način.

Naglašava kako je humor neizmjerno važan u psihologiji i kako ga se smatra jednim od rijetkih pozitivnih obrambenih mehanizama, ali humor može biti i negativan.