Županijska vijećnica Mosta Milija Bladić Lukšić uoči sjednice Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije osvrnula se na prijedlog rebalansa županijskog proračuna, upozorivši na rastuću razinu zaduženosti, nedostatak transparentnosti te izostanak jasnih razvojnih prioriteta.
Prema predloženom rebalansu, prihodi i primici povećavaju se za 26,8 milijuna eura te iznose ukupno 617,3 milijuna eura, dok rashodi rastu za 42,4 milijuna eura i dosežu 634,8 milijuna eura. Razlika od 17,5 milijuna eura pokriva se prenesenim viškom iz prethodnih godina, koji iznosi 20,7 milijuna eura.
'Ne želim se zadržavati samo na brojkama, nego na onome što stoji iza njih. Najveći dio proračuna i dalje odlazi na zaposlene i materijalne rashode, dok nas posebno zabrinjavaju nova zaduženja koja će teretiti građane godinama unaprijed', istaknula je Baldić Lukšić.
Posebno je upozorila na planirano kreditno zaduženje za izgradnju i dogradnju devet osnovnih škola i dvije sportske dvorane, u iznosu od 8,2 milijuna eura, naglasivši da će se ono nastaviti i tijekom 2027. i 2028.
'Već smo sada izrazito zaduženi, a u sljedećim godinama planiraju se dodatna kreditna opterećenja koja će premašiti 50 milijuna eura. Građani imaju pravo znati tko će vraćati te kredite i kakve će posljedice oni imati za buduće generacije', upozorila je.
Govoreći o projektima u obrazovanju, podsjetila je na slučaj Turističko-ugostiteljske škole, odnosno Centra kompetentnosti, gdje je nakon završetka projekta nastao dodatni trošak od tri milijuna eura zbog sudskog spora s izvođačem radova.
'Nitko nije preuzeo odgovornost za taj trošak. Plaćamo nadzore, upravna vijeća i školske odbore, ali kada nastane problem, odgovornost ne snosi nitko. Građani imaju pravo znati tko upravlja projektima vrijednima desetke milijuna eura', poručila je.
Baldić Lukšić ponovno je upozorila i na činjenicu da Splitsko-dalmatinska županija još uvijek nema javno dostupan i cjelovit registar imovine.
'Ne znamo s čime upravljamo, ne znamo stvarnu vrijednost imovine kojom raspolažemo, a istovremeno se donose nove investicijske odluke. To nije odgovorno upravljanje javnim sredstvima', kazala je.
Navela je kao primjer lošeg planiranja ulaganja u Vatrogasni centar u Vučevici, gdje se gradi dodatna infrastruktura za potrebe ronilačkih aktivnosti.
'Postavlja se pitanje zašto se takvi sadržaji grade na lokaciji bez mora, kada postoje područja poput Divulja s postojećom infrastrukturom i prirodnim uvjetima za takve aktivnosti. O ovakvim projektima ne vodi se ozbiljna javna rasprava, niti se građane pita za mišljenje', istaknula je.
Osvrnula se i na projekt energetske obnove Specijalne bolnice Biokovka u Makarskoj, vrijedan gotovo deset milijuna eura.
'Građanima se predstavlja uspješan projekt zelene tranzicije, no činjenica je da je za pacijente preko HZZO-a ostalo dostupno svega 120 kreveta, dok je ostatak kapaciteta usmjeren prema tržištu i zdravstvenom turizmu. Istodobno, još uvijek nisu povučena sva planirana sredstva iz europskih fondova', upozorila je.
Baldić Lukšić naglasila je kako Most podržava ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, ali traži veću transparentnost, kvalitetnije planiranje i uključivanje građana u donošenje važnih odluka.
'Ne protivimo se razvoju, ali tražimo odgovorno upravljanje javnim novcem. Građani moraju imati uvid u trošenje proračunskih sredstava, u stanje županijske imovine i u dugoročne posljedice svakog novog zaduženja. U protivnom ćemo svi zajedno plaćati cijenu lošeg planiranja i odluka koje se donose bez dovoljno javne rasprave', zaključila je Baldić Lukšić.
Upozorenje i iz stranke Centar
Upozorenje je stiglo i iz stranke Centar.
'Splitsko-dalmatinska županija troši više nego novca nego što ima, a rupe krpa dugovima i trošenjem ranijih prihoda. Najavljenim rebalansom sada planira potrošiti gotovo 633 milijuna eura, to je 30 milijuna više nego što će ove godine prihodovati. Manjak sredstava više je nego udvostručen i pokriva se zaduživanjem i trošenjem ušteđevine iz prethodnih godina', upozorila je na konferenciji za medije županijska vijećnica Centra Gorana Rosandić.
Kako je podsjetila, čak oko 60 posto proračuna, odnosno 365 milijuna eura, kojima županija raspolaže, nije novac koji sama zaradi. Riječ je o državnim sredstvima i novcu iz EU fondova, kojim se u najvećoj mjeri isplaćuju plaće u školama i zdravstvu.
'U županijskim ustanovama radi gotovo 10 tisuća učitelja, sestara i njegovatelja i svi oni rade pravi posao. Ali samu Županiju, dakle urede i administraciju, danas čini 615 zaposlenih i ta brojka raste. Godine 2022. u upravi je bilo 515 ljudi, danas ih je 615. To je 100 zaposlenih više, odnosno porast od gotovo 20 posto u samo četiri godine. Istovremeno, u školama jedva dobijemo odobrenje za zapošljavanje, dok na stranicama Županije stalno možete čitati o otvaranju novih radnih mjesta po kancelarijama. Ako hoćete zornije, na gotovo svaka četiri djelatnika u zdravstvu u županiji, dolazi jedna osoba u kancelariji', rekla je vijećnica.
Konstatirala je kako je to oko tri milijuna eura više samo za plaće - svake godine.
'Dok se građanima poručuje da treba stezati remen, županijska uprava raste. Savjetnik savjetnika, viši savjetnik, najviši savjetnik, a najveći dio njih na stolu drži olovke u šalici s natpisom HDZ. Što tih 615 ljudi konkretno donosi i troši li se naš novac pametno i pošteno', pita se Rosandić.
Iako podržava ulaganja u škole i energetsku obnovu devet škola, vijećnica Centra upozorova da rokovi za izgradnju škola istječu za koji mjesec.
'Hoćemo li ostati bez europskih sredstava za naše škole zbog lošeg upravljanja? Ako kasnimo, dug ostaje nama. Vjerujem da građani zaslužuju proračun koji se vidi i razumije, i upravu koja služi njima, a ne obrnuto' zaključila je.
