Slovenski premijer Janez Janša upozorio je jučer u parlamentu na porast konzumacije droga u Sloveniji, a zastupnicima je pritom pokazao i tablicu s podacima o kokainu u otpadnim vodama europskih gradova. Govoreći o slovenskim gradovima posebno je izdvojio Velenje te Domžale i Kamnik, no na tablici koju je pokazao zastupnicima nalazi se i Split.
Podaci na koje se Janša pozvao proizlaze iz najnovijeg istraživanja otpadnih voda europske mreže SCORE u suradnji s Agencijom Europske unije za droge (EUDA). Istraživanje za 2025. obuhvatilo je 115 europskih gradova iz 25 država članica EU-a, Norveške i Turske. U istraživanje su iz Hrvatske bili uključeni Zagreb i Split.
Najizraženija razlika između Zagreba i Splita vidi se kod kokaina. Prema podacima HZJZ-a, u Zagrebu je 2025. prosječna dnevna razina metabolita kokaina iznosila 568,54 miligrama na 1000 stanovnika, dok je u Splitu iznosila 308,26 miligrama. No trendovi u dva grada kreću se u suprotnim smjerovima. Zagreb je pao sa 677,38 miligrama zabilježenih 2024. godine, dok je Split porastao s 232,99 na 308,26 miligrama. Upravo je splitski rast od 75,27 miligrama, odnosno oko 32 posto, prikazan i na tablici koju je Janša pokazao u slovenskom parlamentu.
HZJZ navodi da Zagreb dugoročno, još od 2011., bilježi uzlazni trend metabolita kokaina, uz povremene padove. Najviša vrijednost izmjerena je 2024., dok je prošle godine zabilježeno smanjenje. U Splitu je, s druge strane, 2025. zabilježen rast u odnosu na prethodnu godinu.
Razlike između dva grada ne odnose se samo na kokain. Od šest analiziranih droga, razine biomarkera bile su više u Zagrebu za sve osim kanabisa i ketamina, navodi HZJZ. Split se posebno izdvaja kod kanabisa gdje je 2025. izmjereno 112,33 miligrama na 1000 stanovnika dnevno, gotovo dvostruko više od zagrebačkih 56,45 miligrama.
Kod MDMA-a situacija je obrnuta. Zagreb je 2025. imao 26,14 miligrama, a Split 6,25 miligrama na 1000 stanovnika dnevno. U Zagrebu je to bio porast u odnosu na godinu ranije, dok je u Splitu zabilježen znatan pad. Za amfetamin je u Zagrebu izmjereno 104,53 miligrama, dok za Split podaci za 2025. nisu dostupni.
Kod metamfetamina Zagreb također bilježi znatno višu vrijednost – 40,14 miligrama, nasuprot splitskih 1,18 miligrama – premda su u oba grada vrijednosti pale u odnosu na 2024. Kod ketamina su rezultati znatno bliži: 3,00 miligrama u Zagrebu i 3,35 u Splitu. U Zagrebu su to prve mjerljive razine ketamina u ovom istraživanju, dok je Split zabilježio znatan pad u odnosu na prethodnu godinu.
Unatoč tim brojkama, ni Zagreb ni Split nisu među 20 europskih gradova s najvišim zabilježenim razinama metabolita bilo koje od analiziranih droga, naglašava HZJZ.
Iz HZJZ-a zaključuju kako izneseni podaci ne predstavljaju količinu zaplijenjene droge niti izravno pokazuju koliko je grama droge konzumirano. Analizom otpadnih voda mjere se droge i njihovi metaboliti izlučeni urinom, a rezultati se izražavaju u odnosu na broj stanovnika. Takva mjerenja omogućuju praćenje promjena kroz vrijeme i usporedbu gradova. HZJZ pojašnjava da ona nadopunjuju tradicionalna istraživanja uporabe droga.
