U splitskom Područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, u drugom hrvatskom gradu po veličini, zaposlene su samo dvije socijalne pedagoginje. Prema riječima Ivone Bakote, socijalne pedagoginje u Zavodu, potrebe bi bilo za još najmanje dvoje socijalnih pedagoga. Upravo nedostatak stručnjaka koji rade s djecom i mladima u riziku bio je jedna od tema konferencije 'Mostovi odgovornosti: Socijalna pedagogija za sigurnije odrastanje', održane u Splitu.
No, tko su zapravo socijalni pedagozi i zbog čega su važni?
Socijalni pedagog stručnjak je koji se bavi prevencijom, detekcijom, dijagnosticiranjem, ranim intervencijama i tretmanom te brigom za djecu, mlade i odrasle osobe koje su u riziku za razvoj poremećaja ili već imaju poremećaje u ponašanju, kao i njihovim socijalnim okruženjem.
Jednostavnije rečeno, riječ je o stručnjacima čiji bi rad trebao početi mnogo prije nego što problem preraste u ozbiljan poremećaj u ponašanju, sukob sa zakonom ili druge teškoće.
Ivona Bakota, socijalna pedagoginja u splitskom Zavodu za socijalni rad i jedna od inicijatorica konferencije, upozorava da ih nedostaje u različitim institucijama.
– Iskoristit ću priliku da pozovem nadležne jer nas definitivno nedostaje. Nedostaje nas u svim institucijama. Konkretno, u splitskom Zavodu za socijalni rad radimo nas dvije kolegice socijalne pedagoginje, a riječ je o drugom po veličini gradu u državi. Smatram da bi mogle raditi još barem dvije osobe – istaknula je Bakota. Primjerice, u Zagrebu u 12 područnih ureda radi po jedan socijalni pedagog.
Kada se reagira kasno, problemi postaju ozbiljniji
U Zavodu za socijalni rad socijalni pedagozi prvenstveno se bave djecom i mladima u riziku, onima koji pokazuju teškoće u ponašanju, ali i djecom kod koje su poremećaji u ponašanju već razvijeni. Zato je jedna od njihovih ključnih zadaća upravo prevencija.
– Pokušavamo prevenirati određene situacije ako do nas na vrijeme dođu informacije o određenim okolnostima, bilo obiteljskim, bilo onima na strani djeteta. Međutim, često se dogodi da svi zajedno – sve institucije, počevši od škole, nas u Zavodu i zdravstva – ne uspijemo reagirati na vrijeme. Nažalost, djeca tada završe s većim i težim poremećajima u ponašanju – objašnjava Bakota. A prije toga je potrebno prevenirati.
Kada pomoć izostane ili stigne prekasno, dodaje, može doći do razvoja drugih teškoća mentalnog zdravlja ili maloljetničke delinkvencije. Tada je i stručna intervencija znatno zahtjevnija.
Nažalost, posljednjih godina u Hrvatskoj dogodili stravični slučajevi nasilja među mladima i u školskom okruženju kakve je domaća javnost prije uglavnom imala priliku gledati u američkim vijestima. Takvi događaji ponovno su otvorili pitanja prevencije, mentalnog zdravlja djece i mladih, pravodobnog prepoznavanja problema te dostupnosti stručnjaka koji mogu reagirati prije nego što teškoće eskaliraju.
'Struka je bila izazovna i prije, a danas je sve potrebnija'
O tome koliko se promijenio svijet u kojem djeca danas odrastaju, ali i koliko je zbog toga socijalna pedagogija danas potrebna, govorila je Alma Rovis Brandić, predsjednica Hrvatske komore socijalnih pedagoga.
– Biti socijalni pedagog bilo je izazovno i kada sam ja diplomirala, a to je bilo u onom prošlom tisućljeću. No danas je sve izazovnije i sve potrebnije. Kada krenemo kroz cijelu vertikalu, od malih nogu pa do odrasle dobi, imamo jako puno ljudi u potrebi – kazala je Rovis Brandić.
Posebno upozorava na broj djece kojoj je stručna pomoć potrebna odmah te na važnost pravodobne reakcije.
– Puno je djece kojoj je podrška potrebna odmah. Podrška pružena pravovremeno dovest će do toga da poslije imamo manje problema i da nam poslije bude lakše, što je, naravno, puno povoljnije za društvo u cjelini – naglasila je.
Govoreći u kontekstu događaja koji posljednjih godina zabrinjavaju javnost, Rovis Brandić istaknula je da današnja djeca i mladi odrastaju u svijetu bitno drukčijem od onoga u kojem su odrastale prethodne generacije.
– Svijet se razvija kako se razvija. Svojoj smo djeci i mladima pripremili svijet koji sada imaju, koji je izazovan i drugačiji od svega što smo ikada imali te koji se toliko ubrzano razvija da ga nije moguće pratiti – kazala je.
Socijalni pedagozi danas su prisutni u čitavom nizu sustava. Prema riječima predsjednice Komore, trenutačno ih je najviše u sustavu odgoja i obrazovanja, slijede socijalna skrb i pravosuđe, a sve ih je više i u zdravstvu, posebno u području mentalnog zdravlja. Značajan broj radi i u nevladinim organizacijama.
Rovis Brandić pritom naglašava i važnost načina na koji javnost i mediji pristupaju osjetljivim događajima. Javnost, kaže, treba imati informacije i biti upoznata s činjenicama, no pritom treba voditi računa i o ljudima o kojima se izvještava.
– Javnost mora imati informacije i mora biti upoznata s činjenicama, ali ne smije se nikoga 'razvlačiti', pa ni počinitelja kaznenog djela. I taj čovjek ima svoju obitelj i svoj krug ljudi te u to nije ušao zato što mu je dobro, nego zato što je u nevolji – rekla je.
Upravo zbog širine problema i potrebe za suradnjom različitih sustava Rovis Brandić važnim smatra susrete poput splitske konferencije.
'Kažu za nas da smo specijalisti za odnose'
Konferencija za socijalne pedagoge, objašnjava predsjednica Komore, nije samo mjesto za stručna predavanja i razmjenu znanja. Važna je i zbog povezivanja ljudi koji u svakodnevnom radu ovise jedni o drugima.
– Ovi susreti krasna su nam prilika za druženje i susrete. Kažu za nas socijalne pedagoge da smo specijalisti za odnose, a ovo su prilike da se grade ti fini odnosi – kazala je Rovis Brandić.
Takvi su susreti, dodaje, posebno vrijedni upravo zato što okupljaju različite profesije i resore.
– Dragocjeni su nam jer dolaze ljudi iz raznih resora, ljudi različitih profesionalnih profila, a sa svima njima moramo imati odnose – istaknula je.
Hrvatska komora socijalnih pedagoga svake godine organizira obilježavanje Međunarodnog dana socijalnih pedagoga, koji se obilježava 2. listopada. Ove je godine konferencija održana u Splitu, a Rovis Brandić naglasila je kako im je taj grad posebno važan zbog snažnog angažmana lokalnih socijalnih pedagoga.
Split je, međutim, važan i zbog još jednog razloga. Prema njezinim riječima, postoje naznake da bi upravo u Splitu mogao početi s radom drugi studij socijalne pedagogije u Hrvatskoj.
Više od 200 socijalnih pedagoga radi u obrazovnom sustavu
O potrebi za socijalnim pedagozima govorilo se i iz perspektive obrazovnog sustava. Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih istaknuo je da su nam potrebni različiti profili stručnih suradnika potrebni školama, posebno u vremenu u kojem sve više djece traži stručnu pomoć.
– Svi profili stručnih suradnika neophodni su u sustavu odgoja i obrazovanja. Znamo da je u sustavu odgoja i obrazovanja, od predškolskog do srednjoškolskog obrazovanja, više od pola milijuna djece. Danas je takvo vrijeme da djeca traže pomoć. Socijalni pedagog tu ima vrlo značajnu ulogu – kazao je.
Prema podacima koje je iznio, broj socijalnih pedagoga u obrazovnom sustavu posljednjih je godina rastao.
– U posljednje vrijeme prešli smo brojku od 200 zaposlenih socijalnih pedagoga u sustavu odgoja i obrazovanja. Psihologa imamo više od 800, a 1500 pedagoga u srednjim i osnovnim školama – naveo je predstavnik Ministarstva.
Smatra da nemamo malo stručnih suradnika, ali ističe da nisu dobro raspoređeni. Cilj bi trebao biti omogućiti stručnu pomoć djeci neovisno o tome gdje žive.
– Naš je cilj da svako dijete u Republici Hrvatskoj, bez obzira na to gdje je rođeno, ima stručnu i pravovremenu pomoć – rekao je. Posebno je izdvojio ruralne krajeve, otoke i Dalmatinsku zagoru.
– Trebaju nam svi profili stručnih suradnika kako bi djeca kojoj je potrebna pomoć tu pomoć dobila ondje gdje su rođena. Ne želimo da roditelj koji ima dijete s teškoćama mora napustiti malo mjesto i otići u veliku sredinu – poručio je.
Kada prevencija nije dovoljna, važna je reakcija stručnog tima
Nedavni nasilni događaji u Hrvatskoj, koji su u javnosti otvorili pitanja sigurnosti djece i mladih, bili su i kontekst razgovora s predstavnikom Ministarstva.
– Kada imate stručnu službu u školi, ona prije svega djeluje preventivno. Međutim, bez obzira na kvalitetu preventivnog djelovanja, može se dogoditi neki incident. Tada se osjeti koliko dobro strukturirana stručna služba, u kojoj socijalni pedagozi rade zajedno s psiholozima i pedagozima, može pomoći da se takve situacije puno lakše prebrode – rekao je.
Upravo je to, istaknuo je, jedan od razloga zbog kojih socijalni pedagozi imaju mjesto i u kriznim timovima.
Ministarstvo je prošle godine ustrojilo tim za krizne intervencije, u kojem uz druge stručnjake sudjeluju i socijalni pedagozi.
– Mi smo kao Ministarstvo od prošle godine ustrojili tim za krizne intervencije, u koji su uključeni i socijalni pedagozi. Dakle, nisu uključeni samo psiholozi nego i socijalni pedagozi – kazao je.
Osvrnuo se pritom i na nedavni slučaj u Zagrebu te rad stručnjaka nakon kriznog događaja.
– Vidjeli ste i ovaj slučaj u Zagrebu, koji je vrlo dobro odrađen. Radilo se tijekom vikenda i neprekidno, a svi su bili na raspolaganju – rekao je predstavnik Ministarstva.
Njegova poruka pritom nije bila da stručne službe mogu spriječiti svaki incident, već da imaju dvostruku ulogu: preventivno djelovati prije nego što do problema dođe te pružiti stručnu pomoć djeci i školskoj zajednici kada se krizni događaj ipak dogodi.
'Zajednici trebamo približiti socijalno-pedagoške naočale'
Dr. sc. Toni Maglica, socijalni pedagog i docent na Filozofskom fakultetu u Splitu, ali i jedan od sudionika konferencije, upozorava da problem nedostatka stručnjaka nije ograničen samo na sustav socijalne skrbi.
– Općenito je premalen broj stručnjaka koji se bave mentalnim zdravljem. Socijalni pedagozi u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju rada s djecom koja imaju poremećaje u ponašanju i s maloljetničkom delinkvencijom – kazao je Maglica.
Socijalnih pedagoga, kaže, nedostaje u Zavodu za socijalni rad, ali i u odgoju i obrazovanju, nevladinim organizacijama i drugim područjima.
– Mi smo doista struka koja na vrlo zaokružen način može odgovoriti na pitanja kako prevenirati poremećaje u ponašanju i kako pružiti adekvatnu intervenciju – naglasio je Maglica.
Smatra i da bi javnosti trebalo bolje objasniti što socijalni pedagozi rade te na koji način pristupaju djeci i mladima.
– Mislim da bismo zajednici trebali približiti naše 'socijalno-pedagoške naočale', odnosno paradigmu kroz koju gledamo djecu i mlade. Mislim da bi tada učinak prevencije bio još snažniji, u smislu smanjenja maloljetničke delinkvencije i problema mentalnog zdravlja – istaknuo je Maglica.
Mostovi odgovornosti za sigurnije odrastanje
Konferencija 'Mostovi odgovornosti: Socijalna pedagogija za sigurnije odrastanje' održana je 29. rujna u Mediteranskom institutu za istraživanje života u Splitu, uoči Međunarodnog dana socijalnih pedagoga, koji se obilježava 2. listopada.
Program je otvorio niz pitanja s kojima se socijalni pedagozi susreću u svakodnevnom radu: imaju li djeca s problemima u ponašanju jednake šanse, kakvo mjesto socijalna pedagogija ima u suvremenom zdravstvu, što se događa na putu od problema u ponašanju do sukoba sa zakonom te s kakvim se izazovima škole susreću kada je riječ o ponašanju i granicama u učionici. Održani su i okrugli stolovi i panel-rasprave posvećeni zdravstvu, obrazovanju, problemima u ponašanju i ulozi zajednice.
Iz razgovora sa stručnjacima pritom proizlazi zajednička misao – pomoć je potrebno pružiti što ranije. Socijalni pedagog ne ulazi u život djeteta samo kada je problem već eskalirao. Njegova je uloga rizik prepoznati, djelovati preventivno i povezati dijete, obitelj, školu i druge sustave koji mu mogu pružiti podršku.
A upravo zato podatak da u splitskom Zavodu za socijalni rad rade tek dvije socijalne pedagoginje nije samo štura brojka, već problem koji se odavno trebao prepoznati i na njega reagirati.
