Brojni simboli, načini provođenja slobodnog vremena, proizvodi, dizajnerski sustavi i priče iz bivše Jugoslavije i dalje pobuđuju zanimanje. Ne samo kod generacije X, koja ih je doživjela, nego i kod generacija Y i Z, koje ih poznaju samo iz priča, obiteljskih albuma, s interneta ili iz retro kulture. Zašto mladi otkrivaju jugoslavenski dizajn, modernističku arhitekturu, staru ambalažu, analognu fotografiju i priče svojih roditelja? Je li to nostalgija iz druge ruke ili potraga za nečim što suvremeni digitalni svijet sve teže nudi: autentičnošću, identitetom i osjećajem pripadnosti? I zašto se čini da mnoga dizajnerska rješenja, vizualni jezici i priče iz nekog drugog vremena danas djeluju suvremenije od mnogočega što nastaje sada? Je li jugofuturizam samo nostalgičan pogled unatrag ili možda način promišljanja budućnosti kroz ideje koje su izdržale test vremena?
Na ta pitanja odgovarali su Uroš Goričan, Boštjan Tadel te Darko i Marko Miladinović na panelu 'Jugofuturizam: Dizajn između nostalgije i budućnosti', održanom na Weekend Media Festivalu u Rovinju
Moderatorica Ida Prester pitala ih je i u kojoj mjeri danas još postoji kulturni prostor koji je nekada okupljao 20 milijuna ljudi u istoj državi. Kreativni direktor i pisac iz Slovenije Marko Miladinović rekao je:
- Poslije raspada Jugoslavije, prvi koji su počeli surađivati, bez obzira na nacionalnost, bila je mafija. Interes je bio novac, nije bilo važno jesi li Srbin, Albanac, Hrvat... Drago mi je vidjeti da je taj kulturni prostor još uvijek živ, još volimo iste glumce, filmove, sport, muziku, dizajn, arhitekturu... Lopovi su našli interes u novcu, ali očito postoji i interes za kulturni prostor koji ne može zaustaviti ni politika ni bilo tko drugi.
Slovenski književnik i scenarist Boštjan Tadel je govorio o svom romanu 'Svoboda 1980'. Radnja je smještena u početak 1980. godine, a ključni zaplet i povijesna pozadina vrte se oko datuma 20. siječnja, kada je legendarni slovenski skijaš Bojan Križaj ostvario svoju prvu pobjedu u Svjetskom kupu, što je izazvalo opće oduševljenje u zemlji. Međutim, istog dana je u Kliničkom centru u Ljubljani predsjedniku Josipu Brozu Titu amputirana lijeva noga zbog teških komplikacija s krvnim žilama.
- Bojan Križaj je napokon pobijedio, ali nije mogao slaviti jer nije bilo primjereno - rekao je Tadel.
Uroš Goričan kreativni je direktor s više od 20 godina iskustva u oglašavanju, brendingu i produkciji sadržaja, a ovom prilikom je predstavio svoj prvi roman 'Boguizanogu', djelo o odrastanju namijenjeno odraslima, duboko ukorijenjeno u kolektivnom sjećanju bivše Jugoslavije.
- Danas ima puno više izbora, što je uglavnom dobro, a prije je, kada je riječ o odrastanju, bilo više slobode. Ljudi su nostalgični za tim analognim vremenom, glazbom iz tog vremena... - naveo je Goričan.
