Presuda kojom se vlasniku poljoprivrednog zemljišta omogućuje prolaz do njegovog maslinika na Marangunićevom šetalištu je postala pravomoćna. Tim povodom predsjednik i članovi Udruge vlasnici zemljišta na Marjanu su upravo na tom mjestu održali konferenciju za medije, kako bi pokazali javnosti o čemu se radi. Vlasnik je dobio na sudu Javnu ustanovu za upravljanje park šumom Marjan koja mu je u prošlom mandatu ukinula to pravo. Uz Marangunićevo šetalište nalazi se njegov maslinik, 5 hektara površine. Predsjednik udruge Ivan Peršić je pokazao i ostatak iščupanog znaka, uklonjenog prije dvije godine, otkada traje borba vlasnika za svoje pravo.
- Posljednjih 30 godina je parkirao svoje vozilo ispod ove stare masline. Za vrijeme mandata prošlog gradonačelnika Ivice Puljka ravnatelj Javne ustanove Marko Pejnović, prema sudskoj presudi, na nezakonit način, uskratio pravo pristupa svojoj zemlji. Sud je vratio sve u početno stanje, prije nego što se našem vlasniku smetao posjed, i to je jedna velika pobjeda za nas - kazao je Peršić. Istaknuo je kako ova odluka suda jako znači vlasnicima.
- Ukazuje nam da se ne može tek tako proizvoljno uskraćivati vlasnicima prilaz koje su koristili desetljećima. Ovo je velika pobjeda za nas, presedan i smjernice i Gradu i svima drugima ako im padne na pamet uskraćivati prolaz do naše zemlje - kazao je.
Rekao je i da je dio Marangunićevog šetališta u GUP-u pješački pravac, ali da je u stvarnosti je nerazvrstana cesta Splita.
- Važno je naglasiti da vlasnik uopće ne bi morao koristiti ovu cestu do svoga zemljišta da se, kako je predviđeno protupožarnim elaboratom, temeljnim dokumentom za zaštitu Marijana od požara, probila ulica Pod kosom. Tada bi on s donje strane pristupao svojoj zemlji. Međutim, prošla vlast, iako je četiri godine imala elaborat procjene ugroženosti od požara, nije ga htjela usvojiti - istaknuo je. Smatra da su ga godinama držali u ladici, a da namjerno nisu ništa napravili.
- Zašto? Zato što bi kad bi probijanjem ulica, obje na južnim padinama Meja u poljoprivrednoj zoni, dali nama vlasnicima upravo ono što su nam željeli uskratiti, a to je pristup. Također, kaže da se treba probiti hidrantska mreža, što znači da bi mi suvlasnici dobili i pristup i vodu za baviti se poljoprivredom, a oni to nikako nisu željeli - zaključio je.
Pokazao je i sliku iz elaborata uz pojašnjenje da su crveno obojena najkritičnija područja, rubni dijelovi između poljoprivrede i šume. Izlaganje je završio zaključkom da je prethodna vlast radije izabrala neusvajanje plana i dovesti Marjan u ugrozu, nego vlasnicima dozvoliti pristup.
Vlasnik zemljišta koji se izborio za pristup nije mogao doći, kako je rekao, zbog emocionalnog stanja, pa je njegovo pismo pročitano.
- U svoje polje nisam počeo dolaziti jučer, niti prije godinu dana. Tamo dolazim desetljećima. Tim sam putem prolazio, dovozio alat, i brinuo se o prostoru koji je moja obitelj ostavila meni, kao što su ga prije mene održavale prethodne generacije. U konačnici taj put je još uvijek dijelom i u vlasništvu moje obitelji. Pune dvije godine nezakonito mi se ograničavao pristup mom polju. Posljednjih godina osjećao sam se kao da me se pokušava uvjeriti da na Marjanu više nemam što tražiti. Kao da sam postao stranac na zemlji koju moja obitelj posjeduje stoljećima. Zato je ova sudska odluka jako važna meni, ali i svim mojim vlasnicima zemlje na Marjanu.
Važna mi je jer predstavlja potvrdu da nam se zbog netočnog tumačenja Zakona o zaštiti prirode nezakonito uskratilo pravo korištenja prometnica i prostora za parkiranje vozila. Privatno vlasništvo nije i ne može biti prijetnja zaštiti prirode. Zaštita prirode je konsenzus, dijalog i dogovor. Ova sudska odluka potvrđuje da je zakon na našoj strani i da je vlasništvo svetinja, da smo koristili te putove, da smo održavali svoje parcele i da nismo preko noći nestali samo zato što je netko odlučio da mi ne postojimo jer nas više ne želi vidjeti na Marjanu - napisao je među ostalim.
Izrazio je i nadu da će sudska odluka pogurati udrugu prema konačnom cilju, a to je da se u planskim dokumentima Grada Splita 'konačno evidentira zona tradicijske poljoprivrede na Mejama'. Kako je rekao, da se na njihovim privatnim poljoprivrednim parcelama nakon 40 godina prestane lažno planirati javna namjena.
