U akademskoj godini 2023./2024. na sveučilišni specijalistički studij bilo je upisano 2.216 studenata. Od ukupnog broja studenata na Sveučilištu u Zagrebu upisano ih je 76,9 %, na Sveučilištu u Osijeku 10,0 %, na Sveučilištu u Rijeci 8,5 %, na Sveučilištu u Splitu 2,5 %, na Libertas međunarodnom sveučilištu 1,3 %, a na Sveučilištu u Slavonskom Brodu te na Sveučilištu u Puli − Pola po 0,4 %, objavio je Državni zavod za statistiku.
Među upisanim studentima sveučilišnoga specijalističkog studija više ženaUdio žena u ukupnom broju studenata bio je 1 447 (65,3%). Promatrajući po pojedinom sveučilištu, najviše je žena na Sveučilištu u Puli – Pola (90,0%), Libertas međunarodnom sveučilištu (78,6%), Sveučilištu u Osijeku (72,4%), slijede Sveučilište u Splitu (71,4%), Sveučilište u Zagrebu (65,4%), Sveučilište u Rijeci (53,2%) i Sveučilište u Slavonskom Brodu (11,1%).
Područje biomedicine i zdravstva najzastupljenije područje sveučilišnoga specijalističkog studija
Prema znanstvenim i umjetničkim područjima na koja se odnose studiji, najviše su zastupljeni područje biomedicine i zdravstva (39,7%) te područje društvenih znanosti (36,7%). Slabije su zastupljeni područje tehničkih znanosti (8,8%), interdisciplinarno područje znanosti (8,7%), područje humanističkih znanosti (2,2%), područje biotehničkih znanosti (1,8%), umjetničko područje (1,1%) i područje prirodnih znanosti (1,0%).
Najviše studenata sveučilišnoga specijalističkog studija u dobi od 30 do 34 godine
Promatrajući dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše studenata bilo je u skupini 30 – 34 godine (31,7%), a najmanje u skupini do 24 godine (0,8%). U skupini 25 – 29 godina bilo je 21,9 % studenata, u skupini 35 – 39 godina njih 17,6 %, u skupini 40 – 44 godine 13,9 %, u skupini 45 – 49 godina 8,2 %, u skupini 50 – 54 godine 4,0 %, a u skupini 55 i više godina bilo je 1,9 % studenata.
Prema prebivalištu, 97,2 % studenata imalo je prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 2,8 % izvan nje. Prema državljanstvu, od ukupnog broja studenata, 98,1 % bili su državljani Republike Hrvatske, a 1,9 % ih je imalo strano državljanstvo. Od hrvatskih državljana 95,3 % prethodno je diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 4,7 % izvan nje.
Studenti sveučilišnoga specijalističkog studija najviše zaposleni u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
Od ukupnog broja studenata, zaposlenih je bilo 98,8 %, a nezaposlenih 1,2 %. Od svih zaposlenih studenata, najveći je broj bio u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (38,7%), u području javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja (18,9%), u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (11,5%) te u području obrazovanja (8,5%). Nešto ih je manje bilo zaposleno u području financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (5,5%), u području trgovine na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikla (3,5%), u području prerađivačke industrije (3,2%), u području informacija i komunikacija (2,1%), a u svim ostalim područjima djelatnosti bilo ih je zaposleno 8,1 %.
Troškove studija uglavnom plaća poslodavac
Poslodavac je platio studij za 52,9 % studenata, 43,5 % studenata osobno je platilo studij, za 2,3 % studenata studij je financiran iz državnog proračuna, a za 1,3 % način plaćanja studija bio je u kategoriji Ostalo.
