II. DANI TOME ARHIĐAKONA Od Klisa i Solina, do Splita, Kaštela i Trogira!

U drugoj polovici prosinca Udruga studenata povijesti 'Toma Arhiđakon' – ISHA Split organizira još jedan festival povijesti, a povod za tu manifestaciju je deset godina djelovanja udruge utemeljene 30. svibnja 2012. - prije više od jednog desetljeća. Udruga je tako u proteklom periodu, uz niz projekata, pokrenula historiografski časopis 'Pleter', koji izlazi jednom godišnje, a indeksiran je na portalu znanstvenih i stručnih časopisa Hrčak. Također, uz kontinuirani historiografski rad i suradnju s drugim studentskim povjesničarskim organizacijama (na državnoj i međunarodnoj razini), članice i članovi udruge već niz godina, kao stručni vodiči, volontiraju u splitskoj 'Noći muzeja' (osobito Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika). Nadalje, u okviru djelovanja udruge te u suradnji s povijesnom postrojbom 'Kliški uskoci', osmišljen je projekt arheološkog turizma 'Regnum Croatorum' s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Tako su, uz godišnju manifestaciju oživljene povijesti 'Krunom hrvatskih vladara' (do sada održanu u Klisu, Solinu i Podstrani), utemeljeni i 'Praetoriani Croatorum' - povijesna postrojba starohrvatskog doba, kao autentična interpretacijska 'jedinica' cjelokupnog projekta.

Uz terenske aktivnosti i čišćenje arheoloških lokaliteta, Udruga je 2017. organizirala i javnu tribinu s (uvijek!) aktualnim pitanjem: 'Kako se odnosimo prema našoj kulturno-povijesnoj baštini?', kao i 2013. konferenciju o obrazovanju osoba s invaliditetom: 'I mi studiramo, zar ne?'. Također je, kroz (su)organizaciju ciklusa studentskih izlaganja te javna izlaganja stručnjaka (npr. Ivane Ćapete Rakić, Danke Radić, Josipa Bosnića, Maje Galić i Brune Periš) nastojala izložiti širu historiografsku problematiku ne samo studentskoj populaciji, nego i cjelokupnoj javnosti. Naposljetku, kraj svake godine donosi 'svođenje računa', pa će tako i raznovrsne aktivnosti prvog desetljeća postojanja ove udruge, koja poput prvog splitskog kroničara Tome Arhiđakona (oko 1200. – 1268.) nastoji bilježiti povijest, biti sažeto predstavljene javnosti u iduću srijedu, 21. prosinca (s početkom u 18:30 h) u prostorijama Filozofskog fakulteta u Splitu. Pritom će retrospektiva djelovanja Udruge 2012. – 2022. godine biti upotpunjena izlaganjem 'Magija - nevidljivi sustvaratelj ljudske povijesti od prapovijesti do danas' prof. povijesti i sociologije Deana Mršića. Cjelokupni događaj organizira se u okviru II. Dana Tome Arhiđakona (16.-21. prosinca 2022.)

Taj festival povijesne znanosti, koji se u Splitu povremeno održava (do sada 2013. i 2015. godine) u spomen na autora prve splitske kronike u kojoj nalazimo vrlo vrijedne podatke iz najranije hrvatske i splitske prošlosti, započet će već ovaj petak - 16. prosinca - 'povijesnom turom' postrojbe 'Praetoriani Croatorum' od Klisa, preko Rižinica u Solinu, do crkvice sv. Jurja na Putalju u Kaštelima i Bijaća na području Trogira. Tako će se simbolički spojiti starohrvatski arheološki lokaliteti podno Kozjaka, a 'tura“ starohrvatskih pretorijanaca će završiti 'Krunom hrvatskih vladara: Kaštela - Trogir 2022.' - još jednom manifestacijom oživljene povijesti (s početkom u 11:00 h) kraj crkve sv. Marte na tlu Bijaća, gdje su se nekada nalazili vladarski dvori kneževske i kraljevske kuće Trpimirovića. Time će se, također u okviru II. Dana Tome Arhiđakona obilježiti i 1170. godišnjica Trpimirove darovnice (iz 852.), kao i 1130. godišnjica Muncimirove povelje (iz 892.). Osim toga, u utorak 20. prosinca pripadnici povijesne postrojbe 'Praetoriani Croatorum' prigodno će sudjelovati u predstavljanju romana 'Vatrena vila (Legenda Mile Gojsalić)', koje će se održati u nadbiskupskoj palači u Kaštel-Sućurcu. Taj roman o najpoznatijoj hrvatskoj junakinji 16. stoljeća pobjednik je Književnog natječaja za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman 'Knez Trpimir', kojeg već niz godina organizira Gradska knjižnica Kaštela. Tada će, prezentacijom oružja i vojne opreme starohrvatskog doba te interpretacijom Trpimirove i Muncimirove darovnice, 'pretorijanci' u Kaštela donijeti još jedan dašak starohrvatske prošlosti.