Kako napreduje strateški projekt revitalizacije Imunološkog zavoda?

Gradnja pogona za proizvodnju zmijskog protuotrova Imunološkog zavoda trebala bi početi nakon ishođenja građevinske dozvole, potkraj ove godine, a cjelokupan proces trebao bi završiti za dvije godine.

Od proljeća, odnosno od lipnja, glavni dio papirologije je riješen.

Potpisani su ugovori za gradnju pogona za proizvodnju lijekova, odnosno antitoksina protiv ugriza zmija otrovnica, kao i ugovor za idejno rješenje i projektantski nadzor upravne zgrade.

- Po prvom ugovoru za zmijski antitoksin, odabrani izvođač ima šest mjeseci za glavni projekt i predaju projekta za ishođenje građevinske dozvole. Ne možemo znati koliko će se čekati samo građevinska, a procjena je mjesec i pol najviše dva, i nakon toga onda ima 12 mjeseci za samu gradnju - rekao je za HTV-ov 'Studio 4' Vedran Čardžić, ravnatelj Imunološkog zavoda.

- Upravna isto tako, ona je jednostavnija jer to je ipak zgrada. Tu nemate proizvodnog dijela, ali isto negdje 6 mjeseci jedno, 12 mjeseci drugo - dodao je.

Tri zgrade revitaliziranog Imunološkog zavoda

- Imat ćemo prvo zmijski, upravna, gore će biti biološki laboratorij, sjevernije od toga, onda imamo plazmu. Dakle već nam je natječaj u tijeku od četvrtog mjeseca za idejno rješenje, glavno rješenje gradnju, prijenos tehnologije, sve skupa po principu ključ u ruke za tvornicu lijekova iz krvne plazme.

Strateški projekt; proizvodnja lijekova iz krvne plazme

- Mi smo prije godinu i pol, dvije godine radili na novom nacionalnom programu za plazmu. Kad je on donesen krajem prošle, odnosno početkom ove godine, dao nam je strateški kišobran da možemo ići u ovu cijelu priču s plazmom - pojasnio je.

- Po tom projektu razrađeno je na koji način bi od hrvatskih davatelja trebalo prikupiti oko 60-65 tisuća litara plazme, što bi nam omogućilo da imamo dovoljno lijekova iz krvne plazme za potrebe hrvatskog tržišta - rekao je.

Kakvo je sada stanje kad govorimo o krvnoj plazmi, proizvodnji, protuotrovu za ugriz zmije, pa i cjepiva?

- Mi bismo sutra mogli raditi cjepiva po staroj tehnologiji, ali ne možemo zato što je negdje 2006. godine intenzivno počela priča kako parotitis Imunološkog zavoda, dio cjepiva ima jako puno nuspojava. Naravno da se na kraju ispostavilo da to baš i nije tako. Ali u tom trenutku to je bilo jako plodno tlo da Imunološki zavod malo po malo izgubi svoj tržišni udio - ispričao je ravnatelj Imunološkog zavoda.

Vratiti se na staro je moguće jer se tehnologija nije mijenjala, smatra.

- To je stara tehnologija, ali čim je stara preko 50 godina i učinkovita, onda nema ni potrebe mijenjati. Dakle, to bi se i dalje proizvodilo. Međutim, problem je što više to nije, ti proizvodi više nisu na listi obveznog cijepljenja u Hrvatskoj, jer, kao taj segment parotitisa, nije bio dovoljno dobar - dodao je.

- Istovremeno, dio Imunološkog koji je radio na tome i koji je trebao razviti novo cjepivo protiv parotitisa je izdvojen organizacijski iz Imunološkog zavoda. To se događalo do 2013. godine. I sad to sve vratiti na te grane, neću reći da nije nemoguće, ali puno više vremena treba da se to vrati na te grane. Idemo korak po korak - rekao je.

Što rade zaposlenici?

Ravnatelj se osvrnuo na opasku da se zna reći 'u Imunološkom ne rade ništa'. Pojasnio je da održavaju sustave te razvijaju novi laboratorij.

- Stalno održavamo sustave da bismo mogli jednog dana dobiti dozvole koje će nam trebati. Čak i razvijamo neke stvari. Mi smo sad prilagodili, osuvremenili, nabavili opremu i puštamo u funkciju polako naš laboratoriji za kontrolu gotovih proizvoda, koji ćemo vrlo vjerojatno na tržište sad staviti kao ugovorni za bilo koga zainteresiranoga, a služit će nama kad proizvedemo zmijski antitoksin - objasnio je.

Ulaganje u mlade ljude

Također, preuređuju prostore u trening-centar, gdje će mlade ljude naučiti kako se rade cjepiva koja imaju.

- Tu nema puno ulaganja, to je manje od ovog studija, ali će nam služiti da mladi ljudi nauče kako će raditi. Jer bez proizvoda, bez ljudi ne možete ništa napraviti. Tako da treniramo, održavamo sustave i spremni smo da kad se stvore ovi svi ostali uvjeti, da krenemo dalje normalno raditi - istaknuo je Čardžić.

Koliko bi mladih ljudi moglo biti zaposleno?

- Ja sam planirao oko 240 ljudi, mi sad imamo 140. Od toga bi negdje dvije trećine trebalo biti visoke stručne spreme, a ostalo bi bili srednje ili niže, ovisi o tome što sve treba u tvornici koju ćemo imati. Naravno, imat ćemo više različitih segmenata tvornice, a upravo zbog financiranja, plazma nam mora biti izdvojena organizacijski, pa ćemo onda vrlo vjerojatno morati osnivati d.o.o. - rekao je.

Zmijski protuotrov i samodostatnost

Ljeto je, ugrizi zmija nisu ni rijetki. Strateški je važna proizvodnja zmijskog protuotrova.

-  Kad gledate sam zmijski antitoksin, skuplja će nam biti proizvodnja nego što ćemo prodati, jer potreba je oko 60, 65, 70, kako koje godine, tu se negdje vrti broj ugriza. Znači, to mi proizvodimo u jednom danu praktički - objasnio je.

- Dvije su stvari. Prvo, ne morate nikog moliti. Ne morate tražiti okolo po svijetu. Isto vrijedi i za proizvode iz plazme (...) To su proizvodi koje mi, jednostavno, moramo imati, da bismo bili samodostatni. Ako ćemo moći nekom drugome još nešto prodati, dapače. I drugi razlog je što kad jednom imate tu tehnologiju, kad ste je usvojili, onda možete slične proizvode proizvoditi. Ali to trebate opet imati razvoj koji će na tome raditi - napomenuo je.

Osvrnuo se i na mnoge probleme na putu i kako su se mijenjale potencijalne lokacije izgradnje.

- Moglo je brže, međutim, dok ljudi ne shvate koliko je to važno i dok svi koji su u lancu nisu zaista svjesni da radimo povijesni posao koji će ostati iza nas i tu nema zasluga, to će ostati nama - zaključio je ravnatelj Imunološkog zavoda.