Napetosti povezane sa situacijom između SAD-a i Irana ponovno su u središtu pozornosti energetskih tržišta. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump odbio iranski prijedlog povezan s ponovnim otvaranjem Hormuškog tjesnaca, cijena sirove nafte ponovno je porasla. Brent je u ponedjeljak, 28. rujna, zaključio trgovanje na 105,28 dolara po barelu, dok se tijekom utorka, 29. rujna, kretao iznad 106 dolara.
Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih svjetskih energetskih pravaca. Prije aktualnog sukoba njime je prolazilo oko 20 posto svjetske opskrbe sirovom naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Iako se dio izvoza tijekom rujna oporavio, tokovi kroz tjesnac i dalje su ispod razina zabilježenih prije početka sukoba.
Inflacija i dalje povišena
Viša cijena energije može se preliti na troškove prijevoza, proizvodnje i drugih dobara te dodatno utjecati na inflaciju. Zbog toga tržišta pozorno prate hoće li skuplja nafta promijeniti očekivanja o daljnjim potezima američke središnje banke, što se može odraziti i na cijenu zlata.
Fed je u rujnu podigao ciljani raspon kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova, na 3,75 do 4 posto. U obrazloženju odluke naveo je da je inflacija i dalje povišena, dok se gospodarska aktivnost širi solidnim tempom.
U takvim uvjetima zlato je u ponedjeljak, 28. rujna, palo na 4.110,55 dolara po unci, najnižu razinu u više od sedam tjedana. Viši prinosi na američke državne obveznice i promjene u očekivanjima vezanima uz kamatne stope pritom su dodatno utjecali na tržište. U utorak se zlato oporavilo za oko 0,6 posto, na približno 4.140,10 dolara po unci.
Očekivanja tržišta
Istodobno su tržišna očekivanja pokazivala oko 70 posto vjerojatnosti povećanja kamatnih stopa na listopadskom sastanku Feda. Važno je napomenuti da je ovdje riječ o tržišnom očekivanju, a ne o odluci američke središnje banke.
'Aktualna situacija dobro pokazuje koliko su međusobno povezani različiti dijelovi financijskog tržišta. Promjena cijene nafte može utjecati na inflacijska očekivanja i kamatne stope, a time i na vrijednost dolara, prinose i cijenu zlata. Upravo zato ulagači trebaju razumjeti ulogu koju zlato može imati u portfelju i pojedinačne dnevne promjene promatrati u tom širem kontekstu, a ne izolirano', ističu iz Auro Domusa.
U idućem razdoblju pozornost će biti usmjerena na nove američke gospodarske podatke, posebno pokazatelje inflacije i tržišta rada, ali i na daljnje kretanje cijene energije. Geopolitička situacija također će ostati jedan od čimbenika koji mogu utjecati na potražnju za zlatom.
'Za ulagače je zato važno gledati dugoročnije. Zlato se može kretati različito od drugih oblika imovine i upravo zbog toga može imati ulogu u diverzifikaciji portfelja. Kratkoročne promjene sastavni su dio svakog tržišta, dok se njegova dugoročna vrijednost promatra kroz širi kontekst globalnih gospodarskih i financijskih kretanja', zaključuju iz Auro Domusa.
