Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: HGK HGK: Aktivirati domaću radnu snagu i privući obrazovanije strance

HGK: Aktivirati domaću radnu snagu i privući obrazovanije strance

U Hrvatskoj oko 110 tisuća stranih radnika, a svega 1 posto njih ima visoku stručnu spremu

Najveći izazov hrvatskim poduzetnicima  i glavni ograničavajući faktor za brži rast i razvoj nacionalne ekonomije je nedostatak kvalificirane radne snage, zbog čega je potrebno promijeniti obrazovnu strukturu i privući strane radnike višeg stupa obrazovanja, zaključeno je na 2. sjednici Gospodarskog vijeća HGK Komore Zagreb.

Grad Zagreb i Zagrebačka županija, kao gospodarski najsnažnija područja u zemlji, imaju veliku potrebu za zapošljavanjem, a danas zapošljavaju i najviše stranih radnika. Poslodavcima koji posluju na ovom području od početka godine odobrene su dozvole za 15 tisuća radnika iz trećih zemalja, što je gledajući po županijama najviše u RH.

Ukupno je u Hrvatskoj oko 110 tisuća stranih radnika, a svega 1 posto njih ima visoku stručnu spremu.

'Bitno je da strani radnici nauče osnove hrvatskog jezika, treba ih što kvalitetnije uvesti u posao i pomoći im da se što prije integriraju u društvo. U tome svoj doprinos daje i Hrvatska gospodarska komora kroz integracijski program Welcome to Croatia, prvi takav u Hrvatskoj. Istovremeno, važno je prepoznati skupine čiji potencijal nije iskorišten, a čijom bi se aktivacijom umanjio problem nedostatka radne snage. Kroz programe dodatnih edukacija i prekvalifikacija, ključno je potaknuti uključivanje na tržište rada dugotrajno nezaposlenih osoba, stvoriti uvjete da u većem broju mogu raditi studenti, učenici i umirovljenici, u oblicima koji odgovaraju njihovim potrebama. Naš cilj je inkluzivno tržište rada koje omogućuje svima da ostvare svoj potencijal te da se istovremeno osigurava gospodarski rast i razvoj naše zemlje', kazao je Josip Zaher, predsjednik Komore Zagreb.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić održao je prezentaciju Hrvatsko tržište rada - ograničenja, izazovi i mogućnosti, tijekom koje je iznio dugoročne trendove, istaknuo određene izazove i naglasio nužnost aktivnog promišljanja situacije na tržištu rada od strane svih dionika, uključujući i nositelje ekonomske politike.

'Tržište rada na strani ponude uglavnom odražava demografske trendove koji su po svojoj prirodi dugoročni, no nagli porast zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj sugerira da su određene prilagodbe moguće već i u kratkom do srednjem roku. S druge strane, povoljni recentni gospodarski rezultati generiraju snažnu potražnju za radnom snagom, kao temeljnim proizvodnim čimbenikom'“, kazao je guverner Vujčić.

U zadnjih 10 godina na hrvatskom tržištu rada prisutan je trend kontinuiranog rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti, kao i rasta plaća.

'RH, unatoč svim izazovima, unatrag nekoliko godina doživjela je pozitivne trendove na tržištu rada. Bilježimo nikad veći broj zaposlenih, nikad manji broj nezaposlenih, kontinuirani rast plaća. Kontinuirano ulažemo u tržište rada, a samo kroz mjere aktivne politike zapošljavanja, Vlada RH na godišnjoj razini osigurava 130 milijuna eura. Kako bismo odgovorili na sve brže promjene na tržištu rada, uveli smo i sustav vaučera za cjeloživotno obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba u područjima zelene i digitalne tranzicije za što je Vlada osigurala 60 milijuna eura', istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš.

U sklopu sjednice GV-a Komore Zagreb održan je panel na kojem su sudjelovali državni tajnik Ivan Vidiš, glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja, glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić i prokurist Kamgrada Dragutin Kamenski.

Razgovaralo se o tome u kojoj će mjeri utjecaj automatizacije rada i tehnološki napredak kompenzirati nedostatak radne snage te kako će se rješavati problem nedostatka visokokvalificiranih radnika - u kojim državama ćemo ih tražiti i kako ćemo priznavati njihove kvalifikacije. Zapošljavanje velikog broja stranaca izazov je za tvrtke, potrebna su znatna sredstva i složena organizacija poslovanja, iskustva su poslodavaca.

Što se tiče povratka iseljenih, sudionici panela složili su se da je najizglednije da će se u Hrvatsku vraćati oni koji su odselili u zadnjih desetak godina. Razgovaralo se i uključivanju umirovljenika na tržište rada, a jedan od prijedloga poduzetnika je da se omogući veća fleksibilnost kod njihova zapošljavanja, ali i općenito kod povremenog rada.

Najsnažnija gospodarstva u zemlji

Poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji najsnažnija su gospodarstva u zemlji. Grad Zagreb ostaje vodeći po svim gospodarskim pokazateljima s udjelom od 48,9 posto ukupnih prihoda svih poduzetnika u Hrvatskoj, 33,2 posto ukupnog broja poduzetnika, 38,4 posto svih zaposlenih, 38,4 posto ukupnog hrvatskoj izvoza, 52,7 posto neto dobiti svih hrvatskih poduzetnika, pokazuju podaci FINA-e.

Zagrebačka županija slijedi Zagreb u rezultatima poslovanja, zauzimajući  prema ukupnim prihodima poduzetnika i prosječnoj mjesečnoj neto plaći visoko drugo mjesto, prema izvozu, broju zaposlenih i ostvarenoj neto dobiti  treće mjesto, dok je po broju poduzetnika rangirana na 5. mjesto među županijama.

U ove dvije županije, gospodarski najrazvijenijem području Hrvatske, sjedište je 40 posto hrvatskih poduzetnika koji iskazuju 46,4 posto neto dobiti, ostvaruju 56,5 posto ukupnih prihoda i 49,6 posto izvoza svih poduzetnika u RH, s udjelom od 45  posto u broju zaposlenih. 

Vaša reakcija na temu