Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u Saboru je danas predstavio Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Tim Zakonom Republika Hrvatska, uvažavajući praktične potrebe koje su se pokazale u svakodnevnoj operativnoj provedbi, nastavlja usklađivanje svog nacionalnog zakonodavstva s europskim pravnim okvirom donesenim u okviru Pakta o migracijama i azilu, čija puna primjena stupa na snagu 12. lipnja ove godine.
'Ove izmjene nisu tek administrativno usklađivanje s Bruxellesom, one predstavljaju izraz našeg strateškog i odgovornog pristupa upravljanju migracijama, zaštiti hrvatske vanjske granice i vanjske granice Europske unije i Schengena. Našu migracijsku politiku ne oblikuju dojmovi, nego iskustva u praksi i egzaktni podaci', istaknuo je ministar te potom iznio najnovije podatke o migracijama.
Prema podacima Frontexa, u 2025. godini zabilježen je pad nezakonitih prelazaka za 26 % na razini Europske unije, a na zapadnobalkanskoj ruti čak 42 %. U Hrvatskoj je broj izraženih namjera za azil u 2025. godini pao za 44 %. Tijekom 2025. od 14.928 osoba koje su izrazile namjeru, samo njih 8 % ili 1236 podnijelo je formalni zahtjev. Odobrenih azila bilo je 25.
Ove godine je evidentirano 4366 osoba koje su iskazale namjeru za međunarodnom zaštitom, od čega je samo 428 podnijelo formalni zahtjev, odobrena su dva. Najčešća državljanstva podnositelja namjera u 2026. godini su: Rusija 925, Afganistan 533, Egipat 515, Bangladeš 398, Turska 378 i Kina 137.
Osobe iz Rusije i Turske su izravna posljedica bezviznog režima koje imaju Bosna i Hercegovina i Srbija s tim zemljama, a također to uključuje i državljane Kine koji, kao i ove dvije prethodne kategorije, komercijalnim letovima dolaze u nama susjedne zemlje i potom se kreću do Republike Hrvatske, gdje zapravo koriste važeće europsko zakonodavstvo kako bi podnosili zahtjeve, a to je upravo nešto što se mijenja ovim izmjenama zakona. Hrvatska policija na europskoj razini uspješno predvodi Europolovu radnu skupinu ZeBRa, i od početka ove godine je ta skupina uhitila 427 krijumčara.
'Sve podatke o uhićenim krijumčarima i povezanim osobama dostavljamo Europskom centru za suzbijanje migranata te ukupni doprinos svih prikupljenih informacija o krijumčarenju koje Hrvatska dostavlja Europolu je čak 43 % u odnosu na podatke iz svih država članica koji se slijevaju u tu Europsku agenciju. Time u ovom segmentu Hrvatska daje veliki doprinos sigurnosti naše zemlje, ali i očuvanju vanjske granice Unije', pojasnio je Božinović.
Tijekom 2025. godine broj nezakonitih prelazaka je smanjen na 16.409, dakle to je smanjenje od 44 % u odnosu na 2024., kad ih je bilo 29.294. Ove godine do 18. svibnja smo spriječili 11.254 nezakonitih prelazaka u Hrvatsku, što je za 53 % više nego prošle godine. U borbi protiv krijumčarenja ljudi 2025. godine uhićeno je 1076 krijumčara. Broj vraćenih osoba koje nemaju pravo boravka na teritoriju Hrvatske također raste. U 2025. godini vraćeno je ukupno 7331 osoba, od toga 2207 prisilnih udaljenja, 2516 readmisija, 2608 dobrovoljnih povrataka, a u tom razdoblju smo po Dublinu primili 1364 osobe.
Samo do 18. svibnja ove godine vraćeno je iz Hrvatske 2943 osobe, 793 prisilnih udaljenja, 1385 readmisija, 765 dobrovoljnih povrataka, a mi smo po Dublinu primili 483 osobe.
'Ovi podaci nisu slučajni. Oni su rezultat našeg dugogodišnjeg inzistiranja, prije svega da zemlje zapadnoga Balkana surađuju po pitanju ponovnog prihvata nezakonitih migranata koji su na područje Hrvatske zapravo došli nezakonito. Upravo na temelju svih naših napora, ne samo ministarstva, već i cjelokupne vlade, postignuto je da danas Frontex ima potpisane statusne sporazume sa svim zemljama zapadnog Balkana, izuzev Kosova, gdje su raspoređene njihove snage, primjerice 165 u Sjevernoj Makedoniji, 185 u Srbiji, 122 u Bosni i Hercegovini, kako bi se ublažio pritisak na hrvatsku granicu', istaknuo je ministar te nastavio da 'sve ove činjenice jasno pokazuju da se sigurnost granica ne brani galamom, već uređenim sustavom i kontinuiranom odgovornom politikom, što je dokaz da se u tri mandata ove vlade nismo suočili s problemima migracija na koje nismo bili u stanju adekvatno odgovoriti, što uostalom potvrđuju i priznanja koja dobivamo, uključujući i članstvo u Schengenu'.
Od početka pune primjene Entry-Exit sustava na razini cijele Unije registrirano je 60 milijuna putnika, državljana trećih zemalja. Od toga broja Hrvatska je evidentirala nešto više od 6 milijuna biometrijskih zapisa putnika, dakle nešto više od 10 % od svih registracija na razini Europske unije.
Samo na hrvatskoj granici odbijen je ulazak 4185 osoba, dok je na razini Unije odbijeno 32.000, što je pak 13 % od ukupnog broja odbijenih ulazaka.
'Nakon Zakona o nadzoru državne granice, Zakona o strancima koji smo raspravili prošli tjedan ovdje u Saboru, ovim zakonom zaokružujemo politiku upravljanja migracijama. Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti je zapravo filtriranje. Nije otvaranje, ali nije ni zatvaranje. Brza zaštita za one kojima je stvarno potreba i još brži povratak za one koji zloupotrebljavaju sustav, a cijeli sustav se zaokružuje obveznom integracijom osoba kojima je zaštita odobrena. To je civilizacijski minimum koji dugujemo i hrvatskim građanima, ali naravno i tražiteljima zaštite koji su u potrebi', zaključio je ministar Božinović.
Naglasio je i da migracije neće stati te da instrumentalizacija migracija od strane pojedinih država ostaje dugoročni izazov.
'Zato trebamo sustav koji je human kad treba biti human, a čvrst kad treba biti čvrst. Ovaj zakon osigurava upravo takvu ravnotežu', kazao je.
Istaknuo je da postoji odgovoran, uređen i kontroliran put koji štiti one koji stvarno bježe od rata i progona, a onemogućuje zlouporabu azila kao najbržeg puta u Europu bez dokumenata i provjera.
'Poštujemo svako mišljenje, ali kao što smo već više puta kazali, sigurnost se ne brani galamom, žicama i Facebook statusima. Mi ne biramo između humanosti i sigurnosti, biramo odgovornu humanost', zaključio je Božinović.
