Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Veljko Martinović DI JE ZAPELO Je li Bračka ulica ukleta ili u Banovini naprosto ne rade svoj posao?
Di je zapelo? Piše: Damir Petranović

DI JE ZAPELO Je li Bračka ulica ukleta ili u Banovini naprosto ne rade svoj posao?

Prije deset godina, kao i danas, odgovor je isti: 'Radi se idejni projekt'. Skoro 80 posto zemljišta odavno je otkupljeno, a gradska uprava desetljećima nije u stanju ni podnijeti zahtjev da se ono upiše kao 'gradsko' umjesto 'društveno'

Bračka ulica peti je dio kvinteta nesuđenih, vječno nedovršenih gradskih prometnica koje se barem 20 godina - a najčešće i dvostruko dulje - meljaju po gradskim vizijama, planovima, proračunima i ustima raznih gradonačelnika, kao i onih koji gradonačelnicima žele postati. Tako je i s Ivicom Puljkom, koji je u prvim danima mandata samouvjereno izjavio da će izgraditi (ne 'pokušati izgraditi', nego baš 'izgraditi') svih pet nesuđenih novih gradskih ulica.

Dosad smo u serijalu 'Di je zapelo' obradili njih četiri i uglavnom došli do zaključka da ne samo da se ništa od ovih najava neće ostvariti - nego da u iduće dvije godine realno nećemo dobiti ni jednog jedinog metra novog asfalta. Ni u Zajčevoj, gdje nedostaje ukupno 30 metara, ni Iza nove bolnice, gdje će se mijenjati planovi kako bi se zaobišli nezasitni privatnici, ni u Vukovarskoj ulici, gdje traju beskrajni postupci povrata ili izvlaštenja zemljišta.

Na koncu, ništa neće biti ni od Manđerove, gdje će Puljkova administracija radije potrošiti barem 15 godina na otkup privatnih parcela nego provesti davno dogovoren i započet posao s privatnom tvrtkom, o čemu smo također opširno pisali.

Bračka ulica je, dakle, peti ukleti gradski cestovni projekt.

'Za dionicu od Puta Žnjana do Lovrinačke ulice u tijeku je dovršetak izrade idejnog projekta', izjavio je i potpisao gradski pročelnik Ante Krželj prije točno deset godina.

'U tijeku je izrada idejnog projekta koji će biti dovršen do konca kolovoza', rekao nam je ovih dana gradski pročelnik Teo Vojković.

U ove dvije rečenice sažeta je sva tragedija splitskog urbanizma i izgradnje u proteklih nekoliko desetljeća: svi znaju što bi trebalo raditi, a nitko zapravo ne radi ništa.



Kod Bračke ulice - barem onog neizgrađenog dijela koji je precizno isplaniran još u osamdesetim godinama prošlog stoljeća i vijuga od Žnjanskih blizanaca na zapadu do kafića 'Moby Dick' na Diulovu - imamo i apsurd da je trasa odavno ucrtana, da četiri velike čestice za samu prometnicu već formirane i da je otkupljeno između 70 i 80 posto zemljišta. To nam potvrđuje i sam gradski pročelnik Vojković.

'Ja sam optimističan, moguće je da u ovom slučaju uopće nećemo morati ići na izvlaštenje jer su vlasnici zemljišta uglavnom spremni na dogovor. Očekujemo da ćemo imati građevinsku dozvolu za ovaj dio Bračke ulice do početka iduće godine'', optimističan je Vojković. 

Ostatak Banovine očito ne dijeli njegov entuzijazam: u gradskom proračunu za ovu godinu, kao ni u njegovim projekcijama za 2024. i 2025. godinu, Bračkoj ulici nije namijenjen doslovno ni jedan jedini euro. Nije jasno kako je onda gradonačelnik Puljak do kraja mandata namjerava 'izgraditi', no dobro, pitat ćemo ga na kraju mandata.

Dotad će gradski službenici valjda barem podnijeti relativno jednostavan zahtjev da se zemljište buduće ceste preknjiži s 'društvenog' na gradsko vlasništvo. Ni to nisu bili u stanju napraviti od propasti socijalizma do danas.



Cijeli ovaj dio teksta odnosi se, napomenimo i to, samo na jedan dio buduće Bračke ulice, onaj između Žnjana i Duilova duljine otprilike jednog kilometra. Kako to obično biva, sve planirano GUP-om realizira se brže od samih prometnica: tako je u ovom dijelu grada izgrađeno više desetaka stambenih zgrada - upravo se priprema još jedna, mamutica u obliku slova 'Z' - s nekoliko tisuća stanovnika koji nemaju pristojan put do svojih skupih stanova. Bračke, kažemo, nema, osim definicije u GUP-u koja kaže da je ona u kategoriji 'gradske ulice', sastoji se od 'dva dvotračna kolnika odvojena razdjelnim pojasom', a s obje strane planirani su i 'zeleni pojas te pješačka i biciklistička staza'.

Za ovo posljednje zemljište ipak uglavnom nije otkupljeno.

Uglavnom, to je dio Bračke ulice koji nas zanima i koji je - da nam cestogradnja prati realan život - odavno trebao biti dovršen i u funkciji. No imamo i jedan batrljak nešto zapadnije, onaj vječno 'ilegalni' dio koji je prije tri godine ušminkan do statusa privremenog, s privremenim rotorom na početku i jednakim takvim na kraju dionice.

Ondje je preostalo za otkupiti tek dvije manje čestice kako bi sve bilo kompletno i dovršeno, no prethodna vlast svejedno je posred trase ceste zasadila tridesetak stabala - ironično, upravo pelegrinki oko kojih ovih dana vlada histerija u splitskom javnom prostoru. Dakle, na Trsteniku  upravo traje prava mrtva trka: hoće li mlade pelegrinke dobaciti do statusa zaštićenih stabala prije nego što otkup dvije čestice zemljišta bude dovršen? 

Uzdati se u zdrav razum, da će stabla na vrijeme biti presađena na drugu lokaciju, za splitske prilike ipak je presmion potez.

Na koncu, Bračka ulica ima i jedan svoj još imaginarniji dio, onaj do Duilova do Stobreča, gdje bi se spojio s također zamišljenom Vukovarskom ulicom i tako tvorio 'prsten' unutarnjih splitskih prometnica. 

No u ovakvim uvjetima radi se o toliko apstraktnom projektu da nam ga je neugodno uopće i spominjati, a kamoli ozbiljno razlagati i secirati…

DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:
- 1. rujna, do kada treba biti dovršen idejni projekt dijela Bračke ulice od Žnjana do Diulova
- početak 2024. godine, do kada treba biti izdana građevinska dozvola


***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Vaša reakcija na temu