Lički krumpir dobro rodio, vade ga radnici iz Nepala
Prinos s jednog hektara svake godine završi u Caritasu
Od 30. rujna 2015. lički krumpir na popisu je proizvoda EU-a sa zaštićenom oznakom izvornosti i zemljopisnog podrijetla.
Sam krumpir ima veći postotak 'suhe tvari', što mu daje poseban, brašnast okus. Također nije sklon klijanju, ima više vitamina, minerala i drugih tvari nego ostale sorte.
Ove godine lički krumpir dobro je rodio i samim time cijena mu ne bi trebala rasti.
Visoke temperature i suha zemlja, rad u gotovo nemogućim uvjetima.
Radnika nema pa je i najveća lička tvrtka za proizvodnju i prodaju krumpira posegnula za stranim radnicima iz Nepala, javlja HRT.
- Dignuo sam veliki kredit kako bih došao ovamo i zaradio nešto novca, obitelj malo pomognem, ali kada skupim dovoljno novaca vratit ću se u Nepal - govori Dalbahadur BK iz Nepala.
Zadovoljan je uvjetima rada, ne žali se i uvijek je nasmijan. Za njega je Hrvatska obećana zemlja.
- Svaki mjesec redovito primam plaću, a svaki sat prekovremenog rada mi je plaćen. Dobro je - dodaje.
Sada je sezona vađenja krumpira pa ovi Nepalci 10 sati dnevno odvajaju zemlju od krumpira, na ovom stroju to je zahtjevan posao koji iziskuje veliku fizičku, ali i mentalnu snagu.
- Pa pijemo 3 - 4 litre vode, utječe dosta, vrućine su velike - kaže Željko Župan, vozač traktora.
A zasađeno je 40-ak hektara ličkih polja, prvi rezultati su ohrabrujući, kvaliteta, ali i količina iznad su prosjeka.
- Mi imamo potražnju cijelo vrijeme. S obzirom na tu potražnju povećavamo svake godine proizvodnju - naglašava Nikola Vidaković, direktor Agrovelebita.
S polja se krumpir seli u pogon gdje se razvrstava po veličini i kvaliteti kako bi svoj put završio na stolovima diljem Hrvatske.
- Od kuhanja pirea, a može čak i slatko, knedle, pite. Ja sam Bosanka pa pravimo krumpirušu - rekla je Zaga Nišandžić.
Skladišta su dobro popunjena, krumpira neće nedostajati. Trenutačno se radi idejni projekt navodnjavanja kojim bi se povećala proizvodnja, a u sušnim godinama jamčio siguran prinos krumpira. Ono najvažnije za kupce ipak je cijena koju će platiti za ovaj proizvod.
- S obzirom na situaciju na tržištu ne očekujemo porast cijene, čak je došlo nešto do korekcije cijene u odnosu na prošlu godinu - naglasio je Vidaković.
A prinos s jednog hektara svake godine završi u Caritasu za one najpotrebitije.