VELIKI POTENCIJAL 'Hrvatska treba graditi vjetroelektrane, neće biti nikakvog negativnog učinka na turizam'

Hrvatska je zemlja velikog energetskog potencijala proizvodnje čiste, zelene energije iz obnovljivih izvora. No, dok cijela Europa bilježi visoki progres, Hrvatska je posljednjih šest godina povećala udio obnovljivih izvora energije za samo dva posto. Hrvatska je osim solarnog, bogata i iznimnim vjetro potencijalom. Za usporedbu, u Europskoj uniji je 2022. godine instalirano 15 GW novih vjetroelektrana, trećinu više nego u 2021. Zajednički cilj EU je razvoj energije vjetra do 2030. na 43% ukupne proizvodnje električne energije s današnjih 15%, a sve to kako bi ojačala svoju energetsku neovisnost i održala pristupačne cijene energije za kućanstva i poduzeća. 

- Euforija u Hrvatskoj oko solarnih panela traje već neko vrijeme i doseže razmjere turističkog booma, razvijena uglavnom od istih korisnika, malih potrošača, fizičkih osoba (domaćinstava). Ipak, Hrvatska uvozi preko 2 TWh električne energije, i to uglavnom iz Srbije i Bosne i Hercegovine ne računajući i uvoz iz NE Krško. Dva su najveća paradoksa navedenog: prvo, najveći uvoz je ljeti kada je potencijal solarnih elektrana najveći i ne samo da možemo zadovoljiti sve potrebe nego možemo i izvoziti energiju, i drugo, proizvodnja električne energije iz vjetro potencijala je tek 12% ukupne proizvodnje. Deklarirani kao turistička zemlja bojimo se kako će vjetroelektrane narušiti ugled ili smanjiti posjete turista, a upravo ti isti turisti traže sve više standarde u obnovljivim izvorima energije, odvajanju otpada, recikliranju... U prilog ovome govore primjeri drugih turističkih zemalja kao što su Grčka, Španjolska, Portugal i ostali koji imaju puno više kapaciteta u vjetroturbinama i nikakav negativan učinak na turizam, dapače. Natječaji za nova energetska odobrenja su u pripremi, investitori su spremni i vjerujem da će 2023. biti godina ozbiljnog napretka u energetskom sektoru te posljedično svim ostalim povezanim industrijama - rekla je Maja Zelić, projekt menadžerica tvrtke VSB Obnovljiva Energija Hrvatska.

Polja za solarne i vjetro elektrane detektirana su i planirana u prostornim planovima JLS-a i županija, a od početka rata u Ukrajini, energetske krize i poskupljenja cijena električne energije, sve češće se mijenjaju upravo zbog dodavanja novih lokacija.

Podsjetimo, Hrvatska je s ostalim članovima REPowerEU usvojila direktivu o žurnom mapiranju pogodnih područja za razvoj obnovljivih izvora energije kroz 18 mjeseci, odnosno usvajanju istih do 30 mjeseci, a koji obuhvaćaju područja kopna i otoka. Takvi planovi bi se realizirali po pojednostavljenoj procjeni utjecaja na okoliš, umjesto dosadašnjih procjena za svaki projekt.

Područja pristupa obnovljivim izvorima također bi ograničila razloge pravnog prigovora na nove instalacije pod pretpostavkom da su od prevladavajućeg javnog interesa. Vijeće EU  dogovorilo je  rok kraći od šest mjeseci za područja koja su već određena kao prikladna za ubrzanu upotrebu obnovljivih izvora energije, ako između ostalog nisu u područjima Natura 2000 i drugim zaštićenim područjima.

- Razvoj solarnih elektrana promijenio je mindset ljudi. Prekvalifikacije, edukacije u znanje i povećana kadrovska potražnja osnažili su ljudski potencijal i rado se prihvaćaju. Za značajna poticajna sredstva maksimalno aplicira poslovni  i privatni sektor. Što se tiče razvoja vjetroelektrana, lokacije u Hrvatskoj mapirane su na manje razvijenim područjima, u principu su to lokacije na brdima i udaljene od naselja, a najviše ih je po Dalmaciji i Lici. Osnaživanje energetske mreže rješava osnovna komunalna pitanja manjih domaćinstava i razvoj poduzetništva a samim tim i razvoj visokoobrazovanih stručnih kadrova. Turizam je pozitivna stvar i treba ga razvijati u pravom smjeru, no ako želimo dobro svojoj državi i društvu u cjelini, moramo stvoriti preduvjete za razvoj modernog gospodarstva koje će tražiti visokoobrazovanu i dobro plaćenu radnu snagu, a obnovljivi izvori energije su prvi korak - poručila je Zelić.