Teške kamione koji od jutra do mraka prolaze kroz Konjsko stanovnici nisu mogli ne primijetiti. Prolaze dovoljno često da je njihova tutnjava postala dio svakodnevne zvučne podloge tog sela iza Klisa. Gledaju kako cesta pod njihovim kotačima propada, strahuju za sigurnost djece i pješaka, upozoravaju na devastaciju prostora, buku, prašinu i prometni kolaps. A, sudeći po planovima Cemexa, sadašnji problem mogao bi postati višestruko veći.
Ako se predloženo povećanje eksploatacije odobri, kamen bi se na Osoju planiranim intenzitetom eksploatirao idućih 19 godina. Elaborat predviđa 284 prolaska teških vozila dnevno, dok prometni spoj kojim bi se kamioni izmjestili iz naselja zasad još nije realiziran. Mještani strahuju da bi to značilo potpuno uništenje područja Livoda i Osoja te da bi život u njihovu selu postao gotovo nepodnošljiv.
– Svaku noć budim se u 4.30 sati prolaskom prvog kamiona. Kamioni tutnje 12 sati dnevno bez prestanka. Po brzini kretanja znam je li kamion pun ili prazan. Prazni jure velikom brzinom, u oblaku prašine, dok kamenje odskače na sve strane – priča nam jedan mještanin.
Promet prašnjavih i blatnjavih kamiona županijskom cestom kroz naselje
– Život nam se pretvorio u noćnu moru. Gotovo svakog dana čuju se eksplozije iz kamenoloma, od vibracija nam se pojavljuju pukotine na kućama, a o prašini da i ne govorimo. Nekada mirna i uska cesta koja prolazi kroz srce polja postala je Divlji zapad. Svatko radi što ga je volja. Cesta je široka između tri i pol do četiri metra, a njome iz Cemexova kamenoloma prolaze stotine teških kamiona dnevno. Kako bi se mogli mimoići, zadiru duboko u naše privatne posjede. Bez grižnje savjesti, bez trunke srama. Uz to, cijelo vrijeme na nas se gleda svisoka, kao na građane drugog reda, one tamo 'iza brda' – dodala je stanovnica Konjskog s kojom smo razgovarali.
Riječ je o kamenolomu koji administrativno pripada naselju Blaca, odnosno Gradu Solinu, ali se sav njegov promet prelijeva na područje susjedne Općine Klis, kroz Konjsko. Teret je tako ostao mještanima i Općini Klis, koja nije pozvana dostaviti mišljenje o elaboratu kojim se traži povećanje eksploatacije. Unatoč tome, Općina se u postupak uključila kao zainteresirana strana i poslala negativno očitovanje.
Zato su se mještani udružili kroz Građansku inicijativu Konjsko i u kratkom vremenu obavili golem posao. Probili su se kroz šumu javno objavljenih, ali rasutih i teško razumljivih podataka, proučili opsežnu dokumentaciju, usporedili novi elaborat s ranijim studijama, prostornim planovima i službenim odlukama te svoje mišljenje službeno protokolirali u postupku koji se vodi pred Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Riječ je o planu koji je javno objavljen, ali je dosad prošao gotovo potpuno ispod radara šire javnosti. Međutim, nije promaknuo ljudima koji već osjećaju posljedice rada kamenoloma.
Sa 75.000 na 400.000 kubičnih metara
Naime, Cemex Hrvatska predao je u kolovozu 2026. Elaborat zaštite okoliša kojim traži povećanje godišnje eksploatacije tehničko-građevnog kamena na Osoju sa 75.000 na 400.000 kubičnih metara.
Ne radi se, dakle, o neznatnoj izmjeni postojećeg zahvata. Cemex godišnje želi vaditi dodatnih 325.000 kubičnih metara kamena, odnosno povećati eksploataciju za približno 433 posto. U jednoj bi se godini vadilo više od pet puta toliko kamena, a raspoložive rezerve tim bi se intenzitetom, prema samom elaboratu, eksploatirale idućih 19 godina.
Povećala bi se i površina kopa unutar postojećeg eksploatacijskog polja, a u stijenu bi se spuštalo za šest novih etaža, odnosno približno 60 metara. Godišnje bi se koristilo do 128 tona eksploziva, dok bi promet povezan s eksploatacijom mogao dosegnuti 284 prolaska teških vozila dnevno.
Iz inicijative upozoravaju da se broj od 284 prolaska odnosi samo na prijevoz sirovine te da bi, uz cisterne, servisna i druga vozila, stvarno prometno opterećenje bilo još veće.
Mještani smatraju da Cemex tim zahtjevom ne pokušava samo dobiti dopuštenje za buduće peterostruko povećanje, nego i formalizirati opseg rada koji je već znatno prerastao parametre na temelju kojih je kamenolom svojedobno dobio okolišno odobrenje.
– Studija utjecaja na okoliš iz 2015. izrađena je za godišnju eksploataciju od 75.000 kubičnih metara. Budući da se tada računalo kako će se najveći dio kamena koristiti u susjednoj asfaltnoj bazi, procijenjeno je da će prema drugim korisnicima voziti najviše deset kamiona dnevno – navode iz Građanske inicijative Konjsko.
Ono što su mještani posljednjih mjeseci gledali na terenu, tvrde, nije imalo gotovo nikakve veze s tih deset kamiona. Zato su ih odlučili sami prebrojiti. U jednom promatranom razdoblju od sat i deset minuta cestom je prošao 21 kamion, dok su u drugom jednosatnom razdoblju evidentirali još 27.
Nije riječ o službenom ni cjelodnevnom prometnom istraživanju, ali mještani smatraju da brojke dovoljno jasno pokazuju razmjere prometa kroz njihovo selo. Deset kamiona, koliko ih je studija predviđala tijekom cijeloga dana, prema njihovu opažanju, prođe za manje od pola sata.
– Ovi podaci ukazuju na kontinuiran i intenzivan teretni promet koji višestruko premašuje procijenjenih maksimalnih deset kamiona dnevno. Iz promatranih razdoblja proizlazi prosjek od približno 18 kamiona na sat, što upućuje na znatno veće opterećenje od onoga na kojem su se temeljile ranije procjene buke, prašine i vibracija – ističu.
Jedno od proširenja kako bi se kamioni mogli mimoilaziti
Odgovarajući na njihove primjedbe, Cemex je potvrdio da mu je ministarstvo nadležno za rudarstvo tijekom dijela 2025. i 2026. privremenim odobrenjima omogućilo eksploataciju do 290.000 kubičnih metara godišnje, gotovo četiri puta više od količine utvrđene važećom lokacijskom dozvolom. Zbog povećane eksploatacije, navode iz tvrtke, u tom je razdoblju bio pojačan i prijevoz sirovine.
– Od posljednjeg kvartala 2026. godine eksploatacija će se ponovno odvijati u količinama predviđenima važećom lokacijskom dozvolom, odnosno unutar preostale količine od približno 18.750 kubičnih metara do kraja godine – kazao je Marijan Vuko, direktor cementnih operacija i član Uprave Cemexa Hrvatska.
Iz Cemexa odbacuju tvrdnje da nisu poštovali mjere iz Studije utjecaja na okoliš. Objašnjavaju da je studija iz 2015. izrađena za tadašnjeg nositelja zahvata, tvrtku Asfalt AB, dok je Cemex eksploatacijsko polje preuzeo 2023. godine, zajedno s postojećom dokumentacijom, pravima i obvezama.
– Navedenim rješenjem nisu propisane mjere praćenja prometa ni ograničenja broja teretnih vozila na prometnicama izvan eksploatacijskog polja. Slijedom toga, ne može se govoriti o nepoštivanju mjera zaštite okoliša na temelju navoda o prometu teretnih vozila – odgovorili su iz tvrtke.
Cemex odbacuje i tumačenje mještana da se novim postupkom pokušava naknadno ozakoniti ono što se već događa na terenu. Tvrde da se izmjena ne traži zbog nepoštivanja postojećeg zahvata ni radi naknadnog usklađivanja stvarnog stanja, nego zbog planiranja budućeg razvoja eksploatacijskog polja.
Građanska inicijativa odgovara da broj od deset kamiona nije bio usputna napomena, nego važna pretpostavka na kojoj su izračunani prometni utjecaji i emisije duž prometnog pravca.
– Činjenica da u rješenju nije propisano kontinuirano praćenje prometa ne znači da prometni utjecaji nisu bili dio procjene. Ako su zaključci o prihvatljivosti zahvata doneseni na temelju najviše deset kamiona dnevno, višestruko povećanje tog prometa predstavlja promjenu jedne od ključnih pretpostavki na kojima je procjena bila zasnovana – odgovaraju iz inicijative.
Cemexova potvrda da je eksploatacija bila privremeno povećana na 290.000 kubičnih metara za njih je otvorila dodatna pitanja. Odobrenja na koja se tvrtka poziva nisu pronašli u javno dostupnom Jedinstvenom informacijskom sustavu mineralnih sirovina, a nisu navedena ni među dokumentima na kojima se temelji novi elaborat.
– Ovakav odgovor opravdano otvara sumnju da javnosti nisu pružene potpune i transparentne informacije o stvarnom opsegu eksploatacije, pravnoj osnovi njezina privremenog povećanja te posljedičnom povećanju teretnog prometa. Posebno zabrinjava ako se istodobno tvrdi da je povećana eksploatacija bila uredno odobrena, a ne navodi se niti jedan konkretan akt kojim je to bilo dopušteno – poručuju.
Traže objavu privremenih odobrenja, njihove pravne osnove i odgovor na pitanje je li prije povećanja eksploatacije proveden odgovarajući okolišni postupak. Žele znati i koliko je kamiona dnevno prometovalo u tom razdoblju te na temelju kojeg su broja vozila izračunavane emisije uz prometni pravac.
Zbog sumnje u prekomjernu eksploataciju i moguće nepoštivanje okolišnih uvjeta podnesene su prijave Državnom inspektoratu i Ministarstvu gospodarstva. Prijavljeno je i moguće nepoštivanje radnog vremena.
Kontaktirali smo Državni inspektorat i pitali jesu li postupali po prijavama.
– Inspekcija zaštite okoliša i rudarska inspekcija Državnog inspektorata sukladno planu rada obavit će inspekcijski nadzor na lokaciji. Tek po okončanju inspekcijskog nadzora možemo pružiti više informacija – odgovorili su nam.
U međuvremenu se odlučuje treba li za planirano povećanje provesti cjelovitu procjenu utjecaja na okoliš i izraditi novu studiju. Građanska inicijativa smatra da postojeći elaborat za odluku takvih razmjera nije dovoljan.
Cemex se poziva na manji ugljični otisak
Iz Cemexa naglašavaju da se zahtjev za povećanim opsegom rada ne odnosi na proširenje granica eksploatacijskog polja. Za postojeći zahvat, kažu, već su provedeni procjena utjecaja na okoliš i drugi potrebni postupci, izdana je lokacijska dozvola te potvrđen Glavni rudarski projekt.
– Predmet postupka nije proširenje granica eksploatacijskog polja, već izmjena postojećeg Glavnog rudarskog projekta koja obuhvaća povećanje površinskog kopa, produbljenje eksploatacije te povećanje godišnje eksploatacije unutar već odobrenog eksploatacijskog polja i potvrđenih rezervi mineralne sirovine – odgovorio je Marijan Vuko.
Potrebu za povećanjem Cemex povezuje s dugoročnim ciljevima smanjivanja emisija CO2 u proizvodnji cementa. Osoje je, tvrde, izvor sirovine koja omogućuje proizvodnju cementa s manjim ugljičnim otiskom, u skladu s europskim klimatskim i regulatornim zahtjevima.
Inicijativa odgovara da nepromijenjene granice ne znače i nepromijenjen utjecaj na okoliš.
– Činjenica da se ne mijenjaju granice eksploatacijskog polja sama po sebi ne znači da se ne radi o značajnom povećanju opsega i intenziteta zahvata – ističu.
Od Cemexa traže konkretan izračun koliko bi se emisije CO2 smanjile, kojom je metodologijom to utvrđeno te jesu li u ukupnu bilancu uključene dodatne emisije nastale eksploatacijom, miniranjem, preradom i prijevozom višestruko veće količine kamena.
– Samo pozivanje na europske klimatske ciljeve ne može predstavljati dokaz da je povećanje eksploatacije nužno niti da je prihvatljivo. Potrebno je usporediti klimatske koristi s dodatnim utjecajima na lokalno stanovništvo, promet, kvalitetu zraka, buku, krajobraz, vode i krški okoliš – navode.
Sve je, smatraju, počelo 2014. godine
Za mještane Konjskog priča nije počela Cemexovim elaboratom iz 2026., nego odlukom Splitsko-dalmatinske županije iz prosinca 2014. godine. Njome je područje brda Osoje iz II. prebačeno u IV. zonu sanitarne zaštite izvorišta, u kojoj su ograničenja za pojedine industrijske zahvate znatno blaža.
Odluka je objavljena u Službenom glasniku Županije, ali je izostalo šire javno objašnjenje zbog čega je režim zaštite tog područja ublažen.
– U prvom redu zanima nas što je dovelo do promjene zona zaštite izvorišta, na temelju kojih je stručnih i hidrogeoloških podataka ta promjena provedena te je li ona imala za posljedicu otvaranje prostora za razvoj industrijske zone Blaca 2 – poručuju iz inicijative.
Zone sanitarne zaštite izvorišta
To smo pitanje postavili Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja nas je uputila na Hrvatske vode. Njihov odgovor na to pitanje do zaključenja ovog teksta nismo dobili, ali su nam poslali mišljenje o zahtjevu Cemexa za povećanjem eksploatacije.
– Na predmetni zahtjev Hrvatske vode izdale su mišljenje u kojem je utvrđeno da podaci i procjene sadržani u dostavljenom Elaboratu zaštite okoliša nisu dostatni za cjelovitu ocjenu značaja i opsega mogućih utjecaja zahvata na okoliš. S obzirom na višestruki porast kapaciteta eksploatacije i značajno produbljenje površinskog kopa, Hrvatske vode dale su mišljenje da se utjecaji predmetnog zahvata ne mogu dostatno sagledati u okviru postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš te je potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, uključujući izradu Studije o utjecaju zahvata na okoliš – odgovorili su iz Hrvatskih voda.
Time su potvrdili da postojeći elaborat nije dostatan za cjelovitu ocjenu mogućih utjecaja te da je potrebno provesti puni postupak procjene utjecaja na okoliš i izraditi novu studiju.
Građanska inicijativa traži i da se utvrdi predstavlja li 'Mikrozoniranje istražnog prostora Osoje' iz 2014. godine detaljno namjensko vodoistraživanje koje zahtijeva Prostorni plan uređenja Grada Solina.
Čak i ako je dokument bio dovoljna podloga za tadašnji zahvat, pitaju se može li se na njemu temeljiti današnji plan koji predviđa produbljenje kopa za 60 metara i više nego peterostruko povećanje godišnje eksploatacije.
Promet računali na cesti kojom kamioni ne prolaze?
Sporan im je i način na koji je povećanje prometa obrađeno u novom elaboratu koji je naručio Cemex. Procjena se oslanja na brojačko mjesto Dugopolje-sjever na ŽC6260, gdje prosječni godišnji dnevni promet iznosi 4.821 vozilo. No, ističu, to mjesto nije na trasi kojom se prevozi kamen iz Osoja.
Kao relevantno navode brojačko mjesto Dugobabe na ŽC6115, gdje su evidentirana prosječno 726 vozila dnevno, odnosno 777 tijekom ljeta. Prema njihovu izračunu, dodatna 284 prolaska povećala bi promet za približno 39 posto u odnosu na godišnji i gotovo 37 posto u odnosu na ljetni prosjek.
– Korištenjem brojačkog mjesta s višestruko većim ukupnim prometom dobivaju se umjetno umanjeni postotni udjeli prometa povezanog s Osojem. Podaci sa stvarne trase kroz Konjsko pokazuju bitno drukčiju sliku – poručuju.
Iz Cemexa odgovaraju da se primjedbe na korištene prometne podatke, brojačka mjesta i pretpostavke odnose na stručna pitanja koja su sastavni dio elaborata.
– Elaborat je izradio ovlašteni stručni izrađivač u skladu s pravilima struke. Primjerenost korištenih podataka, prometnih pretpostavki i metodologije ne ocjenjuje Cemex Hrvatska kao nositelj zahvata, nego nadležna tijela tijekom postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Svrha tog postupka upravo je stručna i neovisna provjera elaborata te ocjena jesu li korišteni podaci i metodologija odgovarajući i postoji li potreba za dodatnim pojašnjenjima ili dopunama – odgovorili su iz Cemexa.
U elaboratu za Solin pronašli Prostorni plan Omiša
Dok se Cemex poziva na stručnost ovlaštenog izrađivača, mještani dovode u pitanje pouzdanost njegova elaborata. Tvrde da su u njemu pronašli dijelove koji se uopće ne odnose na Osoje kod Solina, nego na drugi kamenolom.
Naime, u dokumentu koji se odnosi na Osoje kod Solina na jednom je mjestu naveden Prostorni plan uređenja Grada Omiša. Građanska inicijativa tvrdi i da je iz elaborata za eksploatacijsko polje Osoje-Omiš preuzet podatak prema kojem su najbliži speleološki objekti udaljeni više od 2,8 kilometara.
Prema njihovu mišljenju, nije riječ samo o bezazlenoj pogrešci u nazivu. Podaci o prostornom planu i udaljenosti speleoloških objekata izravno su povezani s procjenom mogućeg utjecaja zahvata na prostor, krško podzemlje i podzemne vode.
– Navođenje pogrešnog prostornog plana otvara ozbiljno pitanje točnosti i pouzdanosti podataka korištenih pri izradi elaborata. Postavlja se pitanje u kojoj je mjeri riječ o novoj i neovisnoj analizi konkretne lokacije, a u kojoj o preuzimanju sadržaja iz ranijeg dokumenta – poručuju iz inicijative.
Traže provjeru cijele prostorno-planske i stručne podloge te jasno navođenje podataka koji su doista prikupljeni za Osoje kod Solina.
Četiri metra ceste za stotine prolazaka
Vraćajući se na problem neadekvatnih i preopterećenih prometnica, ističu kako se sav promet iz kamenoloma trenutačno odvija nerazvrstanom cestom, odnosno Ulicom Podi kroz Konjsko, koja je široka između četiri do četiri i pol metra. Mještani tvrde da se dva teška vozila na njoj ne mogu sigurno mimoići, nego se moraju sklanjati na okolna zemljišta.
– Zaštita stanovnika ne može se svesti samo na pitanje može li cesta fizički ‘progutati’ određeni broj kamiona. Potrebno je sagledati posljedice za sigurnost, buku, kvalitetu zraka, prašinu, vibracije, zdravlje i kvalitetu života. Posebno je neprihvatljivo takvo opterećenje planirati kroz naselje u kojem se svakodnevno kreću djeca, pješaci i biciklisti, uključujući područje u neposrednoj blizini škole – ističu iz inicijative.
Još jedno improvizirano proširenje za mimoilaženje kamiona uz sam rub bare Zukva
Cemex odgovara da je planirano povezivanje Osoja s brzom cestom preko spoja na tunel Konjsko. Zahtjevi za takvo rješenje upućeni su Općini Klis i Gradu Solinu, a kamen bi se cestovnom mrežom prevozio prema području Svetog Jurja i Svetog Kaje, čime bi se izbjegao prolazak kroz naselja.
Iz Cemexa su istaknuli kako ni sami ne znaju kojom bi se trasom dolazilo do tunela, u kojoj je fazi projekt, tko bi ga gradio i financirao te kada bi mogao biti realiziran jer prometno rješenje nije u njihovoj nadležnosti.
– Do eventualne realizacije tog prometnog rješenja prijevoz iz Osoja i gospodarske zone Blaca 2 koristi postojeću mrežu, uključujući Ulicu Podi. Njezin kolnik širok je približno četiri metra, zbog čega je fizički nemoguće sigurno mimoilaženje teretnih vozila s automobilima, pješacima ili drugim kamionima – upozoravaju mještani.
Aktivni ponori nadomak kamenoloma
Najveći strah stanovnika odnosi se na moguće posljedice za krški hidrološki sustav i izvorišta pitke vode.
U blizini kamenoloma nalaze se Veliki i Mali ponor, kojima tijekom zimskih mjeseci otječu velike količine vode iz Konjskog polja. Označeni su i na službenoj topografskoj karti Državne geodetske uprave.
U elaboratu se, s druge strane, navodi da unutar eksploatacijskog polja nisu evidentirani speleološki objekti te da su najbliži udaljeni više od 2,8 kilometara.
– Radi se o izrazito krškom području povezanom sa slivom izvorišta Jadra i Žrnovnice. Hidraulička povezanost ponora s podzemnim vodonosnikom ne može se pretpostaviti, ali se ne može ni isključiti bez odgovarajućih hidrogeoloških istraživanja – upozoravaju iz inicijative.
Ponori u Konjskom polju - udaljenost od EP Osoje
Procjena dubine podzemnih voda, navode, također nije dobivena mjerenjima na samom Osoju, nego usporedbom s dubokim bušotinama u Dugopolju, Konjskom, Gizdavcu i Biskom. Prema elaboratu, podzemna voda u sušnom razdoblju može biti na dubini od oko 300 metara, a tijekom velikih voda između 150 i 200 metara.
Inicijativa zato traži trasiranje ponora, postavljanje piezometarskih bušotina na području kopa i neposredna mjerenja, posebno tijekom velikih voda. Žele da se ispita i moguć utjecaj miniranja na pukotine i podzemne tokove.
– Bez mjerenja na području kopa nije moguće pouzdano utvrditi stvarnu dubinu, sezonske promjene i smjer kretanja podzemnih voda. Ostaje neizvjesno postoji li mogućnost presijecanja lokalnih vodonosnih struktura, prodora vode u kop ili poremećaja postojećih tokova – navode.
Osoje nije jedini zahvat u Blacama 2
Na području gospodarske zone Blaca 2 već postoji asfaltna baza, planira se još jedna, izdana je građevinska dozvola za betonaru, a izdane su i dozvole za gospodarenje građevinskim otpadom.
Ministarstvo gospodarstva raspisalo je i natječaj za istraživanje prostora za novi kamenolom, no inicijativa još nije dobila odgovor u kojoj je fazi taj postupak.
– Eksploataciju kamena, asfaltne baze, betonaru, obradu otpada, drobljenje materijala, miniranje i intenzivan teretni promet nije moguće promatrati izolirano. Pojedinačna procjena svakog zahvata ne daje cjelovitu sliku stvarnog opterećenja prostora – ističu te traže da nadležna tijela pri donošenju odluke uzmu u obzir njihov zajednički utjecaj.
Traže zajedničku analizu buke, prašine, vibracija, emisija i prometa te njihova utjecaja na zrak, vode, tlo, prirodu i kvalitetu života.
Problem vide i u analizi kvalitete zraka, koja se temelji na mjerenjima od veljače do lipnja. Srpanj i kolovoz, najtopliji i najsuši mjeseci, nisu obuhvaćeni. Inicijativa zato traži cjelogodišnje podatke, analizu dominantnih vjetrova i modeliranje širenja čestica PM10 i PM2,5 prema Konjskom.
Posljedice su u Klisu, ali Općina nije među sudionicima
Unatoč tome što se prometno i drugo opterećenje izravno osjeća u Konjskom, inicijativa upozorava da Općina Klis nije navedena među tijelima uključenima u postupak.
– Utjecaj zahvata ne prestaje na granici Grada Solina. Buka, vibracije, prašina, emisije i intenzivan kamionski promet ne zaustavljaju se na administrativnoj granici, nego se izravno osjećaju na području Općine Klis, osobito u Konjskom – naglašavaju naši sugovornici.
Kako smo već napisali, premda nije bila uključena u proceduru, Općina Klis svejedno je kao zainteresirana strana poslala negativno mišljenje o elaboratu.
Građanska inicijativa Konjsko zahtijeva da se sadašnji elaborat odbaci kao nedostatna podloga te provede cjelovita procjena utjecaja na okoliš. Traže novu studiju, ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, neovisna hidrogeološka istraživanja i rješavanje prometnog pristupa.
– Doselili smo se u Konjsko jer smo željeli miran život i sigurno okruženje za djecu. Umjesto toga, dobili smo tegljače koji svake dvije do tri minute jure kroz selo, i tako deset do 12 sati dnevno, miniranja koja osjećamo poput potresa i stalnu buku iz kamenoloma. Ako se ostvare planovi za daljnji razvoj industrije u zoni Blaca 2, gdje su predviđeni betonara, asfaltne baze i kamenolomi, bojimo se da će život ovdje postati nepodnošljiv. Zbog svega toga razmišljamo o prodaji kuće dok još ima određenu vrijednost – kazala nam je mještanka Konjskog.
Dok se odluka o budućnosti Osoja krije među stotinama stranica stručnih elaborata, rješenja i službenih objava, ljudi u Konjskom njezine posljedice ne moraju zamišljati. Dovoljno im je pogledati kroz prozor, poslušati tutnjavu kamiona i izići na cestu kojom svakodnevno šalju djecu u školu.
Da se nisu organizirali, prionuli poslu i probili kroz stotine stranica dokumentacije, istekao bi rok za očitovanje, a da se u postupku uopće nije čuo glas ljudi koji će posljedice te odluke najizravnije osjećati. Za mještane Konjskog ovo nije samo pitanje povećanja eksploatacije, nego odluka koja će najkraće iduća dva desetljeća utjecati na to kako će živjeti, kojim će cestama slati djecu u školu i što će biti od prostora koji zovu svojim domom.
