Čelnici devet mediteranskih članica Europske unije na summitu MED9 u Splitu razgovarali su o sigurnosnim, gospodarskim i geopolitičkim izazovima koji povezuju Mediteran i Europsku uniju. Jedna od poruka domaćina, premijera Andreja Plenkovića bila je da Mediteran treba prestati promatrati prvenstveno kao prostor ranjivosti te ga prepoznati kao stratešku prednost za konkurentnost i otpornost Europske unije.
U raspravama su otvorena pitanja sigurnosti i migracija, energetske sigurnosti i diversifikacije opskrbe, konkurentnosti europskog gospodarstva, zaštite okoliša i upravljanja vodama te demografskih izazova. Dio razgovora odnosio se i na odnose Europske unije s državama južnog susjedstva te provedbu Pakta za Sredozemlje.
Posebno mjesto zauzela je geopolitička situacija na Bliskom istoku. Tijekom radnog ručka čelnici su razgovarali o političkim i gospodarskim izgledima u toj regiji te suradnji s regionalnim partnerima. U tom dijelu summita sudjelovao je i jordanski prijestolonasljednik Al Hussein bin Abdullah II., dok je na raspravi o održivom i prosperitetnom Mediteranu sudjelovao knez Albert II. od Monaka.
Razgovaralo se i o širem europskom sigurnosnom kontekstu, uključujući rusku agresiju na Ukrajinu, hibridne prijetnje, nestabilnost na Bliskom istoku, migracijske tokove i posljedice geopolitičkih kriza na cijene energije, opskrbne lance i europsku konkurentnost.
Plenković je summit iskoristio i za bilateralni razgovor s Emmanuelom Macronom. Tema njihova sastanka bili su novi Višegodišnji financijski okvir EU-a, diversifikacija energetske opskrbe, proširenje Europske unije i stanje na jugoistoku Europe, uz nastavak hrvatsko-francuske suradnje u gospodarstvu, obrani i sigurnosti.
Na summitu su, osim čelnika MED9, sudjelovali predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa i povjerenica Dubravka Šuica.
Uoči završne konferencije za medije prema rasporedu i broju govornica bilo je jasno da na pitanja novinara neće odgovarati francuski predsjednik Macron ni grčki premijer Kyriakos Mitsotakis. Naime, kako je već objavio Dalmatinski portal, francuski predsjednik Macron se prošetao centrom Splita taman do se doržavala zajednička konferencija za medije.
Premijer Andrej Plenković na završnoj je konferenciji iznio nekoliko glavnih ocjena o sastanku devet mediteranskih članica Europske unije.
– Ovih devet zemalja čini trećinu članica Europske unije, okuplja ukupno 205 milijuna ljudi, 45 posto stanovništva Europske unije i 41 posto BDP-a. Iz naših zemalja dolaze čak 293 zastupnika u Europskom parlamentu. Za Hrvatsku je posebno važno da u nacionalnoj dimenziji osvijestimo da je naša ukupna robna razmjena u 2025. godini s osam zemalja MED9 bila veća od 20 milijardi eura.
Kada gledamo ukupnu razmjenu sa zemljama Europske unije, to je skoro 52 posto, udio je skoro 40 posto. A kada gledamo ukupnu robnu razmjenu MED9, ona iznosi 70 milijardi eura s ovih osam zemalja, odnosno 38 posto. To govori o političkom, ali i ekonomskom značaju suradnje upravo u okviru ovoga formata – rekao je Plenković na početku konferencije.
Hrvatsko predsjedanje MED9 odvijalo se pod sloganom 'Za sigurniju, održiviju i otporniju suradnju na Sredozemlju'. Istaknuo je kako je njime sažet niz prioriteta: sigurnost, stabilnost, zaštita mora i okoliša te otpornost gospodarstava, kritičnih sustava i zajednica.
Naveo je kako je današnja Splitska deklaracija dobro sažela sadržaj rasprave, ali i cjelogodišnju suradnju koja se odvijala kroz različite formate ministarskih sastanaka.
– Prvi dio naše rasprave vodili smo o temama koje su vezane uz pripreme Europskog vijeća idućega tjedna, gdje su teme višegodišnjeg financijskog okvira, pitanja proširenja, pitanja sigurnosti, Ukrajine, kao i situacije na Bliskom istoku. Osvrnuli smo se i na energetsku suradnju i načine kako zajednički odgovoriti na različite cijene energenata, što je također dominiralo našom raspravom.
Kada je riječ o održivosti, zajednički smo govorili o svim naporima koji se tiču očuvanja prirodnih resursa na Mediteranu. Posebno je važno da to podrazumijeva čistu energetsku tranziciju, jednako tako i našu ribarstvenu politiku i zaštitu ribljeg fonda – nabrojao je premijer Plenković.
Istaknuo je kako je posebno važno bilo i otočne dijelove država staviti u fokus te život na njima učiniti što ravnopravnijim.
Razgovarali su i o situaciji na Bliskom istoku, posljedicama rata, Iranu, situaciji u Izraelu i Palestini, predstojećim izborima te nemogućnosti izlaska energenata na tržište kroz Hormuški tjesnac, kao i o novim napetostima koje sada uključuju i Saudijsku Arabiju.
– Smatram da smo po svim ovim temama dotaknuli sve ono što je danas bitno početkom listopada. Ovo se sve odvija i na treću godišnjicu Hamasovog napada na Izrael, kada je ubijeno više od 1.200 ljudi. Nažalost, nakon toga je u ove tri godine ubijeno 73.000 Palestinaca, osobito u Gazi.
Izrazili smo žaljenje zbog svih ovih žrtava i založili se za mir i svu potrebnu pomoć u smislu stabilizacije prilika i u tom su pogledu komentari našeg jordanskog kolege bili itekako korisni – poručio je Plenković i zahvalio svima na sudjelovanju u summitu.
Rekao je kako je stekao dojam da su svi bili zadovoljni, čak više nego što je očekivao, te je istaknuo da je Split tako djelovao na njih.
Novinari iz drugih svoja pitanja čelnicima Portugala, Malte, Cipra, Italije i Slovenije su usmjerili na visoku cijenu energenata, ali najčešće na problemima migrantske krize.
– Teme kojih smo se dotaknuli pokazuju koliko je važno pridavati pozornost južnim obalama, pogotovo kada svi zajedno gledamo prema istoku. Ne smijemo zaboraviti da je jug jednako važan – poručila je talijanska premijerka Giorgia Meloni.
Predsjednik Vlade Slovenije Janez Janša je također odgovorio na pitanje ilegalnih migracija.
– Migracije su itekako bile tema razgovora. Pozdravljamo primjenu Pakta vezanog uz migracije i stabilnost, koji je ljetos stupio na snagu i već pokazuje određene rezultate. Svjesni smo da je broj nezakonitih prijelaza na zapadnom Sredozemlju značajan, ali se smanjuje. Što se tiče balkanske rute, situacija je drugačija. Do provedbe Pakta brojke se nisu smanjivale pa treba nešto učiniti. Imamo problema s prijelazima kroz Sarajevo i Beograd. Razgovarali smo o tome s premijerom Plenkovićem i Meloni, jer to utječe na sve nas.
Naravno da su zemlje koje dijele vanjsku granicu više izložene i opterećene tim problemom, ali mi smo spremni pomoći jer želimo snažnu kontrolu naših vanjskih granica i smanjiti kontrolu unutarnjih granica. Zbog toga je Schengen i uveden - rekao je Janša, no uz problem migracije je spomenuo i problem demografije.
- Imamo 200 milijuna ljudi, a svakoga dana sve nas je manje. Tu je riječ o mortalitetu i natalitetu, a rezultat je negativan. Svakoga dana, gledajući brojke, gubimo jednu manju lokalnu zajednicu. Kada se to događa, ne možemo graditi zidove na granicama. Koliko god visoki bili, to nije djelotvorno. Zato je demografija jedna od najvažnijih tema - podvukao je slovenski lider na summitu.
