'Serite vi, serite. Slobodno nek' se poseru. Da nisi pomeo.' Ova izjava upućena je kozama i suprugu. Kozama kao poticaj da obavljaju nuždu nasred puta ispred obiteljskih kuća, a suprugu da ni slučajno ne uklanja izmet s ceste.
Ovakvo ponašanje supružnika, vlasnika poljoprivrednog gospodarstva u zaseoku Duvnjaci u Blatu na Cetini, susjedi su više puta zabilježili, a ono je tek neznatna kap u moru problema koje pokušavaju riješiti već godinama. Situacija je odavno eskalirala, čemu smo svjedočili i iz prve ruke.
Vrijeđanja i kletve koje u prolazu rasipaju prema susjedima čak su manje važan, ali nimalo zanemariv dio ove priče. Najveći su problem buhe.
Stanovnici zaseoka pričaju nam da s nesnosnim buhama žive već više od dvije godine. Riječ je o vrsti koja parazitira na kozama. Buhe su izrazito agresivne prema ljudima, a njihova slina sadrži alergene koji izazivaju snažan i neugodan svrbež.
Za njihovu pojavu prozivaju supružnike, vlasnike gospodarstva s 11 koza, sedam kozlića i kravom. Ističu kako su žarište buha baš njihove štale i gnjoj koji ostavljaju na otvorenom.
– U početku nisam znala što me grize. Budila sam se usred noći zbog snažnog svrbeža. Kako smo tek počeli obnavljati staru kuću, pomislila sam da su se pojavile stjenice. Liječnica mi je propisala tablete protiv alergije i kremu, ali problem nije prestao – prisjeća se Marina Peko, jedna od mještanki.
Tek se poslije pokazalo da je riječ o ugrizima buha. Zbog nametnika je tijekom dana nemoguće boraviti na otvorenom, bude ih usred noći, ostavljaju ugrize i izazivaju alergijske reakcije. Nadležnima su dostavljali fotografije ugriza, snimke buha koje skaču po krevetu te prizore gnoja i uvjeta u kojima se drže životinje. Ispisali su nebrojeno prijava svim mogućim institucijama, a buhe su čak prikupljali u staklenke i nosili ih nadležnima.
Unatoč svemu, dezinsekcija još nije provedena.
– Budila bih se u dva ili pet sati ujutro. S vremenom je sve poprimilo i psihičku dimenziju jer stalno očekujete novi ugriz. Počela sam prije spavanja piti tablete protiv alergije samo kako bih mogla prespavati noć – opisuje Peko.
Kaže da je najgore zimi, kada se buhe uvlače u odjeću, jakne i čarape. Više puta odnijela ih je sa sobom u Split, tako da ih je desetke pronašla u splitskom stanu ispod pokrivača, u kućnim papučama, na dekama…
Uzrok problema vide u neodgovarajućem držanju domaćih životinja i stajskog gnoja koji je odložen na nekoliko mjesta u zaseoku, uz stambene objekte.
Prvi nadzor nije pronašao buhe
Od prve prijave 2024. godine ispisali su stranice i stranice dopisa, slali fotografije ugriza, snimke tegli sa zatočenim kukcima, gnoja i uvjeta u kojima životinje žive te sa svime kucali na vrata nadležnih institucija. Sve su nam pokazali. Nakon što veterinarska inspekcija po prijavi komunalnog redarstva mjesecima nije izlazila na teren, mještanka je u prosincu 2024. osobno podnijela prijavu.
Inspektori su došli u siječnju iduće godine. Prebrojili su životinje, provjerili ušne markice i evidencije, ali buhe nisu pronašli. Mještani kažu da ih nisu ni tražili, dok su ih oni i dalje pronalazili u kućama, na odjeći i vlastitom tijelu. U izvješću nakon uviđaja na terenu nije bilo spomena buhama.
Posebno apsurdnom smatraju reakciju Grada Omiša, kojem administrativno pripadaju. Nakon brojnih prijava i razgovora s nadležnima očekivali su da će se napokon provesti čišćenje i dezinsekcija. Umjesto toga, Gradska uprava zatražila je od njih da sami napišu peticiju i prikupe potpise susjeda kako bi dokazali da problem ne muči samo jednu obitelj.
Prikupili su 14 potpisa. Gotovo cijelo malo susjedstvo vlastitim je imenom i prezimenom zatražilo hitnu reakciju službi, a peticija je predana Gradu. Ni nakon toga ništa se nije dogodilo. Dezinsekcija nije provedena, a konkretan odgovor nisu dobili.
Ali uporni susjedi nisu odustali. Komunalno redarstvo Grada Omiša u svibnju 2025. godine zatražilo je od Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) izlazak na teren kako bi se utvrdilo postoji li problem.
Zaposlenici NZJZ-a su izašli na teren i prethodno tražili od mještana da prikupe buhe u staklenku kako bi ih mogli analizirati, što su mještani učinili. Laboratorijska analiza u lipnju 2025. potvrdila je da je riječ o vrsti koja parazitira na kozama.
– Mišljenja smo da je infestacija stambenih objekata buhama neprihvatljiva te zabilježen javnozdravstveni problem molestiranja stanovništva kućnom buhom povezan s držanjem domaćih životinja (koza) nije moguće uspješno riješiti bez uključivanja nadležnih veterinarskih službi – piše u očitovanju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
Veterinarska inspekcija odgovorila je da ni nakon tog nalaza, tijekom novog pregleda kojeg su obavili tek u listopadu inzistiranje mještana, provedenog u suradnji s ovlaštenim veterinarom iz Omiša, buhe nisu pronađene na kozama.
– Taj je pregled izgledao tako da je veterinarski inspektor ispred štale zapisivao podatke s markica na životinjama. Kada smo ih pitali što je s buhama, inspektor je veterinara ispred nas samo pitao je li primijetio buhe. Odgovorio mu je da nije. Nakon što sam osobno svjedočila takvom izlasku na teren, na službenom automobilu veterinarskog inspektora ostavila sam staklenku punu buha – prepričava Peko. Navodi da je u inspekcijski ured također dostavila staklenku s buhama i pokazala ugrize na potkoljenicama.
Državnom inspektoratu poslije je podnijela i službenu predstavku na rad veterinarskog inspektora.
Na kraju su ih pronašli i inspektori
Ni nakon tolikih udaraca glavom u zid nisu odustali. Nastavili su pisati prijave sve dok u siječnju ove godine inspektori buhe napokon nisu pronašli na pojedinim kozama, i to upravo na gospodarstvu bračnog para na koje su susjedi cijelo vrijeme upozoravali.
– Tom su prigodom na pojedinim kozama uočene buhe. Slijedom navedenog, donesena je upravna mjera kojom je vlasniku naređena dezinsekcija gospodarstva i životinja, u skladu s člankom 48. Zakona o veterinarstvu. Kontrola izvršenja rješenja koja je provedena u srpnju 2026. godine, na životinjama i gospodarstvu nije uočena infestacija buhama. No, unatoč tome što u zadnjem nadzoru buhe nisu uočene, utvrđeno je da naređene mjere iz rješenja nisu u potpunosti ispoštovane. Slijedom navedenog inspekcijski postupak je u tijeku – odgovorili su iz Državnog inspektorata.
Trebalo je, dakle, više od godinu i pol dana, nebrojeno prijava komunalnim redarima i inspektorima, peticija gotovo cijelog susjedstva te prikupljanje buha u staklenku da inspektori napokon potvrde ono na što su mještani cijelo vrijeme upozoravali.
Nakon što su buhe pronađene na kozama, naređena je dezinsekcija životinja i svih objekata, prostora, prijevoznih sredstava, spremnika, opreme, predmeta, pašnjaka i drugih površina na kojima životinje povremeno ili stalno borave ili se kreću.
Vlasnica se žalila na rješenje, ali žalba nije odgađala njegovo izvršenje. To znači da su mjere trebale biti provedene u zadanom roku, do ožujka ove godine. Ništa od nabrojanog nisu učinili.
U zapisniku veterinarskog inspektora od 9. srpnja ove godine navedeno je da je vlasnica kao dokaz provedenog tretmana pokazala insekticide koje je sama kupovala u trgovinama.
Veliku plastičnu vreću punu potrošenih sprejeva protiv buha i drugih insekata pokazala je i nama. Sprejevima je, kako nam je objasnila, sama prskala štale. Međutim, inspekcija je zaključila da time nisu u cijelosti provedene mjere iz rješenja pa njihov postupak još traje.
Vlasnica: 'Mogli su ih prikupiti bilo gdje'
Kao što je već vidljivo iz članka, i sami smo posjetili vlasnike gospodarstva. Naš dolazak nije prošao mirno. Dok smo pokušavali objasniti zbog čega smo došli, uslijedila su povišena dobacivanja i pozivanje članova susjednih obitelji pogrdnim nazivima.
Vlasnica je ipak pristala razgovarati s nama i pokazala nam posljednji nalaz inspekcije od 9. srpnja ove godine. Tvrdila je da buha nikada nije bilo. Potvrdila je da joj je naređena dezinsekcija, ali je rekla i da je s veterinarom dogovorila kako će dio mjera provesti tek u listopadu, nakon što prođu velike vrućine i padne kiša.
Prošlogodišnji nalaz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo nije prihvatila kao dokaz da su buhe potekle s njezina gospodarstva.
– Ja sam vidila tu buhu u čaši koju su oni pokazali. Ta je buha mogla bit skupljena bilo di. Mi ne znamo di je ona skupljena – rekla nam je, uporno negirajući da je buha s njihovog gospodarstva.
Na upozorenje da susjedi isti problem prijavljuju godinama odgovorila je kako on nema veze s njihovim gospodarstvom. Međutim, nalaz Državnog inspektorata iz siječnja ove godine nedvosmisleno potvrđuje da su buhe pronađene na pojedinim kozama upravo na njezinu gospodarstvu.
Tražila je da pričekamo veterinare kako bi nam oni potvrdili da buha nema. No i oni su u razgovoru relativizirali njihovu pojavu, premda je nedvojbeno zabilježena u nalazu Državnog inspektorata. Poručili su da buhe mogu imati svi sisavci, dok su uporne prijave susjeda koji se bore s ugrizima nametnika nazvali 'dječjim poslovima'.
Gnoj uz kuće i u blizini čatrnje
Buhe nisu jedini razlog zbog kojeg su se susjedi obraćali nadležnima. Fotografije koje su nam poslali pokazuju velike količine gnoja koje su mjesecima stajale na nekoliko mjesta neposredno uz kuće.
Nedaleko od hrpe stajskog gnjoja je i čatrnja iz koje jedna obitelj koristi vodu, iako prema važećem pravilniku gnojnica mora biti udaljena najmanje 25 metara od bunara.
Kada sunce udari u gnoj, pričaju nam da cijelo područje prekriju mušice i buhe. Najprije slijeću na životinje i izmet, a potom na hranu, posuđe i robu koja se suši ispred kuća. Susjedi zbog najezde buha ne mogu uopće boraviti u svojim dvorištima.
– Iskreno mi se gadi odjenuti tu robu. Jasno mi je da je ovo selo i ne očekujem da nema životinja, ali ne moram na putu do vlastite kuće gaziti po izmetu. Nitko iz obitelji ne može doći na selo jer se u Split vraćamo izgriženi. Nećakinji su mi buhe izgrizle cijelu potkoljenicu – govori mještanka.
Pokazala nam je i snimku čiji smo sadržaj citirali na početka ovog teksta, na kojoj vlasnica gospodarstva potiče koze da ostavljaju izmet na putu kojim prolaze mještani, a suprugu naređuje da ga ne čisti. Zanimljivo je da u jednom zapisniku komunalnog redara, 28. svibnja prošle godine, izjavila je da uredno čisti izmet.
Komunalni redar vlasnici je još 2013. godine navodno naredio da gnoj drži pokrivenim, kada su ih susjedi prijavljivali za iste probleme. Ista je mjera ponovljena i 2025. godine nakon novih prijava, ali mještani su brojali mjesece tijekom kojih je stajao otkriven.
U jednom je slučaju gnoj pokriven dan prije dolaska redara, nakon što je četiri mjeseca bio bez cerade. Upravo zbog toga sumnjaju da je vlasnica unaprijed znala za nadzor.
Pitali smo je i da odgovori na optužbe susjeda te fotografije na kojima se vidi stajski gnoj bez cerade na nekoliko mjesta u zaseoku.
– Vidite da je gnoj prekriven! Oni su mi kidali ceradu i skinuli je sa gnoja. Ja sam uvik pokrivala gnoj, a oni su meni namjerno to skidali – odgovorila je mještanka na prozivke susjeda.
Grad predložio privatnu tužbu
Nakon što su od mještana zatražili peticiju kao dokaz da problem s buhama ne muči samo jednu obitelj, pa onda nisu reagirali po toj peticiji, pričaju nam kako su im u Gradu Omišu predložili da protiv vlasnice gospodarstva pokrenu privatnu tužbu zbog onečišćenja okoliša.
– Grad u Odluci o komunalnom redu već ima odredbe kojima može reagirati kada se neugodni mirisi i druge emisije šire na susjedne i javne površine. Umjesto privatnog spora očekivali smo da Grad preuzme odgovornost i provodi vlastita pravila – istaknula je jedna od susjeda koja je više puta svjedočila ljutnji vlasnika gospodarstva kada bi mještani uklonili izmet za njihovim kozama.
Koliko su odnosi u zaseoku eskalirali, ponovno smo vidjeli nakon odlaska s terena. Ubrzo nam je stigla snimka na kojoj vlasnica gospodarstva razbacuje otpad po netom pometenom putu, podiže haljinu i susjedima pokazuje stražnjicu.
I sami smo doživjeli incident na terenu. Nedugo nakon razgovora tijekom kojeg su vlasnici tražili da pričekamo veterinare i sami nam pokazali nalaz s obvezom provođenja dezinsekcije, mještanin kojeg prozivaju ponovno nas je potražio po selu kako bi novinarki rekao: 'Zajebala si me'.
Na pitanje čime ga je točno 'zajebala', netočno je ustvrdio da mu se predstavila kao inspektorica. I njemu i njegovoj supruzi više se puta predstavila kao novinarka, a na stolu na kojem su pregledavali dokumentaciju cijelo je vrijeme bila istaknuta novinarska akreditacija.
– Zajebala si me. Zva' sam inspektora, reka mi je da nisam triba pričat s tobom – ponovio je. Riječ je o istom inspektoru koji im je, prema njihovim riječima, dozvolio da dezinsekciju provedu tek u jesen ove godine, premda su je trebali provesti još u ožujku.
Rješenje završilo u Dugopolju
Vratimo se na komunalno redarstvo, koje je u svibnju prošle godine izašlo na teren i sastavilo zapisnik kojim je vlasnici naloženo pražnjenje gnojnice uz cestu, posipanje površine vapnom, premještanje krave udaljene tek nekoliko metara od susjedne kuće te rezanje oleandara koji ulaze u javnu prometnicu.
Rok za izvršenje bio je 15 dana.
Kontrola nije provedena ni nakon dva mjeseca. Uslijedilo je upravno rješenje koje je poslano na pogrešnu adresu i završilo u Dugopolju. Mještani su morali od Grada tražiti broj pošiljke kako bi sami utvrdili gdje je dostava završila.
Kada je rješenje napokon uručeno, vlasnica se žalila. Iako je u njemu pisalo da žalba ne odgađa izvršenje, Grad je odlučio pričekati odluku drugostupanjskog tijela.
Županija je rješenje poništila zbog birokratskih grešaka u njegovu sadržaju. Predmet je nakon toga dodijeljen drugom komunalnom redaru, ali problem nije riješen.
Dopisi bez posljedica
Mještani su se zbog svega obratili Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, upravnoj inspekciji i pučkoj pravobraniteljici.
Ministarstvo je naložilo Gradu Omišu da se očituje i poduzme mjere iz svoje nadležnosti. Posljednji dopis koji su nam mještani pokazali datiran je u srpnju ove godine. Pučka pravobraniteljica također je dva puta tražila očitovanje. Nakon što Grad nije odgovorio na prvi zahtjev, poslan je i drugi.
Stanovnici nam kažu da posljednjih šest mjeseci ne dobivaju odgovore ni na prijave i apele prema institucija.
– Ako im dvije godine šalju naloge da se očituju i poduzmu mjere, a oni to ne naprave i ne snose nikakve posljedice, jasno je zašto se naši susjedi tako ponašaju – zaključuje mještanka.
Sada je barem nedvojbeno utvrđeno da problem nisu izmislili. Buhe koje parazitiraju na kozama potvrđene su laboratorijskom analizom, a u siječnju ove godine veterinarski inspektori pronašli su ih i na životinjama.
U srpnju buhe više nisu uočene, ali nisu provedene sve mjere iz rješenja pa inspekcijski postupak još traje.
– Nemojte ni pomisliti da nama smetaju životinje. U selu ih drži još jedna žena, ali s njom nema problema jer održava staje i ne ostavlja izmet po ulici. Problem su oni koji ne čiste za svojim životinjama, a ljute se kada to napravi netko drugi – govori susjeda koja je željela ostati anonimna.
Marina Peko i njezin suprug prije nekoliko godina počeli su obnavljati staru obiteljsku kuću. Oboje rade od doma pa u Blatu mogu boraviti i neprekidno, ali im je kvaliteta života značajno narušena zbog ponašanja susjeda. Od gradskih institucija do danas nisu dobili nikakav konkretan odgovor niti objašnjenje, već samo izjave nadanja da takvo okruženje neće otjerati sa sela.
– Iako stalno pričaju o potrebama mladih ljudi, kad treba nešto poduzeti nema nikakvih reakcija – istaknula je Peko.
Takav odgovor smatraju apsurdnim, posebno zato što kao dvoje ljudi u tridesetima obnavljaju kuću u gotovo praznom zaseoku i sve češće grad mijenjaju za selo. Odlazak za njih nije rješenje, ali nakon dvije godine prijava, peticije i obilazaka institucija posebno su ogorčeni postupanjem Grada Omiša, a njihovim su se riječima pridružili i drugi susjedi koji su potvrdili da je situacija eskalirala, a komunalno redarstvo uporno ne kažnjava i ne reagira na njihove prijave. Grad Omiš nije odgovorio na naš novinarski upit. Njihov odgovor objavit ćemo kada ga dobijemo.
