Split i Zadar nalaze se na samom vrhu Europske unije po broju stanova u kratkoročnom najmu u odnosu na broj stanovnika. Podatak je iznesen tijekom rasprave o izvješću o stanovanju u Europskom parlamentu i dodatno je otvorio pitanje razmjera stambene krize u turističkim gradovima.
Na problem je upozorio europarlamentarac Gordan Bosanac, član kluba Zeleni/ESS.
'U Europskom parlamentu smo nedavno usvojili izvješće o stanovanju koje je trebalo potaknuti promjene na razini Europske unije. Iako moji kolege iz HDZ tvrde da je to jako dobro izvješće, ja sam ovdje da kažem da nije, da je u stvari izvješće poprilično loše jer se usmjerilo samo na to da će se stambena kriza riješiti na način ako ćemo graditi još više i više stanova.
Izvješće je paralelno prešutjelo da je dio krize epidemija kratkoročnog najma koji naprosto miče stanove s tržišta dugoročnog najma, prešutjelo je da postoje velike količine praznih stanova diljem Europske unije koje nitko ne želi mobilizirati putem poreznih politika i isto tako prešutjelo je da nam se desila financijalizacija stanovanja', kazao je Bosanac, upozorivši pritom na položaj Splita i Zadra.
'U najavi je zakonodavna inicijativa Europske komisije koja bi trebala dati veće ovlasti gradonačelnicima i lokalnim vlastima da odlučnije reguliraju kratkoročni najam. Vidjet ćemo hoće li i kako gradovi poput Splita to iskoristiti, ali jasno je da netko mora zaštititi građane.
Ne možemo reći da se samo treba graditi više, ne možemo reći da će rješenje stambene krize biti u tome što ćemo ubrzati građevinske dozvole. Jer tko će graditi? Neće mlade obitelji graditi stanove i kuće zato što će imati brže dozvole, nego će ponovno investitori graditi stanove i dalje ih preprodavati’, naglasio je.
Smatra kako je potreban ozbiljan zaokret kroz kontrolu kratkoročnog najma, mobilizaciju praznih nekretnina i obnovu postojećeg fonda.
'Postoji ogroman novac u EU za energetsku obnovu kojim se može obnavljati fond i te stanove onda stavljati u dugoročni najam', poručio je.
Na razmjere problema upozorili su i iz splitskog Možemo, navodeći kako stanovi postaju sve nedostupniji za život.
Stanovi su preskupi za kupnju, najam je sve teže pronaći, dok je velik dio stambenog fonda pretvoren u sezonsku zaradu. Split zbog toga iz godine u godinu gubi stanovnike.
'Znamo da je Split u zadnjih deset godina izgubio skoro 10 posto stanovništva, prije toga još oko 5,5 posto. Prema zadnjim podacima gotovo svi gradski kotarevi su u minusu što se tiče broja stanovnika. Istovremeno imamo 17.000 praznih stanova i 24.000 stambenih jedinica u kratkoročnom turizmu. Te brojke jasno pokazuju da je problem ogroman i za stanovnike neizdrživ', rekla je Tanja Jadrešić.
'U Splitu danas živi oko 160.000 stanovnika, a prije deset godina bilo ih je oko 170 tisuća i pitanje je koliko je taj broj dodatno pao. Ni na državnoj ni na lokalnoj razini ne vidimo ozbiljne pomake. Stanovanje je postalo investicija, a ne prostor za život. Zato ljudi više ne mogu kupiti stan, ali sve češće ni unajmiti', dodala je.
Kao jedno od rješenja istaknula je poreznu politiku.
'Danas oni koji kupuju veći broj stanova nemaju nikakav interes staviti ih u dugoročni najam jer je zarada od kupnje i preprodaje višestruko veća od poreza koji plaćaju’.
Na gradskoj razini, upozorava vijećnik Marinko Biškić, mjere koje se najavljuju ne mogu pratiti razmjere problema.
'Nedavno je bila tribina mladih o temi stanovanja i gradska vlast koja je učestvovala na toj tribini je iznijela za mene poražavajuće podatke. Oni su iznijeli planove da će se za 10 do 15 godina na obroncima Mosora graditi stanovi, a znamo da ne postoji nikakva infrastruktura. Da se uopće krene u izgradnju, treba uložiti toliko novaca da će kvadrat tih stanova nadmašiti cijenu stanova uz obalu. To će i nakon izgradnje povećati cijenu stanova na tržištu', rekao je Biškić.
Govorilo se i o 30 do 50 stanova za priuštivo stanovanje, što je kap u moru i neće utjecati na demografsku sliku.
Naglasak bi trebao biti na dugoročnom najmu, uz prihvatljive cijene, kako bi mladi mogli ostati i planirati život. Grad ima stanove u kojima ne zna tko živi, kao i one u kojima ljudi žive bez ugovora. To se ne rješava desetljećima. Na razini države postoji velik broj derutnih stanova koji bi se obnovom i davanjem u najam barem djelomično mogli staviti u funkciju', zaključio je.